Najavljena porezna reforma ozbiljno će uzdrmati proračune jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, koje će izgubiti više od milijardu kuna upozorio je na konferenciji za novinare predsjednik Šibensko-kninskog SDP-a i saborski zastupnik Ivan Klarin.
Ako sve ostane na ovakvoj mjeri kakvu je prihvatio ministar financija Zdravko Marić, odnosno ako ne bude nikakvih kompenzacijskih mjera, gubitci za lokalne proračune će biti preveliki, a te rupe gradovi i općine bit će prisiljeni puniti povećanjem prireza, komunalnih naknada i doprinosa, kazao je Klarin.
– Svjedoci smo već treće reforme poreza na dohodak koji je isključivo prihod jedinica lokalne samouprave. Prva je bila 2010. godine za vrijeme Vlade Jadranke Kosor, a druga 2015. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod provođenja dosadašnjih poreznih reformi kompenzacijske mjere nikad nisu zaživjele tako da na primjeru jedne prosječne općine govorimo o gubitku od milijun do milijun i pol kuna, a za veće gradove i županije gubitak je još i veći -upozorio je Klarin.
– Predloženim izmjenama stope poreza na dohodak gubitak u lokalnim proračunima iznosit će između milijardu i milijardu i 200 milijuna kuna, a uz to se još najavljuje ukidanje poreza na tvrtku što je također direktni prihod jedinica lokalne samouprave i to je gubitak od još 300 milijuna kuna za lokalne proračune -kaže Klarin.
S novom poreznom reformom stopa neoporezivog dijela plaće povećava se na 3 750 kuna i za većinu građana koji primaju prosječne ili ispod prosječne plaće u Hrvatskoj to će značiti povećanje od 100 do 250 kuna. Svi oni koji primaju plaće veće od 15 tisuća kuna tu promjenu porezne stope će osjetiti značajnije jer će to značiti povećanje od tisuću i pol odnosno od 3 tisuće kuna za one s plaćama iznad 20 tisuća kuna. Nažalost većina građana u Hrvatskoj primaju prosječne ili ispod prosječne plaće tako da će jedinice lokalne samouprave baš zbog te mjere značajno izgubiti na svom osnovnom prihodu -kazao je Klarin.
Na primjeru iznosa prosječne plaće od 5 500 kuna Klarin objašnjava kako će zbog promjene stope poreza na dohodak ta plaća porasti za oko 200 kuna, no s druge strane grad ili općina izgubit će nekoliko stotina milijuna kuna.
– Time se stvara veliki problem za proračune jedinica lokalne samouprave koje će biti prisiljene dizati ostale izvorne prihode, a to znači da će morati prvenstveno povećati prirez, komunalnu naknadu i komunalni doprinos što će na kraju rezultirati time da će na temelju jedne prosječne plaće netko zaraditi 200-250 kuna, a s druge strane troškovi će mu porasti između 500 i 1 000 kuna.
A troškovi života, kako je istaknuo, neće samo porasti zaposlenima nego i nezaposlenima jer lokalna samouprava ne može birati kome će povećati cijenu npr. komunalne naknade ili prireza.
– Zbog održivosti sustava troškovi će se morati povećati svima pa će tako i zaposleni i nezaposleni morati plaćati dvostruku veću cijenu komunalne naknade ako se ustraje na ovakvom obliku porezne reforme kakav je najavljen-kazao je Klarin.
Klarin smatra kako je prijedlog porezne reforme opasan jer zadire u temelje prihoda jedinica lokalne samouprave i jer će kompenzacijske mjere morati biti znatno veće.
– Ja jesam za porezno rasterećenje međutim nije teško biti mudar ministar financija i reći porezno ću rasteretiti građane i kompletan teret rasterećenja prebaciti na jedinice lokalne samouprave. Pilatovsko pranje ruku u ovakvim poreznim reformama je jako neodgovorno i opasno. Bilo bi korektno da jedinice lokalne samouprave ostanu pošteđene poreznog rasterećenja i manjka u budžetu jer je ovo već treća mjera u posljednjih 6 godina koja ide preko leđa lokalne samouprave – istaknuo je Klarin.
Svi će pozdraviti porezno rasterećenje međutim nitko ne vidi drugu stranu medalje, upozorava Klarin.
– A druga strana medalje je to da će jedinice lokalne samouprave morati povećati naknade jer inače neće biti u stanju zatvoriti svoje proračunske rashode. Ako ne budu povećavale prirez ili komunalnu naknadu morat će smanjiti subvencije. Praviti reformu s jednom mjerom i prebacivati odgovornost na lokalnu samoupravu, je vrlo loše, nestručno i jako populistički-zaključio je Klarin.