Dok neki umiru, skapavaju, žeđaju i stradavaju zbog promjena klime na svijetu, drugi na tome masno zarađuju. Nije to baš vijest: od pamtivijeka se šačica beskrupuloznih ljudi bogati na nesreći većine, bilo da su u pitanju ratovi, ekonomske krize, prirodne katastrofe ili – promjene klime uzrokovane prekomjernom upotrebom nafte i plina i uništavanjem okoliša radi profita.
Tako posljednje izvješće UN-a jasno daje do znanja da se ne možemo osloniti na trenutna tzv. nacionalna klimatska obećanja, a kako bismo održali porast globalne temperature unutar sigurnih granica i tako spriječili globalne katastrofe većih razmjera od kojih neće biti moguć oporavak (kako znanstvenici upozoravaju već odavno).
Najnoviji planovi smanjili bi globalne emisije stakleničkih plinova za samo šest posto do 2035. godine, u usporedbi s razinama iz 2019. godine, iako su se još lani planirala smanjenja od 10 posto, ističe Euronews. To je i dalje daleko od 60 posto koliko znanstvenici kažu da je potrebno za ograničavanje zagrijavanja na 1,5°C, prag za izbjegavanje katastrofalnih i nepovratnih klimatskih utjecaja.
Mahom je tome krivac američki predsjednik Donald Trump i njegova odluka koja je dovela do povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma.
‘Klimatska obećanja’ su dale 154 zemlje, no čak i kad bi svaka zemlja u potpunosti provela svoje obvezne planove prema Pariškom sporazumu i ispunila uvjetne ciljeve, smanjenje emisija i dalje bi iznosilo samo devet posto, a kako bi se zagrijavanje održalo unutar granice Pariškog sporazuma od 2°C iznad predindustrijskih razina, emisije bi se morale smanjiti za 37 posto do 2035.
Katastrofa tankera Prestige
–Čak i ako napori za smanjenje emisija uspiju, UN je ranije ovog mjeseca upozorio da je svijet na putu privremenog ili potencijalno dugotrajnog prekoračenja granice od 1,5 °C . Vijest je potaknula upozorenje EU da se zemlje moraju pripremiti za potencijalni porast temperature od 3 °C do 2100. godine. U drugom izvješću, također objavljenom 27. listopada, UN je utvrdio da globalno financiranje klimatskih promjena raste, ali je još uvijek daleko od onoga što je potrebno. Globalno financiranje klimatskih mjera u prosjeku je iznosilo 1,9 bilijuna dolara godišnje u razdoblju 2023.-2024., što je porast od 32 posto u odnosu na razdoblje 2021.-2022. Povećanje je uglavnom potaknuto privatnim ulaganjima u tehnologije s niskim emisijama, uključujući obnovljive izvore energije, kao i potrošnjom kućanstava na električna vozila, solarnu energiju i toplinske pumpe. – piše Euronews.
Dakle, s obzirom na nemar i neuspjeh državnih i nacionalnih politika, mogu li takva privatna ulaganja spasiti Zemlju?
U zasebnom izvješću dobrotvorne organizacije Oxfam, objavljenom uoči klimatskih pregovora COP31 u Turskoj, tvrdi se da najbogatiji investitori djeluju suprotno od onoga kako bi trebalo.
-Superbogati ne samo da potiču klimatsku krizu zagađujućim aktivnostima, već i „profitiraju od boli“ – ponekad žanju „dvostruku dividendu“: prvo od industrija koje uzrokuju klimatski slom, a zatim od tvrtki uključenih u pripremu i oporavak od katastrofa – kaže Oxfam.
Oxfamov novi ‘Indeks uništenja i obnove‘, unutar izvješća ‘Podjela u katastrofama: Kako klimatski kaos produbljuje nejednakost i obogaćuje nekolicinu’, proučio je 217 tvrtki, neke u industrijama koje potiču klimatski slom, a druge u industrijama koje se pripremaju za klimatske katastrofe ili obnovu nakon njih.
Tvrtke u indeksu ne samo da su ostvarile prosječnu dobit od 1,8 milijardi dolara (1,6 milijardi eura) u 2025. godini, već su i isplatile više od milijardu dolara dioničarima u prosjeku, prema podacima dobrotvorne organizacije Oxfam. Predviđa se da će globalno tržište oporavka od katastrofa porasti sa 70 milijardi dolara (63 milijarde eura) na 92 milijarde dolara (84 milijarde eura) godišnje do 2029. godine.
Katastrofa (foto Facebook)
Oxfam tvrdi da su ulaganja 1000 najbogatijih svjetskih milijardera povezana s 486 milijuna tona ekvivalenta CO2 u 2025. Da su država, bili bi rangirani kao 19. najveći zagađivač svijeta. 71 posto tih ulaganja odnosi se na sektore s visokim stupnjem zagađenja poput nafte, plina i kemikalija.
Nazivajući klimatske katastrofe „strojevima za nejednakost“, Oxfam ukazuje na istraživanje objavljeno u časopisu Nature koje pokazuje da su smrtni slučajevi od poplava sedam puta veći u zemljama s većom nejednakošću .
Ipak, bogati su u najboljoj poziciji da se zaštite, od kupnje sigurnijih domova do zapošljavanja privatnih vatrogasaca. Bogata kućanstva također mogu podnijeti veće troškove hrane i osigurati svoju imovinu. Siromašniji ljudi obično žive u izloženijim područjima i u stanovanju niže kvalitete, s manje ušteđevine na koju se mogu osloniti.
Oxfam poziva vlade da smanje emisije superbogatih, uključujući i one povezane s njihovim ulaganjima, te da prekinu profitiranje od klimatskih katastrofa.
Što mislite? Hoće li netko od njih poslušati ovaj poziv?
Ilustracija: Kip slobode u dimu
