Inicijativa za REKOM predstavila interaktivnu mapu s imenima žrtava ratova na području bivše Jugoslavije

Inicijativa za REKOM i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću predstavili su danas javnosti Mapu žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ.

Mapa žrtava sadrži osnovne podatke o stradalim osobama i samim stradanjima, a u njoj se nalaze zapisi o 19 795 potvrđenih stradalnika koje su obradili Documenta, Fond za humanitarno pravo Beograd, Fond za humanitarno pravo Priština i Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo, s ciljem da se utvrde činjenice o sudbinama stradalih i nestalih te da se one učine javno dostupnima.

U Mapi su, grafički i po kategorijama, uneseni podaci o ubijenima i nestalima, koje su nevladine okupljene u Inicijativu za REKOM, prikupile tijekom višegodišnjih istraživanja. Od ukupno 19 795 imena, 13 549 ih odnosi se na Kosovo, 2 200 na Srbe stradale na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a  4 046 na hrvatske državljane ena području zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič, na predstavljanju Mape je istaknula kako je ona pravi pionirski pothvat te način kako zaustaviti manipulacije brojem žrtava.

-U Hrvatskoj je zabilježeno 17 007 žrtava, a u mapi imamo podatke za nešto više od 4 tisuće, jer smo uvrstili isključivo one za koje smo dobili potvrdu iz više izvora. Zbog toga zbog je iznimno bitna suradnja s državnim institucijama, poput Ministarstva obrane, unutarnjih poslova ili branitelja, koji imaju podatke do kojih mi kao organizacije za ljudska prava ne možemo doći. Istraživanja još uvijek traju,  jer se radi o iznimno sporom procesu, kazala je Teršelič.

Da je riječ o zahtjevnom pothvatu dokazuju i podaci, koje je iznijela  Documentina koordinatorica istraživanja ljudskih gubitaka, Nives Jozić , kako su od 2009.godine u Hrvatskoj intervjuirali više od 6 900 članova obitelji, poznanika i svjedoka te prikupili više od 27 000 dokumenata.

Kako je istaknuto na predstavljanju interaktivne Mape žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ, ona služi i da potakne druge aktere iz polja civilnog društva, kao i drugih državnih i javnih institucija, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sloveniji i Makedoniji, da ulože dodatne napore u rasvjetljavanju sudbine stradalih i nestalih te da stvore stvore temelje održivijeg mira i suživota.

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo Beograd, istaknula je potrebu osnivanja regionalne komisije  komisije REKOM, za koju se regionalne civilne udruge godinama zalažu. 

-Svi ti podaci vrlo su važni i treba ih nastaviti prikupljati uz jako uvjeravanje država u regiji da preuzmu ovu inicijativu iz ruku organizacija koje mogu nastaviti s prikupljanjem i pomoći u komunikaciji sa svjedocima. Ne vidim nijedan razlog da države ne sudjeluju u ovom procesu. Očekujemo da Hrvatska, kao članica EU, bude jedna od njih, naročito zato što je nekad prednjačila u izradi statuta REKOM-a. Očekujemo da će prednjačiti opet, kako bismo zajedno, pomoću činjenica, otvorili put pomirenju, kazala je Kandić.