Neovisni novinarski portal
21.10.2018.
IZDVOJENO / SCENA
Branimir Štulić

Branimir Štulić vs. Wikipedia:
‘Sve napisano o meni je izobličeno, 95 posto od toga je laž’

Branimir Štulić

Najpoznatiji glazbeni disident za TRIS obrazlaže probleme koje ima sa najvećom internetskom enciklopedijom.

Branimir Štulić

Branimir Štulić

Branimir Štulić otvorio je novi front. Nezadovoljan je podacima koji se o njemu pojavljuju na hrvatskoj, srpskoj i engleskoj Wikipediji, no svaki pokušaj da se ispravi objavljeno, zasad mu pada u vodu. Nakon što je više-manje uspio u naumu da se na YouTubeu pojavljuju samo verzije Azrinih pjesama koje on odobri i objavi, Wikipedia mu je novi kamenčić u cipeli.
– Wikipedia na srpskom i hrvatskom izdanju je poprište velikih sukoba uređivača ne samo po pitanju krvno–domovne pripadnosti Branimira Štulića  i Azre, već i samog Štulića sa administratorima stranica o njemu. Uređivači na Wikipediji su uglavnom anonimusi i njih možete sresti na svakom forumu gde se lome koplja oko Džonija, dok moderatore  predstavlja već druga generacija nasljednika jednopartijskog uređenja – uveo nas je Štulićev zastupnik Zoran Živković u problematiku.
Stvar je u detaljima, no očito bitnim. Evo primjera: – Prije svega, “Azra” je jako svetlo na staroegipatskom i Štulić je bend je nazvao po sevdalinki “Azra”, koju je znao po Šantiću (zbog imena, a ne Hainea i tog stiha koji Wikipedije iz Globusa devedesetih prepisuju). A taj stih navode i stavljaju ga u ’77. premda  je ime Štulić odabrao ’76., dakle, nema veze s Teatrom ITD, niti su te večeri ’77. , bend i Đokina kći dobili ime (Đoko Grgac, navodni glavni junak Azrine pjesme “Jablan”; op.a.), a kamoli da su anarhisti išta s time imali. Đokina kćer se rodila tek tri-četiri godine potom i Đoko s tim imenom nema nikakve veze, jer je Štulić to ime imao dok se Đoko i žena mu još nisu ni sreli – objašnjava Živković.
– Najveće poprište sukoba se naravno događa na Wikipediji na engleskom jeziku, gde svaka od grupacija pokušava plasirati svoju istinu o njemu, dok nastojanja iz Štulićevog tabora bivaju okarakterisana kao vandalizam – kaže Živković koji ovdje podastire i dokaz, odnosno odgovor koji je stigao nakon pokušaja intervencije na Wikipediji:
“(Članak “Branimir Štulić” je zaštićen: Neproduktivni uređivački rat ([Uređivanje=Samo administratori] (istječe 11:15, 19. veljače 2015. (UTC)) [Premještanje=Samo administratori] …(vandalizam)… (Uklonjena promjena, vraćeno na zadnju inačicu suradnika).”
Za TRIS je svoje viđenje vlastitog lika i djela prikazanog na Wikipediji dao i Branimir Džoni Štulić. Njegov osvrt prenosimo u cijelosti:
“Pun mi je k**** Wikipedije i uslužnosti na tuđi račun. Oni ništa o meni ne znaju, osim onog što su po novinama nalazili, koje nisu ni za dupe brisati. Ti što otvaraju i navodno  moderiraju stranice o meni na Wikipediji su takvi nametljivci, čisti stalkeri ili visibabe. Radi se o meni i mojoj biografiji i ja sam zadnja instanca odlučivanja o njoj. Bez obzira na politiku i smjernice, ako je članak na neki način vezan uz mene, onda su svi osim mene strana za razgovor, jel da? Naprosto, 95 posto je laž ili iz prsta isisano.
Samozvani administratori mogu ili ne uvažiti sugestije za svoje stado, kad su već otvorili tor, obor ili jaru (isto kao i ZAMP), ali što ja imam s njima da oni o meni odlučuju.
Ne stoji da je istorija neizbrisiva, jer Wikipedija uklanja sve što im nije po ćudi odnosno nateže, skraćuje i krivi po zadatim smjernicama, utoliko se poziva na neizbrisivost, jer inače ni bi imali što iskrivljavati. Evo samo nekih primjera…
Na hrvatskoj Wikipediji tvrde da je moj otac promenio prezime (nadodavši kvačicu), no upravo je obratno, ostali su je izbacili, pošto je deda govorio: ‘otkada vi to nemate kvačicu’, pa valjda ja znam. Ja sam prvi iznio da se nisam doma s okolinom slagao, da bi sad poslije 30 godina našao u kojoj je to čak sobi i zbog čega bilo (toliko su upoznati s nepostojećim sadržajem). Kod ostalih Wikipedija, osobito hrvatska izdanja, sadrže imena i sadržaj albuma, kao i tko su pravi članovi, a koji nisu (samo ja plaćam članarinu). I kakve ja veze imam s Hrvatskom. U “Smijuriji” (knjiga “Smijurija u mjerama”, izdavač Vreme, 2005; op.a.) je jasno napisano da nisam ni Hrvat i da lažu. Stoga, to se može navesti kao najautentičniji prigovor, odnosno moj stav o sebi.
Otud i srpska Wikipedia ima pokvarenog telefona, pa tako odnekud navode da mi je otac branio sviranje ili da sam basistu Kipa našao na ulici, što ja nikad nisam rekao, niti je to uopće važno. Na istoj stranici pozivaju se na lažni izvor, pravdajući “Blasé” i Hi-Fi (Štulićev album “Blasé” objavila je izdavačka kuća Hi-Fi 1997.; op.a.), naime, ja nikad nisam dao intervju iz ‘98. “Pop roku” ili nečem takvom, to je izmišljeni intervju, kao što je bio i sa Kurirom u dva broja (kad se Kurir kao novina pojavio). Kad napišu da sam pjevač i gitarist, a izostave kompozitor, što mi je prvo, odmah znam ‘ko piše i zašto. Navode vodu na svoj mlin (skaču sebi u usta).
Nema nikakve sumnje da te biografije pišu botovi.
Wikipedia može proći kao biblioteka nečega u istoriji, ali za suvremenike treba odmak (barem 100 godina), to jest karta se čita, seljak pita. Ovo u čemu sam se našao (kad otvorim stranicu pod mojim imenom, koja se odnosi na mene, i o čemu drugi pišu, a koja je puna laži), može biti samo katastrofa, pošto nitko ništa ne zna, niti ja išta s ikim imam, osim sebe i naslova privremenih djela. No budući da to nije dovoljno ni za najmanju biografiju, onda izmišljaju razloge za pjesme, kome je koja pesma posvećena, ili već što može popuniti prostor, i to me od početka prati, jer me nikad nije interesiralo pišanje po crpkama ili žuta štampa, maltene nikakva, ali od njih se pobjeći ne može, pa je sve izobličeno (kao i prisvajanje).
Zbog toga, dok se u obzir “Smijurija” ne uzme, dakle, pouzdani izvori, bolje da me uopće nije, niti da se o meni piše, pogotovo ne od onih koji imaju itekakve razloge za lažne informacije.
Zato bi bilo najbolje da me sa svojih stranica odmah uklone, dok se vjerodostojna priča ne iznađe.”
Branimir Štulić na ‘spornim’ stranicama Wikipedije: HRV, SRP i ENG

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI