Pojava nafte u vodi koja do stanovnika Šibensko-kninske županije stiže cjevovodom iz izvorišta Jaruga iz sredine rujna ove godine još nije odgonetnuta, a nadležni za rješavanje ove enigme još šute, tj. istražuju uzroke pojave nafte u vodi iz špine. Ovih je dana voda zamućena pa se preporučuje prokuhavanje prije upotrebe za piće i njezino taloženje. Što se to u zadnje vrijeme događa sa vodom iz izvorišta Jaruga? Najnoviji slučaj zamućenja najvjerovatnije je pruzročen velikim količinama kiše koja je skrivila zamućenje izvorske vode. “Rujanski vodni slučaj” je zamršen i zasigurno će proteći još vode Krkom prije nego li se utvrdi stvarni uzrok onečišćenja zbog kojeg stanovnici vodu danima nisu mogli piti, u njoj kuhati niti je koristiti za higijenske potrebe.
Rijeka Krka, snimila . J. Klisović
Projekt istraživanje kakvoće vode rijeke Krke u što upravo kreće znanstvenica s Instituta “Ruđer Bošković” dr. sc. Vlatka Filipović Marijić, svakako će doprinjeti kvalitetnijim spoznajama, a hoće li odgovoriti na pitanje koje u ovom trenutku zanima mnoge- kako je nafta dospjela u vodotok, najvjerovatnije neće jer je usmjereno na gornji tok Krke, ali će zato ponuditi cijeli niz drugih odgovora. S posebnom pažnjom iščekuju se rezultati istraživanja koji se odnose na onečišćenju Krke od gradske kanalizacije kao i ono koje prijeti od tamošnje tvornice TVIK, odnosno DIV.
Tko financira ovaj projekt? Kako je priopćeno iz “Ruđera” Zaklada Adris donirala je „Ruđerovcima“ ukupno 450 tisuća kuna, a novac je namjenjen zanstvenicima : dr. sc. Nikolini Škrobot Vidaček, dr. sc. Tomislavu Domazetu-Loši i dr. sc. Vlatki Filipović Marijić koji su na natječaj kandidirali zanimljive i inovativne priojekte.
Znanstvenici: Vlatka Filipović Marijić, Tomislav Domazet Lošo i Nikolina Škrobot Vidaček
Šibenčanima je svakako najzanimljivija donacija za Projekt koji nosi naslov „Procjena kakvoće vodotoka rijeke Krke i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka primjenom novih bioindikatora i biomarkera“. Voditeljica ovog projekta je dr. sc. Vlatka Filipović Marijić koja na istraživanjima radi u suradnji s kolegama iz Laboratorija za biološke učinke metala i Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama IRB-a.
-Dobivena sredstva iskoristit ćemo za procjenu kakvoće dijela vodotoka rijeke Krke u koji se otpuštaju otpadne vode grada Knina te obližnje Tvornice vijaka Knin, a koji se nalaze samo 2 km uzvodno od Nacionalnog parka Krka.
Odredit ćemo mikrobiološko stanje vode, koncentracije metala u vodi, potočnoj pastrvi i nametnicima u probavilu riba- kukašima-izjavila je voditeljica projekta. Dodaje kako je uočeno kako kukaši vrlo učinkovito akumuliraju metale te će stoga provesti prva istraživanja o primjeni crijevnih nametnika riba u studijama procjene kakvoće voda. S obzirom da je pastrva cijenjena riba u gastronomiji, koncentracije metala u mišiću pastrve omogućit će procjenu potencijalnog štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje putem prehrane. Uz procjenu antropogenog utjecaja i poduzimanje mjera zaštite vode i bioloških resursa rijeke Krke to je od strateškog značenja za gospodarstvo. Važno je, naravno i za društvenu zajednicu toga kraja, ali i cijele Republike Hrvatske zbog zaštite Nacionalnog parka Krka – zaključila je Filipović Marijić.
Istraživanje u svrhu očuvanja autohtone sorte vina Plavac mali
Osim za istraživanja kakvoće voda rijeke Krke donirana sredstva Ruđerovim znanstvenicima omogućit će istraživanja razvijanja genetske metode koja će doprinijeti obnavljanju oštećenih tkiva kože. To bi moglo biti, ističe se, od izuzetne važnosti za kliničku primjenu. Osim toga, evolucijski genetičari nastojat će razviti brzi postupak za dobivanje novih uzgojnih genotipova određenih sorti vinove loze, što će doprinijeti očuvanju autohtonih sorti u vinogradarstvu.
Naime, tijekom sljedeće dvije godine Tomislav Domazet Lošo u suradnji s kolegama molekularnim botaničarima sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) raditi će na projektu „Filo-transkriptomika spolnog i nespolnog životnog ciklusa vinove loze”. Znanstvenici će na modelu sorte Plavac mali nastojati dokazati povezanost evolucije i razvoja u biljnim organizmima te razviti model brzog postupka za dobivanje novih uzgojnih genotipova Plavca malog.
-U istraživanju kojeg je nedavno objavio časopis Nature dokazao sam da veza između evolucije i razvoja stanice postoji ne samo na morfološkoj, već i na molekularnoj razini kod životinja, odnosno da je embrionalni razvitak odista sažetak evolucijske povijesti te da većinu organizma na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti. U sklopu ovog projekta zajedno sa svojim timom istražit ću postoje li slične korelacije tijekom životnog ciklusa biljaka. Uvjereni smo da će ovaj rezultat biti od iznimne važnosti za razumijevanje razvoja biljaka iz perspektive sistemske evolucijske biologije – ističe Domazet-Lošo.
Regeneracija tkiva kože
Genetskim istraživanjima bavit će se i dr. sc. Nikolina Škrobot Vidaček. Ona će u suradnji s kolegama iz Laboratorija za molekularnu i staničnu biologiju u sklopu projekta “Regeneracija tkiva kože mikropolaganjem revitaliziranih stanica” raditi na usavršavanju metode mikropolaganja stanica u tkiva te mogućnostima primjene te metode u kliničkoj praksi.
Kako obnoviti oštećeno tkivo kože?
-Sve stanice stare pa tako normalne somatske stanice imaju ograničeni broj dioba čime je ograničena i njihova sposobnost regeneracije (obnavljanja) tkiva i organa. Taj proces je reguliran skraćivanjem krajeva kromosoma, tzv. telomera koje se mogu reprogramirati s pomoću enzima telomeraze. U svom dosadašnjem radu mi smo razvili tehniku difuznog polaganja stanica u tkivo kože pomoću koje možemo uvesti nove stanice u udjelu koji dozvoljava stvaranje novog mikrookoliša u koži. Na taj način možemo u budućnosti omogućiti regeneraciju i obnavljanje oštećenih tkiva kože – objašnjava Nikolina Škrobot Vidaček.
Oglas
