Dogodilo se i to:
naplaćena prva kazna za crni čarter – Norvežaninu ‘odrezano’ 180 tisuća kuna!

Ilustracija: jedrilica u Mozambiku (foto: Wikimedia Commons)

Dogodilo se i to: naplaćena je prva novčana kazna nekom stranom vlasniku broda za tzv. crni čarter, odnosno nelegalno iznajmljivaljnje plovila. Na to se upozorava desetljećima: hrvatsko Jadransko more je zlatna kokoš za mnoge inozemne (i domaće) poduzetnike koji izbjegavaju domaće zakone. Tisuće brodova jedri i glisira Jadranom, a neki od njih plove uzvodno u odnosu na hrvatske zakone, no u pravilu prolaze nekažnjeno. Čini se kako je taj niz prekinut, čime su se brzo pohvalili i u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, a zahvaljujući primoštenskim lučkim kapetanima. Evo što kažu:

– Lučka kapetanija Šibenik u petak, 29. kolovoza obavijestila je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktue o prvoj naplaćenoj novčanoj kazni vlasniku stranoga plovila koji je uhvaćen u obavljanju crnoga chartera. Tijekom redovnoga nadzora sigurnosti plovidbe djelatnici Lučke ispostave Primošten 1. kolovoza u prijepodnevnim satima na poziciji pličine Peleš, u neposrednoj blizini marine Kremik nedaleko Primoštena, zaustavili su u plovidbi brodicu naziva „Viking“, zastave Kraljevine Norveške, kojom je upravljao norveški državljanin sa još tri člana posade, članovima njegove obitelji, supruga i dvoje maloljetne djece… – kaže David Radas iz Samostalne službe za odnose s javnošću u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Norvežanin Norvežaninu naplatio 18 tisuća kuna

No, naši pomorski lučki kapetani ustvrdili su kako nije baš sve u redu s plovilom znakovitog imena Viking, te kako onaj koji njime kormilari nije njezin vlasnik, premda je rođeni Norvežanin.

– Kako plovilo nije bilo u vlasništvu voditelja, te zbog sumnje u obavljanje crnoga chartera, bordica je prepraćena na vez u marinu Kremik, gdje su djelatnici Ispostave Primošten zajedno sa kolegama iz Ispostave Rogoznica obavili inspekcijski nadzor plovila i posade kojim je utvrđeno da je voditelju brodicu u najam dao vlasnik B.N., državljanin Kraljevine Norveške, za iznos od 19.642,00 NOK, što odgovara iznosu od oko 18.150,00 kuna, za vremensko razdoblje od 31. srpnja do 11. kolovoza 2014. godine. Obzirom na utvrđene činjenice brodica je vezana u marini Kremik, a od osobe koje je upravljala brodicom izuzeti su brodski dokumenti, te je isti upoznat da je počinjen pomorski prekršaj, nakon čega je četveročlana norveška obitelj napustila brodicu, dok su temeljem naloga djelatnika Ispostave brigu o brodici preuzeli djelatnici marine Kremik – prepričava okolnosti događaja David Radas.

Očito je da je Norvežanin B.N. propisno oderao svoje zemljake, naplativši im lijepu sumu novca za 11 dana (potencijalnog) ljetovanja. No četveročlana norveška obitelj je imala peh, s obzirom da su zaustavljeni netom nakon što su isplovili, pa im krstarenje nije potrajalo niti 24 sata. Ipak, ovdje je, začudo, pravda ipak pobijedila, s obzirom na kasniji razvoj događaja:

Lučki kapetani na moru imaju više šanse za kažnjavanje nego u luci (foto Wikipedia)

Državi novi vid zarade: naplata kazni za crni čarter

– Norveški vlasnik zaustavljene brodice osumnjičen za počinjenje crnoga chartera nedugo nakon ovoga događaja osobno se javio nadležnoj šibenskoj Kapetaniji iz koje je pozvan osobno nazočiti tijekom trajanja prekršajnog postupka, koji se održao 14. kolovoza. Osumnjičeni Norvežanin nazočio je prekršajnom postupku u pratnji odvjetnika, ovlaštenog sudskog tumača za engleski jezik i prevoditelja na Norveški jezik, te je utvrđeno da je osumnjičeni povrijedio odredbu iz čl. 9. st. 2. Pomorskog zakonika, počinivši prekršaj iz čl. 993. st. 2. Pomorskog zakonika, te mu je zrečena novčana kazna u iznosu od 180.000,00 kuna, uz troškove postupke od 100,00 kuna, kao i troškove prevoditelja od 300,00 kuna. Okrivljeniku je tijekom postupka također ukazano i na odredbu iz čl. 109. a. Prekršajnog zakona, te je idućeg dana dostavio potpisanu izjavu da odustaje od prigovora na Rješenje, te je sukladno čl. 152. st. 2. Prekršajnog zakona Norvežanin iskoristio mogućnost plaćanja izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen prekršajnim nalogom, stoga je mu je odobreno uplatiti iznos od 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno 120.000,00 kuna – stoji u izvještaju iz Ministarstva.

I na kraju, desio se svojevrsni sretni završetak i  presedan za hrvatski pravni sustav, barem što se tiče sankcioniranja tzv. crnog čartera. No Norvežaninu to i nije bio happy end budući da je, kako se tvrdi, ’29. kolovoza izvršio uplatu iznosa od 120.000,00 kuna, uvećano za troškove postupka u Državni proračun Republike Hrvatske temeljem izrečenoga prekršajnog naloga, čime je novčana kazna plaćena u cijelosti.’

Na kraju, iz ovoga se može izvući pouka, kao i značajan novac za poluprazni državni proračun: dovoljno je angažirati više lučkih kapetana i eto državi novog vida zarade od turizma: naplata kazni za crni čarter. Zaustaviš pet crnih brodova – i eto milijun kuna u državnu blagajnu.

A ribe ima, samo triba baciti mrižu, u prenesenom značenju kažu poznavatelji prilika na moru.