Šibenski i zadarski arheolozi u Šarinoj su dragi, pored Zatona, naišli na značajno arheološko otkriće iz paleolitika.
(Foto: Tris.com.hr)
Pećina u Šarinoj dragi pored Zatona služila je za ubijanje životinja i pripremu mesa, a ta se „akcija“ događala prije otprilike 10 do 20 tisuća godina, u razdoblju kasnog paleolitika. „Radi se o zasad najstarijem nalazištu u području djelovanja Muzeja grada Šibenika, ondosno prvoj paleolitičkoj arheološkoj lokaciji“, rekao nam je voditelj prošlotjednih istraživanja pored Zatona, Dario Vujević, docent na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Tim arheologa sa zadarskog Sveučilišta u suradnji s kolegama iz Muzeja grada Šibenika u pećini kod Zatona našli su kremene nožiće i životinjske kosti s tragovima rezanja. „Ovakvi su nalazi rijetki, a time i značajniji, jer su lovni kampovi uglavnom bili na otvorenom. Činjenica da se ovdje radi o pećini daje naslutiti da ćemo daljnim istraživanjem naići na još vrijednih artefakata, što će nam dati uvid u život i navike tadašnjih ljudi“, kaže Vujević, otkrivajući da će se buduća istraživanja fokusirati i na traženje mjesta na kojemu su lovci iz pećine u Šarinoj dragi živjeli.
„Radi se o modernom čovjeku, Homo sapiensu. Još uvijek čekamo analize pronađenih životinjskih kostiju, da bismo preciznije mogli ustanoviti o kojem je razdoblju radi. No prema vrsti životinja predviđam da ovaj lovni kamp nije mlađi od deset tisuća godina. Radi se, dakle, o ledenom dobu, kada su ljudi još živjeli u špiljama, tražeći sklonište od hladnoće“, rekao je Vujević za TRIS. Zasad je poznato da su u pećini nađeni ostaci jelena, divljeg goveda i divljeg konja, izumrle vrste koje su preci današnjih životinja.
Ovaj značajni lokalitet, najstarije i prvo paleolitičko nalazište na šibenskom području, još je u sedamdesetima istraživao šibenski arheolog Zdenko Brusić. Tada nije nađeno ništa „opipljivo“, a ovaj nedavni ulazak u pećinu učinjen je upravo na Brusićev savjet. „Istražili smo tek jedan mali dio pećine. Također smo obišli i dvije obližnje špilje tražeći tragove ljudskih nastambi, zasad bez uspjeha. No ti su lovci negdje morali živjeti negdje u blizini“, zaključio je Dario Vujević.
(Foto: Tris.com.hr)
(Foto: Tris.com.hr)
(Foto: Tris.com.hr)
(Foto: Tris.com.hr)
(Foto: Tris.com.hr)
(Foto: Tris.com.hr)
