Pravobraniteljica Višnja Ljubičić/Foto: HINA / Mladen VOLARIĆ
U Hrvatskoj je sklopljeno 108 životnih partnerstva, 57 između partnera muškog, a 51 između partnerica ženskog spola, podatak je iz Izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015. godinu.
Službena je to statistika Ministarstva uprave, koja obuhvaća razdoblje od kolovoza 2014., kada je na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, do kraja prošle godine.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić upozorava da se, u odnosu na godinu prije, ne primjećuje napredak u zaštiti fizičkog integriteta osoba istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mržnjom prema tog skupini.
Po MUP-ovoj evidenciji, lani nije pokrenut niti jedan kazneni postupak zbog nekog kaznenog dijela motiviranog mržnjom prema osobama istospolne orijentacije, iako je policija procesuirala pet kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije žrtve.
Muškarac godišnje zaradi 10.400 kuna više
Pravobraniteljica je u 2015. radila na gotovo 2500 predmeta, njih 486 odnosilo se na individualnu zaštitu od diskriminacije, preostalih oko dvije tisuće otvoreno je većinom na inicijativu pravobraniteljice kako bi se utvrdilo provođenje zakona.
Glavnina pritužbi i dalje se odnosi na spolnu diskriminaciju (90 posto), tuže se većinom žene, a najviše je pritužbi bilo na područje rada i socijalne sigurnosti.
Pravobraniteljica upozorava na prisutni jaz u plaćama, muškarac u Hrvatskoj godišnje prosječno zaradi oko 10.400 kuna bruto više od žene.
Hrvatsko tržište rada ostaje spolno segregirano. Od ukupno 19 područja djelatnosti, žene su izrazito ili značajno podzastupljene u osam, najviše u građevinarstvu, rudarstvu, vodoopskrbi, gospodarenju otpadom… Financijske i djelatnosti osiguranja, zdravstvo i socijala te obrazovanje, područja su u kojima su nadzastupljene.
Pravobraniteljica ukazuje na još jedan poražavajući trend koji utječe na jaz u plaćama i njegov rast. Prema podacima Eurostata jaz u plaćama na štetu žena veći je u javnom nego u privatnom sektoru. Tako prema posljednjim objavljenim podacima, jaz u plaćama kod poslodavaca u javnom sektoru prosječno iznosi 16,4%, dok kod poslodavaca u privatnom sektoru iznosi 11,2%.
Uzimajući u obzir opisane trendove, pravobraniteljica ističe kako će se bez aktivnijih mjera promicanja jednakosti spolova, jaz u plaćama nastaviti produbljivati na štetu žena. Štoviše, nastavi li se jaz produbljivati trenutnim tempom, Hrvatska će u srednjoročnom razdoblju od 7 do 9 godina doći do EU28 prosjeka od 16% te će izgubiti i ovaj rijetki aspekt ravnopravnosti spolova prema kojem pripada u skupinu boljih članica EU.
Jedva dva posto očeva na rodiljnom dopustu
Lani je neznatno porastao broj očeva koji su koristili rodiljni i roditeljski dopust. Kada uspoređujemo statističke podatke korištenja rodiljnog dopusta do 6 mjeseci starosti djeteta iz 2015. sa statističkim podacima iz 2014., vidljivo je da su u 2015. samo 4 muškarca više koristila rodiljni dopust nego u 2014. (porast s 166 na 170 korisnika).
Što se tiče korištenja roditeljskog dopusta nakon 6 mjeseci starosti djeteta od strane muškaraca, u 2015. je također neznatno malo porastao postotak muškaraca – za svega 8 korisnika (porast s 2.022 u 2014. na 2.030 u 2015.).
Vezano za neznatni i zanemarujući porast korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta od strane muškaraca u 2015., a posebno se to odnosi na korištenje roditeljskog dopusta gdje su majke i očevi potpuno izjednačeni, pravobraniteljica smatra da ne samo što su ti podaci razočaravajući, već ti podaci zaslužuju i šire razmatranje, i to u svjetlu još uvijek duboko ukorijenjenog društvenog stereotipa prema kojem je glavna odgovornost za brigu o djeci na ženama koje zbog toga nerijetko žrtvuju svoje profesionalne ambicije i karijere.
Situacija je dodatno nepovoljnija za muškarce kada se nastave zbrajati pojedine kategorije. Pa tako, u 2015. rodiljni i roditeljski dopust je koristilo ukupno 107.736 osoba, od čega samo 2.200 muškaraca ili 2.04%.
Kako se ističe u Izvješću, uzrok takvog stanja treba potražiti u još uvijek prevladavajućim duboko ukorijenjenim društvenim i kulturnim stereotipima ugrađenim u normativne i vrijednosne sustave koji ukazuju na to da je naše društvo još uvijek izrazito patrijarhalno. Tako je i primarna uloga žena još uvijek orijentirana na djecu i brigu o djeci, dok je muškarac taj koji radi i materijalno zbrinjava obitelj.
Žene su se time našle u škripcu između tržišta rada i zahtjeva patrijarhalnog društvenog okruženja, što ih, uz nespornu i neosporivu činjenicu potplaćenosti u odnosu na jednak rad muškarca, kontinuirano drži u podređenom društvenom položaju. Nastavno tome, neka iskustva govore da roditeljski dopust u pravilu koristi onaj član obitelji čija su primanja manja, kako se ne bi ugrozila financijska snaga obitelji, navodi se u Izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Oglas
