Neovisni novinarski portal
23.9.2018.
DRUŠTVO (NE)ZNANJA / EKOLOGIJA
Nije kriva Albanija: Brda plastike plutaju kanalima Vranskog jezera

Nije kriva Albanija:
Brda plastike plutaju kanalima Vranskog jezera

U priobalju se često čuju žalopojke kako nam iz Albanije na obale dolaze gomile smeća, plastičnih boca, kanti, medicinskog otpada, razvaljenih kanistara, gumenih šlapa, PVC ambalaže itd. S pravom. No sljedeće slike nemaju veze s Albanijom. Prizore su fotografirali nadzornici u zaštićenom Parku prirode Vransko jezero, jednom od najvećih europskih orintoloških rezervata. Boce, podlošci za sadnice od stiropora  s obližnjih plantaža, ambalaža raznih kemijskih sredstava…i  tko zna što ne zapliće se među vodenim biljem, te truje vodu, zemlju, ptice, ribe i ljude. Posve je jasno da u Hrvatskoj i nema neke velike razlike u odnosu prema vlastitom zavičaju nego li je to slučaj u Albaniji.  Tim više što se ovdje radi o jedinstvenom prirodnom rezervatu (!). Koji usput zbog sve većeg turističkog posjeta PP-u Vransko jezero   mnogima od onih koji su možda nehajno bacili smeće u kanale ili jezero daje lijepu mogućnost plasmana njihovih poljoprivrednih proizvoda i turističkih usluga.

– Nakon mnoštva fotografija s predivnim kadrovima zabilježenim u Parku koje ste nam slali tijekom veljače, slijede nimalo atraktivni kadrovi iz Lateralnog kanala u samom srcu ornitološkog rezervata. Obilne kiše “očistile” su sustav melioracijskih kanala u Vranskom polju te nanijele u ornitološki rezervat ogromne količine otpada iz poljoprivredne proizvodnje, nesavjesno bačenog u kanale i uz rubove polja. Takva vrsta otpada iz godine u godinu, osim što nije ugodna oku, čini veliku štetu samom ekosustavu, jer komadići stiropora i plastike trajno zagađuju jezero.
Čuvari prirode svako proljeće čiste lateralni kanal kako bi se spriječilo širenje plutajućeg otpada po jezeru, ali to nije rješenje – moramo zajedno očuvati bogatstvo koje imamo i pripaziti da se ovakvi prizori ne ponavljaju iz godine u godinu – kažu u PP Vransko jezero. 

Jednog dana će i naš neuredni živalj možda shvatiti da njihova budućnost kao i i ona njihova djece – a to nije patetična floskula – ovisi upravo o očuvanju jedinstvene prirode koja nas okružuje, a koju smo nekim čudesnim slučajem dobili na čuvanje. Ako ne zbog zdravlja, onda zbog gospodarskog opstanka kojega u uvjetima devastiranog gospodarstva u Dalmaciji nudi mahom samo turizam i prateće uslužne djelatnosti. A turisti ovdje dolaze najčešće zbog mora i naših krajobraznih specifičnosti i prirodnih ljepota.

No čini se da toga još uvijek nismo svjesni, o čemu svjedoči i svojevrsna renesansa novih divljih odlagališta u priobalnom zaleđu: gomile građevinskog i drugog otpada niču po šumarcima i vrtačama uz seoske ceste kao gljive nakon pljuska.

Pogledajte ove lijepe fotografije…

Tags: ,

VEZANE VIJESTI