Neovisni novinarski portal
25.2.2020.
EKOLOGIJA / ekopis
Foto: pixabay.com, ilustracija

Opasno i štetno:
Vlada oživljava plan istraživanja i eksploatacije potencijalnih ležišta nafte i plina u Jadranskom moru

Foto: pixabay.com, ilustracija

Vlada premijera Andreja Plenkovića nije odustala od bušenja Jadrana u potrazi za naftom i plinom, opasnog i štetnog projekta koji je još u mandatu vlade premijera Zorana Milanovića naišao na žestok otpor javnosti i rezultirao kampanjom S.O.S. za Jadran.  Plan da ne posluša volju građana, koji se prema ranijim ispitivanjima javnog mnijenja većinski protive istraživanju i eksploataciji nafte i plina na području Jadrana, obznanjen je ukratko u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Dokument je usvojen na samom kraju 2019. godine i poslan u Bruxelles. Da stvar bude malo apsurdnija, riječ je o dokumentu nastalom na inicijativu Europske komisije da se zemlje članice izjasne kojim su se to konkretnim aktivnostima i mjerama zamislile boriti protiv klimatske krize i trasirati put prema niskougljičnom društvu.

Među 240 stranica dokumenta kojim Vlada objašnjava Europskoj komisiji kako je naumila pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i povećati udio obnovljivih izvora energije ovlaš je spomenut i sumanuti plan bušenja Jadrana koji bi mogao ozbiljno zaprijetiti okolišu i ekonomiji ovisnoj o kupališnom turizmu. U poglavlju Istraživanje potencijalnih ležišta ugljikovodika u Slavoniji, Dinaridima i Jadranu navodi se da je napravljena projekcija proizvodnje nafte i plina do 2050. godine uz uvjet daljnjih ulaganja u obnavljanje rezervi. – U skladu s time, pretpostavljeno je da će doći do komercijalnih otkrića koja će ući u fazu eksploatacije nakon 2022. godine, a puni proizvodni potencijal naftnih polja će doseći u razdoblju između 2030. i 2035. godine. Nakon 2035. godine pretpostavljen je kontinuirani pad proizvodnje nafte koja bi u 2050. iznosila oko 220 000 m3. Analogno proizvodnji nafte, očekuje se smanjenje proizvodnje prirodnog plina do 2020. godine, nakon čega je pretpostavljeno povećanje proizvodnje kao rezultat eksploatacije novih plinskih polja. Rast proizvodnje plina očekuje se do 2035. godine nakon čega bi uslijedilo smanjenje proizvodnje – navodi se u dokumentu nastalom u radionici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uz dodatak da će buduća domaća proizvodnja nafte i plina ovisiti o otvaranju i razvoju novih polja i da će bez dodatne proizvodnje sva današnja polja prestati s radom do 2030./2035. godine.

Postupanje u slučaju velikih nesreća

Da se planira oživljavanje plana istraživanja i eksploatacije potencijalnih ležišta nafte i plina u Jadranu potvrđuju i predložene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koje su ovoga mjeseca prošle prvo saborsko čitanje. Tim se izmjenama i dopunama uz ostalo uređuje postupanje u slučaju velikih nesreća povezanih s izvođenjem tzv. odobalnih radova, uvode rokovi za predaju dokumenata naftnorudarskih kompanija te određuje njihova odgovornost i obveza. Uređuju se i pitanja sprječavanja velikih nesreća povezanih s istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika izvođenjem tzv. odobalnih radova, upravni i inspekcijski nadzor kao i prekršajne odredbe. Zakonom se uređuje i potencijalni sukob interesa članova Koordinacije za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciju ugljikovodika na način da im se ne dozvoljava sudjelovanje  u poslovima vezanim za ekonomski razvoj odobalnih ugljikovodičnih potencijala, sudjelovanje u provođenju nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje kao i ubiranje prihoda od djelatnosti istraživanja te stručnotehničkim poslovima vezanim za projektiranje, gradnju, preinaku, popravke i korištenje odobalnih objekata.

S.O.S. za Jadran

Što bi se sve, na koji način i gdje u Jadranu istraživalo pa možda i eksploatiralo postojanje zaliha nafte i plina detaljno je na 116 stranica još 2015. popisano Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Zaključeno je da bi oko 36 tisuća kvadratnih kilometara podzemlja Jadranskog mora bilo predmet javnog nadmetanja i uz ograničenja poput plovnih puteva i turističkih zona definirano 28 istražnih prostora površine od 892 do 1907 kvadratnih kilometara. Osam istražnih prostora definirano je na sjevernom, petnaest na srednjem, a pet na južnom Jadranu. Sjećamo se i da je početkom te 2015. godine Vlada premijera Zorana Milanovića dodijelila sedam dozvola za istraživanje eksploataciju ugljikovodika Konzorciju Marathon Oil i OMV te kako su te naftne kompanije odustale, navodno zbog neuređenog pitanja granice sa Crnom Gorom i nesigurnosti investicije. Dobro pamtimo i kampanju S.O.S. za Jadran u organizaciji koalicije okolišnih udruga, opravdani strah od mogućeg naftnog zagađenja Jadrana, snažno protivljenje većeg dijela javnosti, zagovaranje referenduma o tom prevažnom pitanju te medijski doživljaj da je odustajanje naftnih kompanija percipirano kao pobjeda zaštitara Jadrana.

HDZ-ova promjena ploče i Ćorićevo ni za ni protiv

Traženi moratorij na naftne bušotine u Jadranu nije, međutim, nikad proveden. Prva HDZ-ova Vlada nakon SDP-ove, ona premijera Tihomira Oreškovića, kojoj je u planu rada eksplicitno stajalo provođenje moratorija na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Jadranskog mora i koja je sebe nazivala domoljubnom, dolaskom na vlast počela je mijenjati ploču u odnosu na predizborno im stajalište kako opasni eksperimenti s bušenjem nafte na Jadranu nisu najbolje rješenje. Potiho i između sebe govorili su još tada da im je cilj omogućiti intenzivnija istraživanja ugljikovodika i to u svim perspektivnim područjima, kao što su Panonski bazen, Dinaridi te Jadran. Da ni Vlada premijera Andreja Plenkovića nema namjeru odustati od bušenja Jadrana dao je naslutiti ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić još prije otprilike godinu dana kada je na novinarsko pitanje kako gleda na mogućnost obnove istraživanja i eksploatacije ležišta nafte i plina u Jadranskom moru odgovorio da doista postoje indicije o značajnim količinama plina na području Jadrana te da on nije ni za ni protiv već da o tome treba donijeti konsenzualnu odluku.

Bušenje nafte kod Visa, Palagruže i Jabuke

Da se nešto iza brda javlja dao je ovoga mjeseca do znanja i portal morski.hr kojeg je Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, saborski zastupnik Nezavisne liste mladih i vijećnik u skupštini Splitsko-dalmatinske županije, upozorio da se u novom nacrtu prijedloga Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije nalazi članak koji određuje istražne prostore ugljikovodika sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu u RH. Otkrio je da je definirano devet istražnih prostora ili dijelova istražnih prostora koji se mogu odrediti kao eksploatacijska polja i zaključio da bi taj prijedlog odluke van svake pameti mogao značiti mogućnost stvaranja eksploatacijskih platformi na području oko Visa, Palagruže i pučinskih otoka i direktno ugrozio nekoliko zaštićenih područja. Riječ je o Jabučkoj kotlini, prostoru u kojem se mrijesti i raste više gospodarski najvažnijih pridenih vrsta riba, Geoparku Viški arhipelag kojeg je lani zaštitio UNESCO, a u sklopu kojega su zaštićeni prirodni fenomen Modra špilja na otoku Biševu, otok Brusnik zaštićen kao geološki spomenik prirode i Palagruža zaštićena kao kulturni krajolik. Intrigantno je i objašnjenje koje je Pranić, kako kaže, dobio od ravnatelja županijske Javne ustanove za prostorno uređenje Nike Mrčića da je sporni članak 77 a u prostornom planu nametnut s državnog nivoa, uz obrazloženje da neće dobiti sve potrebne suglasnosti ako zahtjevi ne budu uvaženi.

Foto: pixabay.com, ilustracija

 

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI