Neovisni novinarski portal
12.12.2019.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Nevjerovatno: HEP i dalje želi graditi hidroelektranu na Krčiću i nad izvorom rijeke Krke!

Nevjerovatno:
HEP i dalje želi graditi hidroelektranu na Krčiću i nad izvorom rijeke Krke!

– Stanovnici Šibenika, Skradina, Drniša, Knina, Vodica, Primoštena i većine naselja u Šibensko-kninskoj županiji danima nemaju pitku vodu, koja se dovlači cisternama iz drugih dijelova zemlje. Slapovi na Skradinskom buku, Roškom slapu i drugdje presušili su. Ugrožena je flora i fauna Nacionalnog parka Krka, turizam, poljoprivreda. Štete su nesagledive… – na ovakav katastrofičan scenarij se još prije više desetljeća upozoravalo kada se čulo za namjeru tadašnje RO Elektroprivreda Dalmacije Split da kod Krčića, odnosno 22-metra visokog lijepog Topoljskog buka i izvora rijeke Krke gradi – hidroelektranu s akumulacijskim jezerom.

 

Krčić - Topopoljski buk - zar je ovo mjesto za hidroelektranu?

Krčić – Topoljski buk – zar je ovo mjesto za hidroelektranu?

Hidrogeolozi, ekolozi i drugi stručnjaci koji dobro poznaju osobitosti osjetljivog krškog područja u Dalmaciji bili su šokirani takvom namjerom, upozoravajući kako bi svaka gruba intervencija, poput bušotina uokolo nadzemnih i podzemnih vodotokova mogle imati dugoročno pogubni utjecaj na opskrbu pitkom vodom, te na ekološki sustav čitave regije, a onda i na osnovnu gospodarsku djelatnost, turizam. Neki energetičari su pak isticali kako visina investicije i agresivnost takve intervencije u prirodi ne bi imala niti ekonomsko opravdanje, jer bi se proizvodila vrlo mala električne količina energije (oko 38 GWh godišnje !?).

 ‘Ukratko rečeno – bačen novac’

– Ova je hidroelektrana vrlo skupa zbog znatna opsega radova, a male produkcije prouzročene malim vodnim količinama – kazivao je još prije 38 godina hrvatski energetičar Stjepan Reštarović.

No, ništa od navedenoga nije spriječilo HEP da nastavi stopama ondašnjeg poduzeća iz 1989. god, odnosno ideje koja potiče još otprije 40-ak godina. Naime, i ovih dana, kako doznajemo, HEP-ova izaslanstva posjećuju šibensko-kninske jedinice lokalne samouprave pripremajući teren za gradnju hidroelektrane, koja je i proteklih godina, kada bi ju se spomenulo, sablažnjavala glavninu javnosti. Na dnu teksta donosimo vam preslike iz HEP-ova projekta koji još nije dostupan široj javnosti, kao i sheme budućih postrojenja i akumulacijskog jezera, i sl.

Ipak, čini se kako iracionalna potreba za megalomanskim zahvatima na jednom od najljepših i ekološki najočuvanijih dijelova Europe i dalje ima pobornike, unatoč vrlo izglednoj neisplativosti takve investicije. U HEP-u se zasad nije moglo doznati ništa konkretnije o njihovim planovima, a o ovome projektu, kako doznajemo, ništa pobliže ne znaju ni oni koji bi, izuzev Hepovaca, nekih političara i prostornih planera, trebali znati najviše, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.To je područje danas dio ekološke mreže Natura 2000 i značajni krajobraz, pa ništa nije noguće raditi bez daljnjih studija, tvrdi se. No je li to doista tako i kako je moguće da se takvo što može aktualizirati? Što kažu ekolozi, stručnjaci…

img017

Ovako su HEP-ovi ‘umjetnici’ zamislili krajolik oko Krčića

– Ideja o HE Krčić postoji još od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako je vodotok Krčič vodotok koji je u većem dijelu godine suh, sva nada se polagala u izgradnju tz.  injekcione zavjese, kojom bi se osigurale okršene naslage vapnenca iznad slapa Krčića da postanu nepropusne: ubacivanjem betona i gline pod vrlo velikim pritiskom u podzemlje. No svojedobno su ronioci otlkrili stotinjak metara dugu špilju ispod slapa na kojoj je pravi izvor rijeke Krke, pa je sumnja u realizaciju porasla. Prema mome polustoljetnom druženju s kršem Dinarida i podzemnim tokovima, to bi bio jako veliki i neizvediv zahvat! Niti bi zaista osigurao zamišljenu količinu dobivene ili očekivane električne energije. Kratko rečeno – bačen novac!  – kazao je dr. sc. Srećko Božićević, hidrogeolog.

Hidroelektrana je pilanje grane i ubijanje krave

Sumnja se kako bi intervencije na tim mjestima mogle dovesti do poremećaja u podzemnim izvorima, pa bi ona, laički rečeno, mogla kroz podzemne špilje pronaći neki svoj drugi put, a korita današnjih vodotokova učiniti suhima. Što bi to značilo, valjda ne treba previše opisivati. Osim toga, osim grubog svrdlanja i bušenja i zatrpavanja bušotina betonom uokolo izvora žive vode, sagradili bi i golemu betonsku branu, te kilometrima dugo i  dijelom izbetonirano akumulacijsko jezero. S projektom je pak upoznata bivša mimistrica zaštite okoliša Mirela Holy.

– S obzirom da se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke Krke, pa tako i NP Krka –  realizacija takvog projekta bi sigurno mogla ugroziti i sam Nacionalni park. S obzirom na podatke s kojima raspolažem taj bi projekt, po mom mišljenju, bio prilično štetan. Ne bi trebali inzistirati na realizaciji takvih elektrana na izuzetno vrijednim prostorima, poput ovog krškog terena koji je vrlo nepredvidljiv, kada govorimo o raspolaganju vodnim resursima. U svakom slučaju je potrebno provesti postupak ocjene prihvatljivosti za Natura 2000. Ukoliko se pokaže da taj postupak nije prihvatljiv za ekološku mrežu, morat će se utvrđivati prevladavajući javni interes. A meni je jako teško vjerovati da je takav energetski projekt koji nije tako velike snage i koji ne može zadovoljiti potrebe stanovništva za energijom mogao realizirati  kao neophodan projekt – kazala je Holy za HTV.Krčić (35)

Takvo što posebno je neprihvatljivo generacijama Kninjana kojima Krčić i okolno područje ima poseban značaj, a na kojemu, među ostalome, temelje i svoju buduću gospodarsku orijentaciju: na turizmu koji se oslanja na ekološki očuvanu sredinu. Kako doznajemo, aktualne kninske vlasti na HEP-ove namjere gledaju na način ‘šta bude bude’, jer će poslušati ‘što kaže struka’, pa će se složiti s projektom i u slučaju kao ‘struka’ kaže da se hidroelektrana i akumulacijsko jezero može graditi na izvorištu jedne od najvažnijih hrvatskih rijeka. Sličan ‘baš me briga’ stav doveo je i do toga da ‘struka’ bez problema ovakvu mogućnost ucrta u postojeću prostornoplansku dokumentaciju.

Mnogi Knjinjani i žitelji Šibensko-kninske županije i brojni turisti zaljubljeni u naše prirodne ljepote se nadaju kako će razum ipak pobijediti, te kako se zbog pogodovanja nečijim kratkoročnim interesima neće ugroziti egzistencija i žrtvovati budućnost  ovog dijela Hrvatske.  Ukratko, kako nećemo ispilati hranu na kojoj sjedimo, niti ćemo zbog jednog odreska ubiti kravu.

img002img003 img004 img005 img006 img010 img012 img013 img014 img015 img017 img018

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI