Eksplozija (foto Wikimedia Commons)
Dakle, unatoč tome što žitelji kninskog područja žive u iznimno lijepom krajoliku, u kojima im je priroda na pladnju servirala izvrsne mogućnosti za zdrav i plodan život, razvijanje turizma i poljoprivrede utemeljene na zdravom razumu, ekologiji i prirodnim vrijednostima, nebulozni postupci, aljkavost i nepromišljenost vlasti na svim razinama, u kombinaciji sa zlosretnim posljedicama privatizacije preostalih tvorničkih pogona i obeshrabrujućim ne-djelovanjem najviših državnih instanci, Kninjani nikako da se popnu – na zelenu granu.
Naime, nakon konstantnog zagađivanja rijeke Krke i njenih pritoka teškim zagađivačima, zbog čega je nedavno bez vode za piće, pranje i kuhanje na gotovo tjedan dana ostalo oko stotinu tisuća ljudi, nakon što se nimalo ne brine za strateške nadzemne i podzemne vodne resurse, usljed stalnog zagađivanja tvorničkim i komunalniom otpadnim vodama, nakon što je na izvoru rijeke Krke netko genijalan zamislio izgraditi hidroelektranu, te nakon što u srcu Knina i u ovom trenutku stoji poslagano na tisuće željezničkih pragova natopljenih izuzetno štetnim tvarima, s okolnih brda će ponovno odjekivati – eksplozije.
Studeni: Mjesec neekspolidranih ubojnih sredstava
– Na području skladišnog kompleksa (VSK) “Pađene” Knin, od 3. do 30. studenoga 2014. godine pripadnici Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga RH provest će svakodnevno organizirano uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava (UbS), pronađenih prilikom pirotehničkog pregleda i razminiranja VSK “Pađene” Knin. Sredstva će bti uništena na mjestu za uništavanje prikupljenog UbS-a, te se uslijed vremenskih utjecaja, posebice vjetra i oblaka, mogu čuti pojačane eksplozije (detonacije). U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika radovi se iz sigurnosnih razloga neće provoditi. Uništavanje se provodi sukladno postojećim propisima, standardima i odobrenim procedurama, koje su usklađene sa zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša – šturo su izvjestili o uništavanju eksploziva iz Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.
Eksplozija (foto Wikimedia Commons)
Premda se tu radi o vojnoj stvari, bilo bi za očekivati da naša vojska ipak malo podrobnije obavijesti stanovništvo koje brani, štiti i čuva o tome što će se sve uništavati u Pađenama. O kojim se sve vrstama oružja radi, koje su količine i pitanju, je li to oružje i opasna sredstva dolazi sa smo s područje naše države ili i iz drugih izvora, na koji se način u zbrinjavaju ostaci uništenih sredstava, te kakav je njihov utjecaj na izuzetno osjetljivo krško područje koje obiluje podzemnim vodotokovima, a koji su izvor pitke vode za šire područje Dalmacije.
No ništa od toga: svoj glas su, kao i obično, podigli tek u kninskoj Ekološkoj udruzi Krka Knin, a koji stalno upozoravaju na neke potencijalno štetne događaje koje mogu imati dugoročno teške posljedice. Pokazalo se kako su njihova upozorenja uvijek bila opravdana.
– Povodom objave Ministarstva obrane RH na njihovim web stranicama i prijava građana Knina na zeleni telefon o detonacijama, uputili smo dopis na više adresa. Napominjemo da su uništavanja prije par godina zabranjena od strane inspekcija, zbog štetnosti za okoliš, podzemne vode i zdravlje stanovnika. Tada smo upozoravali uz akciju koju smo nazvali ‘Dosta nam je mina, za vodu smo iz špina! Čuvajmo grad na sedam rijeka!’. Na žalost, događa se da opet moramo upozoravati na isti problem, unatoč tome što su inspekcije tada utvrđivale kako se takvo što ne bi smjelo raditi – kaže Inga Kukolj iz kninske udruge.
Loše po opće dobro
Inače, još tada su svim mjerodavnim državnim institucijamama poslali upozoravajuće pismo koje su naslovili Ugroženost podzemnih/izvorskih voda unutar zona sanitarne zaštite Šimića vrela kod Knina uništavanjem eksplozivnih sredstava na platou Suhopolja pored Knina.
– U blizini grada Knina na platou Suhopolje, gdje se nalazi više izvora pitke vode koji se koriste za vodoopskrbu stanovništva već se nekoliko godina uništavaju minsko eksplozivne naprave s područja cijele Hrvatske. Suhopolje je visoravan podno Dinare – najvišeg planinskog vrha u Hrvatskoj, na putu sve brojnijih planinara, izletnika, lovaca i turista za planinarski dom, lovački dom, Brezovac, Dinaru i okolne planine s kojih se jako dobro vide posljedice eksplozija kao i same eksplozije (a naša je želja da grad Knin učinimo atraktivnim turističkim odredištem ). Šimića vrelo i Crno vrelo, u podnožju Suhopolja i planinskog masiva služe kao izvori pitke vode za Grad Knin ( 15190 stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika ). Suhopolje je unutar zona sanitarne zaštite Šimića vrela na temelju hidrogeološkog elaborata (uništavanje eksploziva nije djelatnost koja se može raditi unutar zona sanitarne zaštite). U neposrednoj blizini Suhopolja nalazi se izvog Krčić i nešto nizvodnije izvor rijeke Krke, a ne tako daleko izvire i Cetina (uništavanje eksploziva pokraj ovih hidropotencijala dovodi u pitanje Zakon o vodama u kojem je voda definirana kao opće dobro) – upozoravali su Kninjani tada, prije šest godina.
Eksplozija (foto Wikimedia Commons)
Pojašnjavali su i kako je to područje neiskorištena i nenastanjena površina krije u sebi veliku vrijednost koja je potpuno nekompatibilna s uništavanjem mina, budući da se tamo formira prirodni bazen s podzemnim rezervama vode za brojne izvore, uključujući i najveće dalmatinske rijeke Cetinu i Krku.
– Gore opisani prostor nalazi se u kršu kojeg obilježava kompleksan hidrogeološki sustav (moguća su brza zagađenja, tektonski poremećaji mogu potpuno promjeniti karakteristike podzemnih tokova i slično). Pitanje je također agađenja zraka pri eksplozijama, uz utjecaj vjetra. U katastarskim i zemljišnim knjigama ovaj je prostor uglavnom pod upravom Hrvatskih šuma koje, na žalost, očigledno, njime ne upravljaju. Uništavanje mina provodi MORH, ali i MUP, a možda i netko treći. Eksplozozije su vrlo česte, neke su izrazito jake i u Kninu se osjećaju kao potres… – kazivali su, izražavajući strah kako se na tom poligonu uništava i neko opasnije oružje od ‘običnih’ bombi i granata.
Prije šest godina zabranili uništavanje
– Pozivajući se na zakon o vodama ( NN 107/95) koji u članku 40. kaže da područja izvorišta koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili njenu izdašnost, držimo da je uništavanje eksploziva aktivnost nespojiva sa zaštitom sliva jer je štetna i vrlo opasna za kakvoću vode (zbog eventualne otrovnosti ili kancerogenosti samih klasičnih eksploziva, odnosno njihovih sastojaka ili produkata kemijskih reakcija pri eksplozijama…, a i za izdašnost izvora (zbog siline eksplozija koje mogu poremetiti hidrološke odnose u kraškom podzemlju) – upozoravali su tada, a očito je kako isto upozorenje ima smisla i danas.
Eksplozija (foto Wikimedia Commons)
Tada su tražili i dopune zakona s ciljem određivanja mjera za postupanje s radioaktivnim otpadom (vojnim, medicinskim i privrednim) otpadom koji nastaje od upotrebe različitih oružja te eksplozivima (vojnim i privrednim), poboljšanje odnosa s javnošću i veći stupanj suradnje s udrugama građana, osobito dosljednom primjenom Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o pravu na pristup informacijama, te smanjenje obima vojnih djelatnosti te, što se dioma posebno važnim i logičnmim, postupno izmještanje i zatvaranje velikih vojnih objekata na kraškim područjima RH.
Zanimljivo, ali nakon ondašnjeg njihovog vapaja je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva zatražilo od MORH-a i MUP-a da hitno prekinu uništavati mine i eksplozivne naprave na lokalitetu Suhopolje (Crvena zemlja) iznad Knina, te da sve aktivnosti zaustave dok Vlada ne odredi novu lokaciju za uništavanje eksplozivnih sredstava. Dopis o zabrani uništavanja na Crvenoj zemlji, s potpisom ondašnjeg ministra regionalnog razvoja Petra Čobankovića, upućen je MORH-u i Odboru za zaštitu okoliša pri Hrvatskom saboru.
Naime, tada je vodopravna inspekcija Ministarstva regionalnog razvoja, zajedno s inspekcijom MORH-a i predstavnicima grada Knina, obišla Crvenu zemlju, gdje su se godinama bez prekida uništavale brojne eksplozivne naprave, te je utvrđeno kako su strahovi građana Knina i ekologa sasvim opravdani, jer je uništavanje mina i te kako štetno za podzemne izvorske vode na ovom području i zdravlje stanovništva.
No zašto se ondašnji nalazi ne uzmu u obzir i danas, ili se slične analize obave i u Pađenama. Nema suvislog odgovora. No, u očekivanju svježijeg pojašnjenja iz MORH-a, evo što su o svojim aktivnostima u Pađenima kazali prošle godine, kada su otklanjali špekulacije o tome kako ekslpozivna sredstva koja uništavaju sadrže uran ili neke druge radioaktivne tvari.
MORH: Detonacija je stvar osobnog doživljaja
– U vojno skladišnom kompleksu „Pađene“ na privremenom mjestu za uništavanje, kontroliranom eksplozijom uništava se UbS (neeksplodirana ubojna sredstva) koji se iz sigurnosnih razloga ne smije transportirati na drugu lokaciju. UbS koji se može transportirati, transportira se i uništava na stalnom mjestu za uništavanje UbS-a, na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj. Privremena lokacija za uništavanje UbS-a u vojno skladišnom kompleksu „Pađene“ nalazi se u neposrednoj blizini (cca 300 metara) od zgrade u kojoj su smješteni pripadnici OS RH te gustijerne (podzemnog spremnika za vodu; cca 80 metara) a na kojima nisu uočena oštećenja uzrokovana eksplozijama uništavanjem UbS-a, a niti eksplozijama nakon izvanrednog događaja 2011. i 2012. godine – kazali su tada u MORH-u.
Nadalje, ustvrdili su i kako su ‘najbliže kuće lokalnog stanovništva udaljene su od VSK „Pađene“ cca 800 metara’. Imali su što za reći i o detonacijama koje uznemiravaju živo i neživo desecima kilometara uokolo.
Eksplozija (foto Wikemdia Commons)
– Jakost detonacija stvar je osobnog doživljaja pojedinca, a ona ovisi o vremenskim uvjetima i povišenom tlaku zraka. Uništavanje UbS-a provodi se u minimalnim količinama odjednom tj. do 3,5 kilograma neto mase čistog eksploziva (NMČE) po jednom opaljenju. Za vrijeme uništavanja UbS-a na VSK „Pađene“ pripadnici OSRH maksimalnu pažnju posvećuju primjeni mjera zaštite ljudi i okoliša, a o svim količinama UbS-a koje se uništavaju na privremenoj lokaciji za uništavanje UbS-a pripadnici OSRH vode službene evidencije. Isto tako, u okviru planiranih aktivnosti čišćenja i zbrinjavanja neeksplodiranog UbS-a zaostalog nakon eksplozije u VSK “Pađene“ kontinuirano jedanput mjesečno provode se koordinacijski sastanci sa predstavnicima lokalne uprave (općine Knin i Ervenik), MUP-a, DUZS, šumarije Knin i lovačke udruge „Dinara“ Knin (koji imaju zakupninu terena oko VSK „Pađene“), na kojima se predstavnici lokalne uprave i samouprave i svi nazočni predstavnici upoznaju sa aktivnostima uništavanja UbS-a na lokaciji VSK „Pađene“ – rekle su vojne vlasti.
I nakon svih navedenih pojašnjenja, ali i činjenice da vlasti reagiraju loše, sporo i neučinkovito i u slučaju ‘civilnih’ ekoloških incidenata kao što je nedavno zagađene pitke vode, Kninjani vjerovatno neće biti spokojni. Umjesto da se potencijali šireg kninskog područja iskoriste za renesansu tog gospodasrski i svakojako zapuštenog područja Hrvatske, opći je dojam da se djeluje sasvim suprotno, te da su nekadašnja formulacija o ‘području od posebne državne skrbi‘ ipak djelomično točne.
Naime, u ovom slučaju, umalo dvadeset godina nakon njegova oslobođenja, umjesto mjera za uzlet tog grada-simbola, svaki potez države i neučinkovitih lokalnih vlasti doista je svojevrsna – ‘posebna skrb’.
Ali posebna skrb koja bi se mogla nazvati i – ‘maćehinskom skrbi.‘
