Svjetski čelnici i pregovarači okupljaju se u Turskoj na otvaranju COP31, najnovijeg UN-ovog klimatskog summita, no istovremeno je svijet na putu da doživi najtopliju godinu u povijesti mjerenja jer planet pogađa zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama i El Niñom, rekli su znanstvenici za BBC News.
Berkeley Earth, neovisna američka istraživačka skupina koja stoji iza prognoze, izjavila je da čak i s preostala dva mjeseca u godini postoji 95% uvjerenja da će 2026. godina premašiti prethodni rekord postavljen 2024. godine.
Utjecaj rastuće vrućine snažno su osjetile zemlje koje sudjeluju u COP-u posljednjih mjeseci, s opsežnim šumskim požarima diljem Europe i iznenadnim urušavanjem ledenjaka u Nepalu u kojem je poginulo više od 1000 ljudi.
„Imali smo niz rekordno toplih godina“, rekao je dr. Robert Rohde s Berkeley Eartha. „To je ono što očekujemo kako globalno zagrijavanje napreduje… urušavanje ledenjaka, rekordne toplinske valove i suše.“
U petak je klimatska služba EU-a Copernicus potvrdila da je listopad bio najtopliji mjesec u povijesti mjerenja.
No Rohde je upozorio da je ovo samo početak. „Postoji potencijal za puno veće i puno dramatičnije promjene u budućnosti“, rekao je.
Glavni pokretač porasta globalnih temperatura je rastuća koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi, uglavnom uzrokovana izgaranjem fosilnih goriva.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pri UN-u objavila je u ponedjeljak vlastito izvješće i, iako opreznija od Berkeleyja, predvidjela je da će 2026. biti među četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja.
Navodi se da 2027. neće donijeti popuštanje, jer će se neobično snažan El Niño nastaviti i sljedeće godine, povisujući temperature.
Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo rekla je da to “daje novo značenje toj frazi izvan ljestvica”.
Nalazi naglašavaju izazov s kojim se suočavaju pregovarači okupljeni u primorskom turskom gradu Antaliji na COP31.
Na prethodnim sastancima fokus je bio na smanjenju emisija – rješavanju uzroka klimatskih promjena. No sada se sve veći broj nacija suočava s realnošću da to moraju učiniti uz prilagodbu novim vremenskim ekstremima dok se planet zagrijava.
„Nijedna COP nije čarobni štapić. Nijedna konferencija ne može premostiti jaz između znanosti i stvarnosti“, rekao je Simon Stiell, šef UN-a za klimu, obraćajući se delegatima na otvaranju jutra.
Ali dodao je da nas “hitnost ovog trenutka mora gurati naprijed. Globalno zagrijavanje već košta Zemlju.”
Prošli mjesec britanski ministar obrane upozorio je javnost i tvrtke da razmisle o tome kako će se nositi sa sve većim prirodnim katastrofama, uključujući gomilanje hrane.
Wes Streeting istaknuo je šumske požare ovog ljeta i rekordne vrućine, za koje je Meteorološki zavod rekao da su 130 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena , kao i povećani rizik od poplava ove zime kao posljedica El Niña.
Stephen Belcher, glavni znanstvenik u Meteorološkom zavodu, rekao je za BBC-jevu emisiju Panorama: „Stvoreni smo za klimu 20. stoljeća u kojoj više ne živimo, tako da će to promijeniti sve aspekte naših života.“
Dodatni staklenički plinovi koji se dodaju u atmosferu zadržali su dodatnu toplinu, a oko 90% toga apsorbirali su oceani.
Tu nastupa El Niño, rekao je Saulo. „Ne dodaje novu toplinu planetu. Oslobađa toplinu iz oceana, koji je najtopliji ikad izmjeren. Jednostavno je dostupno više topline za oslobađanje.“

klima uređaji
Ovaj prirodni klimatski obrazac dodatno povisuje globalne temperature.
Svijet je trenutno na putu da do kraja stoljeća poraste za 2,8°C u odnosu na predindustrijske razine – što će gotovo sigurno premašiti cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom kako bi se izbjegli najgori učinci klimatskih promjena.
Kakav bi napredak COP31 mogao donijeti?
Zemlje će pregovarati dva tjedna, a čelnici, uključujući premijera Andyja Burnhama, prisustvovat će konferenciji ovog tjedna.
Prethodni klimatski samiti donijeli su nove ciljeve koje zemlje trebaju slijediti u pogledu smanjenja fosilnih goriva, povećanja sredstava za zemlje u razvoju i zaštite šuma.
Iako emisije i dalje rastu, zemlje su također postigle značajan napredak u povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije. Međunarodna agencija za energiju predvidjela je da će rast u sljedećih šest godina biti 57% veći nego u prethodnom razdoblju.
Stiell je također rekao da je širenje obnovljivih izvora energije i klimatsko i ekonomsko rješenje za nedavne energetske šokove. “Globalni obnovljivi izvori energije uštedjeli su oko pola bilijuna dolara prošle godine.”
Kina ostaje najveći doprinos globalnom povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije, ali to će se smanjivati kako se druge zemlje u razvoju šire
Turska vlada kaže da želi da se ove godine rasprave usredotoče na novi cilj elektrifikacije – prelazak energetskih sustava s fosilnih goriva na električnu energiju – i smanjenje količine otpada.
Ali rasprava će vjerojatno podijeliti zemlje.

Fotomontaža: klima
Rani nacrti stava EU koje je BBC vidio jasno pokazuju da bi se EU obvezala na cilj elektrifikacije samo ako to ne bi omogućilo zemljama da postignu cilj koristeći plin.
„Važno je da napredak u elektrifikaciji bude poduprt čistim izvorima energije“, navodi se u dopisu upućenom članovima.
No, nacije poput Saudijske Arabije i Rusije prethodno su promovirale privremenu upotrebu plina kao “čišće” alternative fosilnom gorivu ugljenu.
Prethodni pregovori COP-a teško su doveli do postizanja dogovora o postupnom ukidanju fosilnih goriva.
Celeste Saulo iz WMO-a rekla je da ne može ponuditi objašnjenje zašto zemlje prije nisu postigle dogovor o određenim pitanjima, ali je rekla da “ono što vidim su utjecaji onoga što ovaj nedostatak konsenzusa generira s ekstremnijim događajima”.
BBC saznaje da britanska vlada nerado postavlja nove ciljeve na COP31 i smatra da bi fokus trebao biti na postizanju postojećih sporazuma.

No, u ponedjeljak je objavljeno da se očekuje smanjenje ciljeva britanske vlade za električna vozila (EV), što, prema grupama za održivost, dovodi u pitanje dugoročne klimatske ciljeve zemlje.
A u rujnu su zastupnici Odbora za međunarodni razvoj kritizirali vladu zbog smanjenja proračuna za pomoć, što znači da nije mogla ispuniti prethodne obveze financiranja klimatskih mjera.
Bogatije nacije su se na prethodnim sastancima COP-a složile da utrostruče iznos novca koji ide zemljama u razvoju kako bi im se pomoglo u prilagodbi klimatskim promjenama na najmanje 85 milijardi dolara (63 milijarde funti) do 2035. godine.
Najnoviji podaci iz 2024. pokazuju da su zemlje dosegle otprilike trećinu te brojke, ali UN je ovog tjedna rekao da je trenutna šteta od klimatskih promjena “značajna” i da bi moglo biti potrebno mnogo više novca.
No mnoge su zemlje preusmjerile proračune za pomoć prema obrambenim izdacima i kratkoročnoj financijskoj pomoći kućanstvima jer cijene plina i nafte rastu nakon rata između Irana i SAD-a.
Očekuje se da će vlade također iskoristiti forum za raspravu o globalnoj politici umjetne inteligencije, uključujući rastuću potražnju za energetskim i vodnim resursima iz podatkovnih centara koji podupiru uvođenje tehnologije.



