Evo vijesti koja zaslužuje da uđe u našu rubriku Dobre vijesti, premda kasni nekih trideset godina od osnutka neovisne hrvatske države. Naime, baš danas, nakon višegodišnjih najava, konačno je potpisan ugovor o javnoj nabavi za gradnju 6 brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe, a potpisali su ga u luci Gaženica u Zadru ministar zdravstva RH Vili Beroš (HDZ) i predstavnici Zajednice ponuditelja Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. Šibenik.
Podsjetimo, već se desetljećima priča kako sve malobrojniji živalj na hrvatskim otocima zaslužuje bolju zdravstvenu skrb, a u koji dakako treba podrazumijevati i hitan prijevoz hitnih medicinskih slučajeva s otoka na kopno u kopnene medicinske ustanove.
Budući brod
Osobe koje žive ili su se zatekle na nekom otoku kojima je zatrebala hitna medicinska pomoć do sada su se mogli pouzdati uglavnom u helikoptere MORH-a ili brodove pomorske policije i Lučke kapetanije, a nerijetko i u otočane koji su uskakali u pomoć jer nije bilo vremena za čekanje intervencije s kopna. Na žalost, hrvatskim vlastima to nikada nije bio prioritet, a možda ne bi bio ni sada da se ovaj projekt ne financira najvećim dijelom iz EU fondova.
76,4 milijuna kuna
Brodice namjenski izgrađene i opremljene za hrvatsku pomorsku medicinsku službu podignut će kvalitetu skrbi za sve ozlijeđene i oboljele u hrvatskom priobalju, a koristit će se i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa, kako se ističe.
Posao gradnje i opremanja šest brodica za hitnu medicinsku pomoć vrijedan je oko 76,4 milijuna kuna. Taj ga je domaći proizvodni konzorcij dobio, kao najpovoljniji ponuditelj, na natječaju koji je u lipnju 2020. godine raspisalo Ministarstvo zdravstva za projekt “Uspostave hitne medicinske pomorske službe brzim brodicama”, a financira se, najvećim dijelom, iz fondova EU.
Ipak, hitna medicinska brza pomoć ipak nije tako hitna: otočani bi prve takve brodove mogli ugledati tek za dvije godine – ugovoreni rok izgradnje je 24 mjeseca.
-Izgradnja i opremanje šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe značajni je iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na hrvatskim otocima – naglasio je danas ponosno ministar zdravstva Vili Beroš, ne spominjući kao do sada na otocima medicinska skrb i nije bila nešto kvalitetna niti lako dostupna.
Potpisivanje ugovora za gradnju šest brodica
Svoje je rekla i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević, široj javnosti poznatija otkad je covid-situacije, a koja je svečano istaknula da je to važan projekt ne samo za hitnu medicinu nego i da je i velik napredak u pomorskoj medicini u Hrvatskoj te u cjelokupnom hrvatskom zdravstvu.
Doista je to veliki napredak za pomorsku medicinu, kako je rekla, s obzirom da takvo što do sada nije ni postojalo.
Dobar za oluju
No dobro, evo malo podataka i o brodu koji ipak nije plod hrvatske pomorske pameti i tradicije.
-Projekt brodice izradila je američka kompanija Metal Shark, koja je svjetski leader u projektiranju tog tipa plovila. Bit će duga oko 15 m, a postizat će maksimalnu brzinu od 35 čvora i moći će ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena, kada ne mogu djelovati ni helikopteri ni gliseri. Brodice će biti izgrađene od aluminijskih legura i opremljene suvremenom medicinskom opremom. Oba brodogradilišta organizirat će proizvodnju na optimalan način tako da će plovila sigurno biti isporučena u ugovorenom roku ili prije njega jer su više nego potrebna za obavljanje hitne pomoći na moru – kaže Aleš Ekar, direktor ISKRA brodogradilišta Šibenik, a koje je dijelom slovenskog poduzeća Iskra d.o.o. koje sada djeluje na mjestu nekad uglednog i moćnog Remontnog brodogradilišta Šibenik, stradalog te nestalog u otužnom procesu klasične hrvatske privatizacije.
Inače, ova plovila će biti privezana u lukama u Dubrovniku, Supetru na otoku Braču, Šibeniku, Zadru, Rabu i Malom Lošinju.
Brod sprijeda
Iskra brodogradilište Šibenik i Tehnomont udružili su se u proizvodni konzorcij kako bi lakše dobili ovaj posao, kako kažu. U tome su i uspjeli u konkurenciji jednog talijanskog ponuditelja (brodogradilište Cantiere Navale Vittoria) i udruženja Global grupe iz Dubrovnika i nizozemskog KD Workboatsa.
-Ovo je prvi korak u suradnji naša dva brodogradilišta jer postoji obostrana volja za suradnjom na novim projektima. Naravno da ćemo odlučivati od posla do posla, ali načelno postoji volja za suradnju. Mi imamo veliko iskustvo u gradnji brodova, posebno u aluminiju. Ne može nam se osporiti činjenica da naša brodogradilišta nisu tehnološki potpuno opremljena te stručno i kadrovski sposobna izgraditi vrhunske brodove”, kažu u Tehnomont brodogradilištu u Puli.
Otočani će biti sigurniji
„Naša suradnje predstavlja velik potencijal za uspješno natjecanje za gradnju brodova i na ostalim tržištima. Ovo je zanimljiva niša, tako da možemo izaći na ostala tržišta. Na ovaj način smo povećali konkurentnost i dobili kompetitivne prednosti oba brodogradilišta – veli Roko Vuletić, jedan od dvojice direktora Iskra brodogradilišta Šibenik.
Tehnomont ima 300 zaposlenih, a 110 ih radi u njihovom brodogradilištu koje je najvećim dijelom orijentirano na gradnju patrolnih, turističkih, offshore, ribarskih, vatrogasnih i drugih brodova za široko svjetsko tržište, a pored gradnje brodova bavi se remontom i rekonstrukcijom postojećih brodova, a ISKRA brodogradilište Šibenik je remontno brodogradilište na istočnoj obali Jadranskog mora specijalizirano, stručno i tehnički osposobljeno i opremljeno, za popravke, remont, konverzije i održavanje plovila dugih do 90 metara te gradnju novih brodova do 60 metara dužine, te ima 170 kvalificiranih radnika specijaliziranih za sve radove na trupu, opremi, motorima, elektrici i elektronici, kao i na opremanju i uređivanju brodskih interijera. Inače, Iskra Shipyard proizvodi i aluminijske radne brodice za inozemno tržište, obavlja remont brodova HRM -a i Jadrolinije, a u posljednje vrijeme i jahti dužine preko 50 metara, kako kažu.
Sve navedeno bi trebalo biti jamstvo kako će šest novih brodova za dvije godine doista zaploviti Jadranom, te će pridonijeti da se otočani osjećaju sigurnije, znajući kako će im za slučaj zdravstvenih nevolja medicinska pomoć biti puno dostupnija.
Istaknimo ponovno kako je ovo doista dobra vijest za otoke i otočane, te kako je konačno shvaćeno da je apsurdno , neodgovorno i neodrživo da država s toliko otoka, a koja usput svoje gospodarstvo temelji upravo na turizmu koji se bazira na obali, moru i otocima, nema odavno ustrojenu funkcionalnu i efikasnu flotu za hitnu medicinsku pomoć.
Treba se nadati kako budući brodovi neće imati puno posla.
Leteće kopno okruženo morem (foto TRIS/G.Šimac)
