Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
KULTURA
Stručnjaci upozoravaju: Ne treba od sv. Nikole raditi Disneyland ni Hollywood

Stručnjaci upozoravaju:
Ne treba od sv. Nikole raditi Disneyland ni Hollywood

Ministarstvo kulture bespovratno je Gradu Šibeniku dodijelilo 100.000 kuna za početak građevinske sanacije tvrđave sv. Nikole. O zaštiti ovog spomenika kulture razgovarali smo s uglednim stručnjakom, povijesničarem umjetnosti dr. Josipom Belamarićem, voditeljem Centra Cvito Fisković Instituta za povijest umjetnosti u Splitu.

Ministarstvo kulture bespovratno je Gradu Šibeniku dodijelilo 100.000 kuna za početak građevinske sanacije tvrđave sv. Nikole.  Premali novac za bilo kakav ozbiljni zahvat. O zaštiti ovog spomenika kulture razgovarali smo s uglednim stručnjakom, povijesničarem umjetnosti dr. Josipom Belamarićem, voditeljem Centra Cvito Fisković Instituta za povijest umjetnosti u Splitu. Tvrđava sv. Nikole (Foto H. Pavić) (8)

Dok se ne nađe novac za kompletnu restauraciju, Grad, prema riječima dogradonačelnika Danijela Milete, planira ‘sanirati nužne dijelove tvrđave nagrižene zubom vremena, budući znatan utjecaj na stanje objekta imaju klimatski uvjeti uzrokovani morskom lokacijom, kombinacijom vlage, soli i topline’.

Josip Belamarić,  koji je dva desetljeća života proveo na dužnosti ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – Konzervatorskog odjela, međutim, smatra kako je prva stvar koju treba napraviti  uvesti nadzor nad tvrđavom, u smislu kontrole posjeta i čuvanja objekta, s obzirom da su zabilježeni slučajevi (ne)namjernog oštećenja, pa čak i pokušaja krađe kamenih elemenata.  Druga stvar koju, po njegovom mišljenju, treba hitno napraviti, je zaštita građevine od utjecaja kiše i vlage.

Josip Belamarić pokazuje mletački grb čija kojeg je nepoznati počititelj oštetio pokušavajući ga skinuti zajedno s kamenim blokom u koji je ukleasan (Foto H. Pavić)

Josip Belamarić pokazuje mletački grb kojeg je nepoznati počititelj oštetio pokušavajući ga skinuti zajedno s kamenim blokom u koji je uklesan (Foto H. Pavić)

– U građevinskom i restauratorskom smislu 100.000 kuna je premalo da bi se išta ozbiljno radilo. Međutim, terasa tvrđave zahtjeva hitnu izolaciju, da voda nakon kiše ne prodire kroz svodove i da se zaustavi ispiranje vapna. Voda ispire vezivo među kamenim i drugim građevnim elementima,  od čega se na stropu i na podu dvorana stvaraju stalaktiti i stalagmiti. Velika je i snažna to konstrukcija, ali stalno i dugotrajno ispiranje veziva moglo bi je ugroziti – rekao nam je Belamarić.

U situaciji dok se Grad i Županija spore oko upravljanja tvrđavom i dok s raznih strana dolaze ideje o ‘valorizaciji’ tvrđave sv. Nikole, Josip Belamarić upozorava kako se u svemu tome najmanje vodi briga o  istinskoj vrijednosti djela renesansnog  arhitekta Sanmichelia, kao umjetničkog djela i spomenika kulture.

– U svim razgovorima kod ovog i sličnih objekata uvijek se gleda koje sadržaje unutra ugurati, jesu li to kockarnice, koncertne dvorane, restorani, suvenirnice ili nešto drugo. S druge strane, još u 16. stoljeću ljudi su bili svjesni što da je ova tvrđava zapravo djelo veličanstveno samo po sebi, bez obzira na praktičnu svrhu. I koncipirana je više kao umjetnina nego kao utvrda, što je već tada isticao providur Justinijan. On se divio umjetničkom djelu, ne mareći što bi tvrđava rasula pod topovskom paljbom – kaže Belamarić.

On smatra kako bi tvrđavu trebalo konzervirati u postojećem obliku, bez znatnijih građevinskih intervencija, i otvoriti je posjetiteljima.

– Pri tome broj posjetitelja nipošto ne bi smio mjerilo uspjeha. Čak naprotiv – kaže Belamarić.

Upozorava kako se ovdje ne bi smjela dogoditi greška koja je napravljena kod ‘valorizacije’ drugih sličnih objekata.

– Riječ je o skulpturi, koja je toliko važna i lijepa da je ona sama po sebi vrijednost, kao takva. Ne treba od svega raditi Disneyland ili Hollywood, kao u slučaju Četiri bunara ili fantaziju kao s tvrđavom sv. Mihovila. Nešto treba i sačuvati – kaže Belamarić.

Smatra da nije sporno da se na sv. Nikoli ponekad upriliči neko kulturno događanje, poput koncerta, izložbe, književnog susreta…, ali to nipošto ne bi smjela postati stalna namjena tvrđave. Jer umjetnčko djelo ne mora pod svaku cijenu imati praktičnu namjenu.

–  Za sve ostale želje, društvene i komercijalne sadržaje, na raspolaganju su tisuće i tisuće četvornih metara prostora u bivšim vojarnama, bunkerima, skladištima i zgradama koje se nalaze u neposrednoj blizini – mišljenja je Belamarić.

Znanstvenici Ana Šverko i Joško Belamarić iz splitskog Instituta za povijest umijetnosti - Centra Cvito Visković  u obilasku tvrđave sv. Nikola (Foto: H. Pavić)

Ana Šverko i Joško Belamarić iz splitskog Instituta za povijest umijetnosti – Centra Cvito Visković u obilasku tvrđave sv. Nikola (Foto: H. Pavić)

 

Jedna od dvorana tvrđave sv. Nikole (Foto: H. Pavić)

Jedna od dvorana tvrđave sv. Nikole (Foto: H. Pavić)

– Polukružni vanjski zid tvrđave više ne prokišnjava, ali u drugim nadsvođenim prostorijama je uslijed prodora oborinske vode ugrožen svod. Na vanjskim dijelovima tvrđave propada i plašt ozidan opekom te ga potrebno stabilizirati i obnoviti, kao i dijelove vanjskog zida koji su se počeli urušavati – ustvrdio zamjenik gradonačelnika Šibenika Danijel Mileta u objavi za medije povodom potpisivanja ugovora s Ministarstvo kulture o donaciji 100.000 kuna za početak građevinske sanacije tvrđave.

– Dok ne iznađemo financijska sredstva za kompletnu restauraciju, sanirat ćemo nužne dijelove tvrđave nagrižene zubom vremena, budući znatan utjecaj na stanje objekta imaju klimatski uvjeti uzrokovani morskom lokacijom, kombinacijom vlage, soli i topline. Obnova tvrđave sv. Nikole zasigurno će biti jako skupa, ali će Šibeniku, zajedno sa ostale tri tvrđave, u turističkom smislu dati jednu sasvim novu dimenziju. Upis sv. Nikole na listu zaštićene svjetske baštine pri UNESCO-u bi nam otvorio mnoge financijske izvore – zaključio je Mileta

Tvrđava sv. Nikole (Foto H. Pavić) (5)

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI