Početak predsezone u pravilu se veže uz Uskrs koji ove godine „pada“ 5. travnja, dakle prilično rano za sve one koji nikada nisu potpuno spremni za još jednu utakmicu na sve konkurentnijem tržištu kojemu su ove godine svojim cjenikom niskih i nekonkurentskih cijena udarac zadale Grčka i Španjolska. U novu turističku godinu Hrvatska ulazi sa novim sloganom koji je naišao na podijeljenje kritike javnosti. Što misli o aktualnom sloganu „Hrvatska – puna života“ (Croatia – full of life) kojim privlačimo turiste iz cijeloga svijeta pitali smo na početku razgovora Jasminu Sladoljev, sveučilišnu specijalisticu ekonomije, predavačicu na Veleučilištu u Šibeniku na kojem je i pročelnicu Odjela menadžmenta.
Jasmina Sladoljev-Veleučilište u Šibeniku
– Slogan „Hrvatska, puna života“, definitivno ne može predstavljati situaciju koja je sada ili koja će biti u skoroj budućnosti u Republici Hrvatskoj. Naime, ovakav slogan podrazumijeva živost, pozitivu, energičnost u svim gradovima, destinacijama, mjestima i lokalitetima u cijeloj Hrvatskoj. Nažalost, mi nemamo takvu situaciju ni tijekom ljeta (osim u malom broju destinacija tijekom dva ljetna mjeseca), a pogotovo ne kroz cijelu godinu. Slogan apsolutno treba biti realističan i sadržavati funkciju privlačenja, ali ne privlačenja nakon kojeg će gost biti razočaran. Na primjer, slogan „Mala zemlja za veliki odmor“ je itekako privlačan i daleko realističniji od sadašnjeg slogana.
Osim s novim sloganom na kojeg i dalje stižu brojni prigovori, a na društvenim mrežama je omiljeno „gradivo“ za raznorazne premetaljke, ministar turizma Darko Lorencin uzburkao je turističke vode i sa budućim projektom kategorizacije plaža. Koliko je ovaj projekt realan u sadašnjem trenutku kojeg karakterizira masovnost i koliko je, uopće provediv u djelo?
-Gužve na plažama i neuređenost plaža su ključni problem, a pogotovo stoga jer su nam sunce i more glavni adut s kojim privlačimo goste. Naime, prema projektu kategorizacije napravljena je podjela na 14 tema, tj. na eko plaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične plaže, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke, urbane promenadne, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, sa sportskim i rekreativnim sadržajima, plaže za pse te resort, odnosno hotelske plaže. Predviđeno je kako se jedna plaža može urediti po jednoj ili više navedenih tema. U slučaju plaže sa zabavnim sadržajem za mlade očekivana nosivost kapaciteta (tj. osiguran prostor) trebao bi iznositi 5m2 po osobi, adrenalinske plaže 10 m2, romantične plaže čak 15 m2 po osobi itd.)
Dobro je da se ide u uređivanje i standardiziranje plaža i u nekim je slučajevima uistinu nužno kategorizirati plažu, međutim u prenapučenim turističkim destinacijama koje su se bazirale na masovnost i nisu se pozicionirale na tržištu, već privlače svakakve skupine gostiju to je teško izvedivo, pogotovo ako imaju nedovoljnu kilometražu plaža. Tu su mogući samo neki vidovi kategorizacije koji neće definirati tko se na pojedinoj plaži može kupati već samo definiranje sadržajem. Lokalna zajednica uistinu treba dobro razmisliti o problemima sa kojima se susreće na plažama kao i kako taj problem riješiti jer je apsolutno nužno plaže obogatiti primjerenim sadržajima uz vođenje brige o izgledu i kvaliteti proizvoda i usluga.
Vodice, snimila : J. Klisović
Institut za turizam proveo je istraživanje Tomas Ljeto 2014. iz kojeg smo saznali da prosječni turist koji nas posjećuje ima: 41 g., obrazovan je, prosječno zarađuje plaću od 2-3 tisuće eura…Evidentno je da je došlo do porasta broja fakultetski obrazovanih turista, raste udio gostiju s višim prihodima…Zahvaljujući čemu imamo goste sve dubljeg džepa?
-U 2010. godini udio gostiju koji su zarađivali između 2 -3 tisuće je bio 36 %, a u istraživanju 2014. godine on se povećao na 37 %, dakle uistinu minimalno. Bitno je naglasiti da se udio gostiju s najnižim prihodima tj. do 2000 eura smanjio jer je u 2010. godini iznosio 47 % dok je u 2014. godini iznosio 37 %. Isto tako je došlo do povećanja broja gostiju koji imaju primanja veća od 3.000 eura i to sa 17 % u 2010. godini na 26 % u 2014. godini. Međutim, s obzirom da se radi o razdoblju od 4 godine došlo je i do povećanja ukupnih dohodaka, ali to ne mora značiti da je samo poboljšanje turističke ponude Republike Hrvatske utjecalo na takva kretanja već je to jednim dijelom posljedica ekonomskih kretanja, odnosno ukupnog povećanja dohodaka u zemljama iz kojih naši gosti dolaze.
Istraživanje je pokazalo da se smanjuje broj obiteljskih dolazaka s 52 na 48 posto. Je li razlog tomu u profilu destinacije ili nekim drugim elementima?
-Da bih odgovorila na ovo pitanje nužno je navesti ključne podatke TOMAS istraživanja, a to su razlike u broju anketiranih gostiju kao i broju destinacija u kojima se provelo istraživanja. Naime, istraživanje koje je provedeno 2014. godine uspoređuje se sa prethodnim istraživanjem koje je provedeno 2010. godine. U istraživanju provedenom 2010. godine u 7 primorskih županija anketirano je 4. 973 ispitanika u 85 mjesta, a 2014. godine u 7 primorskih županija anketirano je 4. 035 ispitanika u 76 mjesta. Budući da je u 2014. godini čak 19 % manje ispitanih gostiju i da je isključeno 6 mjesta teško je donijeti kvalitetan sud o smanjenju dolazaka obitelji. Mogu komentirati da taj broj obiteljskih dolazaka iz godine u godinu oscilira jer je, na primjer, u istraživanju 2007. godine rezultat bio 47, 1 % dakle manji odnosno lošiji nego u 2014. godini. S obzirom na navedeno možemo uvijek očekivati oscilacije. Ukoliko je prioritet većine turističkih destinacija privlačenje obitelji tada svake godine treba ulagati u dodatne sadržaje i kvalitetu usluge kako bi se taj broj zadržao, odnosno povećao u budućem razdoblju.
I dalje imamo dominantan broj dolazaka iz Njemačke. Evidentan je i rast udjela „novih gostiju“, dok se smanjuje broj dolazaka „stalnih „ gostiju. Kako komentirate ovu pojavu?
-Razlog rasta „novih“ gostiju, odnosno zastupljenost gostiju koji su prije imali izuzetno mali postotak u ukupnim dolascima, može biti ulazak u Europsku uniju, promocija na turističkim sajmovima, uvođenje novih avionskih linija, promocija putem različitih popularnih časopisa koji su u proteklom razdoblju svrstavali Republiku Hrvatsku kao jednu od turističkih zemalja koje se trebaju posjetiti. Ali, isto tako, budući da su putovanja postala sastavni dio života, odnosno potreba, tada se sve češće putuje tako da je navedeni trend jedna od posljedica rasta novih gostiju.
Evidentna je stagnacija dolazaka turista koji žele pasivni odmor i opuštanje, a raste broj onih koji žele stjecati nova iskustava. O kakvim je trendovima riječ i jesu li prisutni i u drugim, nama konkurentnim zemljama?
-Moderni trendovi ukazuju da more i sunce apsolutno nisu više dovoljni. Turisti znaju što žele, gdje žele putovati i kako otputovati. Porastom životnog standarda, turisti imaju više novca, a manje slobodnog vremena, zbog čega postaju sve popularnija kraća putovanja. Turistička potražnja se korjenito i burno mijenja, te tako imamo ključne promjene kao što su fizički i duhovni oporavak čovjeka, te s time dolazi do potražnje za wellness, fitness i body programima i rekreacijskim programima. Zatim, dolazi do novih motiva putovanja kao što su želja za doživljajem, avanturom, naglašenim aktivnostima, relaksacija, zabava i ono što je bitno naglasiti gosti žele da su navedene usluge drugačije i inovativnije. Apsolutno, u konkurentskim zemljama kao što je Turska, Grčka, Italija i Španjolska postoje identični trendovi i ono što je bitno naglasiti je da navedene zemlje bolje prate trendove od Republike Hrvatske. Isto tako je potrebno naglasiti da Hrvatske prema ocjenama gostiju, iz godine u godinu, napreduje što se tiče praćenja trendova. Upravo iz ovog razloga je bitno raditi kontinuirana istraživanja te bi bilo dobro da se ona češće provode kako bi se saznale percepcije i očekivanja gostiju, a što bi trebalo poslužiti za kreiranje nove ponude, novih proizvoda, unapređenja kvalitete kako na razini poduzeća tako i na razini cjelokupne turističke destinacije, regije i u konačnici zemlje u cjelini.
S obzirom da je turizam izuzetno kompleksna disciplina i da predstavlja isto tako kompleksan sustav koji ovisi o nizu elemenata koji trebaju savršeno funkcionirati da bi se zadovoljile potrebe i želje gostiju, tada je nužno o turizmu voditi više računa, a pogotovo jer se smatra jednim od bitnih pokretača razvoja gospodarstva u Hrvatskoj. Na temelju navedenog nužna je suradnja lokalne zajednice, javnih institucija i obrazovnih institucija.
Hrvatska, srećom ima jako dobru cestovnu infrastrukturu, a cestama nam dolazi čak 88 posto turista. Istovremeno, u porastu broj korištenja niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija. Koliko je to dobro za hrvatsko gospodarstvo?
-Da, u malom je porastu broj turista koji dolaze preko niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija. Međutim, taj broj će se povećavati s godinama kako se budu uvodile nove linije, pogotovo sa istočnim zemljama kao što je, na primjer, Kina i Rusija. Smatram da bi trebali na najbolji način iskoristiti priliku koja nam se pruža budući da su 2012. godine Kinezi „srušili“ Njemce s prijestolja prvaka svjetskih putnika, te njihov broj iz godine u godinu rapidno raste. Budući da Kinezi ne putuju jednom godišnje nego više puta, apsolutno se treba angažirati u njihovom privlačenju i to ne samo što se tiče angažiranja zrakoplovnih linija već i u ponudi hotela i vanpansionske ponude, odnosno ponude destinacije, te navedeno može biti prilika za produženje sezone. Kad govorimo o turizmu i privlačenju novih gostiju tada se to sigurno odnosi na emitivne zemlje koje su dosta udaljene od Hrvatske, a tu je onda potrebno uvođenje novih aviolinija i, dakako, suradnja sa različitim turističkim destinacijama koje će privlačiti nove goste, odnosno koje će svoju ponudu usmjeriti upravo prema njima jer uvođenje novih linija nema smisla ako nema turističke potražnje.
Očito je došlo do porasta dnevne potrošnje turista. Istraživanje je pokazalo da oni prosječno dnevno troše 66, 36 eura. Čemu se to ima zahvaliti? Boljoj ponudi…?
-S obzirom da je došlo do povećanja broja gostiju sa prihodima većim od 3.000 eura to je jedan od glavnih razloga veće potrošnje, a isto tako drugi element predstavlja ponudu turističke destinacije. Ako se pogleda da je prosječna dnevna potrošnja na smještaj bila 28, 62 eura u 2010.g , a u 2014. godini 36, 22 eura, tada je to povećanja za 26 %. U ukupnim izdacima na smještaj u 2007. godini otpada 41, 49 %, u 2010. to je 49, 34 %, a u 2014. čak 54, 58 % dakle može se zaključiti da je došlo do poskupljenja smještaja u Hrvatskoj. Osim poskupljenja smještaja u protekle 4 godine došlo je i do poskupljenja ostalih proizvoda i usluga koje nudi destinacija te je to, također bitan element koji je utjecao na povećanje potrošnje.
Ovdje je bitno naglasiti da su u prethodnim istraživanjima Britanci, Rusi i Francuzi navedeni kao najjači potrošači, te se od 2007. – 2010. godine potrošnja Francuza povećala za 13 %, a Britanaca za 11 %. Bitno je, također napomenuti da su Britanci u 2010. godini trošili 110 %, a Rusi 70 % više nego prosječni gosti.
