Omar Yaghi. Jeste li čuli za to ime? Mnogi od nas nisu, ali zato svaki dan čujemo ime, na primjer, Donalda Trumpa. Kakve veze ima nesretni Trump s Omar Yaghijem? Umalo nikakve. Prvi sije kaos, smrt, beznađe i nesreću, a drugi nadu, život, boljitak… Moguća poveznica im je ipak Nobelova nagrada: prvi je uvrijeđen jer u jeku ratnih operacija koje je pokrenuo nije dobio Nobelovu nagradu za mir, a drugi je pak uistinu dobio Nobelovu nagradu – za kemiju.
Vratimo se sada dobrom Omaru Yaghiju, a Trumpa ćemo spomenuti još jednom kasnije… Dakle, Yaghi je 2025. godine, zajedno s kolegama Richardom Robsonom i Susumuom Kitagawom, dobio Nobelovu nagradu za kemiju za rad na razvoju metal-organskih okvira (MOF) i pionirskom radu u retikularnoj kemiji. Što to zapravo znači i što su njih trojica ‘kemijali’ pa nije tako lako shvatiti, pogotovo ne onima koji su u školi iz kemije imali jedva prolaznu ocjenu.
Ipak, puno će jasnije biti ako se pojasni kako je Omar Yaghi primijenio neka od svojih kemijskih istraživanja. Kako bi bilo najjasnije svakome, jedna od najvažnijih primjena je izum uređaja veličine brodskog kontejnera koji se postavi bilo gdje, čak i u sušnim pustinjama i na otocima, energijom napaja iz sunca, a zauzvrat samo iz zraka, odnosno ‘iz ničega’ kako bi rekli laici, zapravo iz atmosfere proizvede čak – 1000 litara pitke vode. On vadi vodu iz zraka, recimo to najjednostavnije.
Jedan od najznačajnijih izuma
Dakle, Omar Yaghijev izum koristi toplinsku energiju okoline i može generirati do 1000 litara čiste vode svaki dan. Svaki dan. Svakome bi trebalo biti jasno kako se radi možda jednom od najznačajnijih izuma u povijesti dosadašnjeg čovječanstva, posebice u uvjetima sve većih suša uzrokovanih drastičnim promjenama klime i općem zatopljavanju, previsokim temperaturama, dugim razdobljima bez padalina itd.
Izum u ambijentu
Taj bi izum mogao spasiti živote milijunima ljude, posebno u uvjetima prirodnih katastrofa (suša, potresa, uragana, poplava, potresa), ali i ljudski iniciranih katastrofa poput ratova i grubih intervencija u prirodu i okoliš.
Izum, koji je osmislio kemičar profesor Omar Yaghi, koristi znanost zvanu retikularna kemija za stvaranje molekularno konstruiranih materijala koji mogu izvlačiti vlagu iz zraka i prikupljati vodu čak i u sušnim i pustinjskim uvjetima.
Atoco, tehnološka tvrtka koju je osnovao Yaghi, pojašnjava da se njezine jedinice, veličine usporedive s 6-metarskim brodskim kontejnerom i napajane isključivo ultra-niskom toplinskom energijom, mogu postaviti u lokalne zajednice kako bi proizvodile do 1000 litara čiste vode svaki dan, čak i ako je napajanje električnom energijom i vodom prekinuto zbog suše ili oluje.
Yaghi, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju za 2025. godinu , rekao je za The Guardian kako će taj izum promijeniti svijet i koristiti područjima koji su skloni suši. Dodao je da bi to moglo biti rješenje za zemlje kojima je potrebna voda za napuštene zajednice nakon uragana poput Beryla i Melisse, koji su tisuće ljudi ostavili bez vode.
Omar Yaghi
-Uragani poput Melisse ili Beryla izazvali su velike poplave, uništavajući domove i usjeve te utječući na tisuće života na Karibima. Ova razaranja oštar su podsjetnik na hitnu potrebu za poboljšanom otpornošću opskrbe vodom u ranjivim područjima, posebno malim otočnim nacijama osjetljivim na ekstremne vremenske uvjete. Izum bi mogao pružiti klimatski prihvatljivu i održivu alternativu drugim opcijama nabave vode poput desalinizacije, koja može predstavljati prijetnju ekosustavima kada se koncentrirana slana otopina ispušta natrag u ocean. – kaže Yaghi.
Rješenje za ‘globalni vodni bankrot’
Zašto se profesor Yagfhi posvetio baš rješavanju problema opskrbe vodom? Pa jasno je, zato što je ima sve manje na svijetu. Prošlog mjeseca, izvješće UN-a navodi da je planet ušao u “eru globalnog vodnog bankrota”, s gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva koje živi u zemljama koje se smatraju kao nesigurne u pogledu vode ili kritično nesigurne u pogledu vode.
-Oko 2,2 milijarde ljudi još uvijek nema sigurno upravljanu pitku vodu, 3,5 milijardi nema sigurno upravljane sanitarne uvjete, a oko 4 milijarde doživljava ozbiljnu nestašicu vode barem jedan mjesec godišnje – navodi se u tom neveselom izvješću.
Inače, evo zašto se Omar Yaghi posvetio istraživanjima o tehnologijajam koje bi osigurala pitku vodu. Rođen je u Ammanu u Jordanu 9. veljače 1965. u palestinskoj izbjegličkoj obitelji koja je pobjegla iz Masmije, grada smještenog između Jaffe i Jeruzalema, tijekom Arapsko-izraelskog rata 1948. godine. Odrastao je u kućanstvu s mnogo djece, a sva su živjela u jednoj sobi u kojoj se nalazila i obiteljska stoka. Obitelj je, dakako, imala ograničen pristup čistoj vodi, a jer je Jordan mahom pustinjska zemlja i muku muči s opskrbom pitkom vodom.
Yaghi, koji je odrastao u izbjegličkoj zajednici u Jordanu, rekao je da su ga inspirirale teškoće koje je podnosio u domu bez tekuće vode ili struje. U govoru na svečanoj večeri povodom dodjele Nobelove nagrade, prisjetio se vode koja je u njegovu pustinjsku zajednicu stizala od vlade jednom tjedno ili dva.
Omar Yaghi
-Sjećam se šaputanja kroz naše susjedstvo ‘voda dolazi’ i hitnosti dok sam žurio napuniti svaku posudu koju sam mogao pronaći prije nego što nestane vode. Moj put započeo je daleko od bilo kakvog laboratorija. Odrastao sam u Ammanu u Jordanu, u izbjegličkoj obitelji s desetero djece, u domu bez tekuće vode i struje… Moja prekretnica dogodila se u dobi od deset godina, kada sam u školskoj knjižnici otkrio crteže molekula – veli Yaghi.
‘Pametni, talentirani i vješti ljudi postoje posvuda’
Njegov daljnji životni put je također neobičan: iako siromašan, otac ga je kada je napunio 15 godina poslao na školovanje u SAD, premda nije znao engleski jezik. Par desetljeća kasnije dobio je Nobelovu nagradu.
Opisujući izum kao „znanost sposobnu reinterpretirati materiju“, pozvao je svjetske čelnike da „uklone barijere, zaštite akademsku slobodu“ i „pozdrave globalne znanstvene talente“.
-Znanost je važna sila na svijetu. Pametni, talentirani i vješti ljudi postoje posvuda. Zato bismo se uistinu trebali usredotočiti na oslobađanje njihova potencijala pružajući im prilike. – kazao je.
Naravno da ga čelnici nisu posušali, posebice ne Donald Trump. Njega su brojni svjetski znanstvenici ocijenili kao jednog od najvećih globalnih štetočina, budući da je ukinuo programe financiranje znanosti u SAD-u i drugdje u svijetu. Takva štetna politika vjerojatno je ponukala čak i genijlaca poput Yaghija da nakon desetljeća koje je proveo u SAD-u prije par mjeseci preseli i ode u – Kinu.
Naime, od 2012. do 2026. Yaghi je bio sveučilišni profesor i nositelj katedre za kemiju na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, no u srpnju 2026. napustio je sveučilište kako bi vodio novoosnovani istraživački institut za umjetnu inteligenciju i znanost o materijalima na Sveučilištu Tsinghua u Kini.
Inače, prof. Omar Yaghi primio je više od 55 prestižnih svjetskih nagrada i medalja tijekom svoje slavne karijere, uključujući Svjetsku nagradu za znanost Albert Einstein 2017.; Wolfovu nagradu za kemiju 2018.; nagradu Gregory Aminoff 2019.; i nagradu VinFuture 2022, te 2025. godine Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj metal-organskih okvira (MOF), poroznih materijala koji su revolucionirali kemiju. Osnivač je retikularne kemije i jedan od najcitiranijih kemičara na svijetu. Osnivač je i direktor Berkeley Global Science Institutea, kao i sudirektor Kavli Energy NanoSciences Instituta i California Research Alliance tvrtke BASF. Osim toga, od 2009. do 2016. bio je voditelj Centra za retikularne materijale na NIM-u u Tsukubi u Japanu. Kao glavni znanstveni direktor tvrtke Atoco koju je osnovao 2020. godine, nadgleda znanstvenu strategiju i istraživanje i razvoj tvrtke.
Te reference nisu bile dovoljne da ostane u SAD-u, tamo im valjda više nije bio potreban. Ne treba se čuditi: da se nekim slučajem doselio u Hrvatsku s namjerom da se tu bavi znanošću, odselio bi vjerojatno već za par dana, zahvaljujući politici HDZ-a, DP-a i partnera koji se zalažu za smanjenje proračunskog financiranja znanosti i obrazovanja, a u korist gradnje crkvi.
Omar Yaghi
-Što se tiče klime, vrijeme za kolektivnu akciju već je došlo. Znanost je stigla. Ono što nam sada treba je hrabrost – hrabrost prilagođena golemosti zadatka – kako bismo sljedećoj generaciji mogli podariti planet dostojan njihovih nada – rekao je Omar Yaghi jednom prilikom.
Valjda će netko čuti njegove riječi. A sada nešto više o njegovom radu.
Rad profesora Omara Yaghija obuhvaća sintezu, strukturu i svojstva anorganskih i organskih spojeva te dizajn i konstrukciju novih kristalnih materijala. Među svojim izumima, profesor Yaghi je poznat po svom izumu metal-organskih okvira (MOF) i kovalentnih organskih okvira (COF), kao i tehnologijama molekularnog tkanja, koje pomažu u postizanju čišćeg zraka, čišće energije i čišće vode.
Hvatanje vlage
Izum koji mu je donio svjetsku pozornost je zapravo metoda sakupljanja atmosferske vode – način crpljenja čiste, životvorne vode izravno iz zraka oko sebe. Za razliku od prethodnih rješenja, ovo ne isušuje rijeke, bunare ili udaljene rezerve. Umjesto toga, transformira nevidljivo u bitno – vlagu iz zraka u vodu. Tradicionalne metode sakupljanja atmosferske vode dolaze s izazovima – troškovima energije i ovisnošću o vlažnosti – ali inovacije poput Atocovih nano-inženjerskih materijala mogu ublažiti te probleme iskorištavanjem besplatne ambijentalne energije. Ovaj izum nudi mogućnost opskrbe vodom kao resursom koji nije neki udaljeni resurs koji treba iskoristiti, već nešto stvoreno upravo tamo gdje se oni koji je trebaju nalaze.
Prikupljanje atmosferske vode iskorištava neiscrpne resurse atmosferske vode. Oslanja se na hvatanje vlage iz okolnog zraka i njezino pretvaranje u pitku vodu. Atmosferski generator vode koristi ovaj pristup uvlačenjem zraka i izdvajanjem vode pomoću različitih metoda. Prvo se zrak usisava u sustav, gdje prolazi kroz proces hlađenja, adsorpcije ili isušivanja kako bi se odvojila vlaga. Voda izvučena iz zraka izuzetno je čista i zahtijeva samo filtraciju, lagano pročišćavanje i moguću mineralizaciju kako bi bila prikladna za ljudsku konzumaciju ili drugu upotrebu.
Inače, voda se može izdvojiti iz zraka pomoću sakupljanja magle, kondenzacije, desikanata ili adsorpcije.
Skupljanje magle hvata kapljice vode pomoću mrežastih struktura. Ne zahtijeva energiju, ali ovisi o konzistentnoj magli, što ga čini održivim samo u određenim klimama.
Uređaji pak temeljeni na kondenzaciji hlade zrak do točke rosišta kako bi proizveli vodu. U suhim klimama to zahtijeva značajnu energiju, što ih čini neučinkovitima. Većina ne može raditi ispod 45% vlažnosti, što ograničava njihovu učinkovitost u sušnim područjima.
Sustavi na bazi desikanata apsorbiraju vlagu i bolje rade u područjima s niskom vlagom. Međutim, regeneracija desikanata zahtijeva visoke temperature, što dovodi do velike potrošnje energije.
Sustavi temeljeni na adsorpciji koriste porozne materijale – sorbente – za hvatanje i otpuštanje vode. Ti sorbenti „privlače“ molekule vode na svoju površinu. Uređaji temeljeni na adsorpciji mogu raditi u okruženjima s niskom vlagom, ali učinkovitost ovisi o kapacitetu materijala, potrošnji energije i klimatskim uvjetima.
Ali ovaj novi pristup ekstrakciji vode koristi nove retikularne materijale dizajnirane za adsorpciju vode čak i pri izuzetno niskoj vlažnosti. Ovi materijali iskorištavaju besplatnu energiju okoline, pružajući održivo i energetski učinkovito rješenje.
Omar Yaghi i njegov izum
Zbog svojih jedinstvenih svojstava, retikularni materijali omogućuju primjenu u ultra-suhim uvjetima bez vanjskog napajanja, nudeći revolucionarni napredak za regije s oskudicom vode. Dok metode kondenzacije i sušenja imaju poteškoća u sušnim područjima, retikularni materijali pomiču granice sakupljanja vode. Nude pouzdano i decentralizirano rješenje za pitku vodu u suhim klimama.
Genijalac za boljitak
-Budućnost sakupljanja atmosferske vode leži u korištenju novih tehnologija poput naših nano-inženjerskih retikularnih materijala kako bi se osigurala pouzdana, učinkovita i održiva rješenja za vodu za regije svijeta s najvećim problemima s vodom. Atoco razvija rješenja za sakupljanje vode koja učinkovito sakupljaju čistu vodu iz atmosfere, čak i u suhim uvjetima s relativnom vlažnošću ispod 20%. Atocova tehnologija učinkovito radi i u mrežnom i u izvanmrežnom načinu rada (bez oslanjanja na vanjski izvor električne energije), omogućujući širok raspon primjena. – pojašnjavaju u Atocu, tvrtki koju je osnovao prof. Yaghi.
Omar Yaghi je svakako genijalac, a svoj genij je upregao, onako kako to treba svatko, za boljitak ljudi. Ima i poruku koja bi trebala doprijeti do ušiju svakome, premda vjerojatno neće…
– Mislim da se znanošću bavimo jer želimo stimulirati svoj um… Otkriće je valuta kojom utječemo na način razmišljanja ljudi, kojom mijenamo ljudske živote na bolje i utječemo na društvo na načine koji su prije tog otkrića bili nezamislivi. Kada otkrijete nešto i smatrate da je to značajno, trebate ići do kraja kako bi to donijelo korist društvu. – kaže Omar Yaghi koji nam donosi čistu pitku vode iz atmosfere i usput ulijeva nadu u mogući bolji svijet.
