Kako će se klimatske promjene ubuduće odražavati na razinu svjetskih mora i oceana može se samo predvidjeti, a korak dalje upravo na planu prognoziranja promjena otišao je prof. dr. sc. Mirko Orlić kojeg na početku razgovora pitamo do kojih se rezultata došlo, odnosno kakve promjene slijede u razinama mora i oceana.
U članku kojeg smo nedavno objavili u časopisu Nature Climate Change kolega Zoran Pasarić i ja, bavili smo se tzv. empirijeskom metodom prognoza porasta morske razine usljed klimatskih promjena. Takva se metoda temelji na relacijama koje povezuju globalnu temperaturu s globalnom visinom morske razine, a do sada je davala bitno veće vrijednosti od tzv. teorijske metode koja se zasniva na matematičkom modeliranju sustava atmosfera-more-led-kopno. Mi smo razvili modificiranu empirijsku metodu kojom smo se uspjeli znatno približiti rezultatima teorijske metode.
S druge strane, u priopćenju koje smo kolegica Miroslava Pasarić i ja prije nekoliko tjedana iznijeli na kongresu Međunarodne komisije za istraživanje Sredozemlja u Marseilleu, razmatrane su promjene srednje morske razine u području Jadrana i širem području Sredozemlja. Istaknuli smo da je Jadranska morska razina, kao i ona u zapadnom Sredozemlju, stagnirala tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća. Međutim, utvrdili smo da je mirno razdoblje prošlo, te da se morska razina u tim područjima sada ponovo uzdiže u odnosu na kopno.
Kakvi se zaključci mogu izvesti iz analiza za zadnje stoljeće kad je riječ o temperaturi zraka i razini mora?
Naša analiza globalnih temperaturnih podataka ukazala je na porast temperature koji se polako ubrzava i uz koji se javlja i jedna oscilacija čiji je period 60-80 godina. Slično se ponaša i globalna morska razina, s time da ona ponešto kasni za temperaturnim promjenama, posebno kad je u pitanju spomenuta oscilacija. Ta veza temperature i morske razine ukazuje na određenu zakonitost koja se može iskoristiti za izradu projekcija morske razine na osnovi projekcija temperature.
Na što brojke upućuju, tj. koliko su one alarmantne, koliko će rasti razina mora i zašto?
Prema našim nalazima, za slučaj umjerenog porasta koncentracije stakleničkih plinova do kraja ovog stoljeća, koji bi doveo do porasta globalne temperature od oko 2 stupnja C, može se očekivati uzdizanje globalne morske razine u iznosu od 68 cm. Uzme li se u obzir pripadna standardna devijacija, može se očekivati porast u rasponu od 53 do 83 cm. To nisu mali iznosi. Da bismo to ilustrirali, recimo da se danas poplave u sjevernom Jadranu događaju kad meteorološka situacija uzrokuje visinu morske razine koja premašuje srednju visinu za oko 1 m. Očigledno je da će se uz globalni porast vodostaja od sedamdesetak centimetara poplave u budućnosti događati u situacijama kad visina razine premaši srednju visinu za svega tridesetak centimetara. A to znači da će poplave biti češće i jače izražene.
Hoće li promjene biti iste na globalnoj i lokalnoj razini?
Promjene unutar Sredozemlja mogle bi se u budućnosti razlikovati od globalnih promjena, kao što je to uostalom bio slučaj i u drugoj polovici prošlog stoljeća. Očekuje se da će u Sredozemlju doći do porasta temperature što implicira porast morske razine, ali i do porasta saliniteta što je povezano sa snižavanjem morske razine. Sva je prilika da će se ta dva efekta približno uravnotežiti. To znači da bi porast razine Sredozemnog mora tijekom sljedećih stotinjak godina mogao ovisiti prije svega o povećavanju mase svjetskih oceana uslijed otapanja ledenjaka i ledenih pokrova. A to dalje znači da bi porast razine Sredozemnog mora bio nešto niži od porasta globalne razine.
Gdje će se očekivane promjene u razinama najprije očitovati i zašto, odnosno gdje će biti najdramatičnije?
Kad je riječ o svijetu, očekuje se da će porast morske razine ugroziti najprije niske otoke kakvih, primjerice ima u Tihom oceanu. Također, smatra se da će riječne delte biti jako ugrožene, te se procjenjuje da će iz nekih od njih (primjerice Nil, Mekong, Ganges i Brhmaputra) trebati iseliti i više od milijun stanovnika.
Na kojim se područjima posljedice već osjećaju?
Porast globalne morske razine je već u tijeku: gleda li se prošlo stoljeće on je iznosio oko 17 cm, a gleda li se posljednjih dvadesetak godina iznosio je oko 6 cm, tj. znatno više nego da se jednostavno nastavio prethodni trend. Također, česte su poplave u raznim dijelovima svijeta. Sjetimo se samo New Orleansa 2005.g., New Yorka prošle godine ili pak Fiolipina prije nekoliko mjeseci. Međutim, za sada se ne može ustvrditi da su te poplave povezane s klimatskim promjenama.
Kakve promjene možemo očekivati u Jadranskom moru i koliko će one biti „blage“ s obzirom da je riječ o zatvorenom moru?
Kao što je već rečeno, očekuje se da će porast morske razine u Jadranu i Sredozemlju tijekom sljedećeg stoljeća biti nešto niži nego u svjetskim oceanima. Međutim, još uvijek bi mogao biti ugrožavajući za niske djelove naše obale kao što je primjerice delta rijeke Neretve. Na jednom skupu o klimatskim promjenama koji je 28.studenog 2013.g. održan u Zagrebu moglo se čuti i da će doći do zaslanjenja Vranskog jezera.
Iako se neki dijelovi Hrvatske nalaze na vrlo niskim razinama što znači da su znatno izloženija poplavljivanju Hrvatska još uvijek nema Studiju o poplavljivanju. Koliko je problematično to što još nemamo takav dokument?
Mi u Hrvatskoj imamo izvrsne podatke o visini morske razine budući da raspolažemo mareografskim mjerenjima koja na nekoliko postaja traju više od pola stoljeća. Uz to, nekoliko naših znanstvenika bavi se analizom prikupljenih podataka kao i izradom projekcija za sljedećih stotinjak godina. Međutim, da bismo na osnovi podataka o visini morske razine mogli procijeniti rizik od poplavljivanja trebali bi smo raspolagati detaljnim podacima o topografiji našeg priobalja. To do sada nije bio slučaj.
