Požar opasnog otpada s elementima katastrofe iz Gospića se širi Hrvatskom. Jer, nije samo Gospić nezakonito pretvoren u odlagalište opasnog otpada na kojem pojedinci zarađuju igrajući se s ljudskim zdravljem i trajno uništavajući okoliš. Drniška udruga Hrvatski krški pašnjaci je poslala medijima alarmantno upozorenje da je u općini Promina ( Oklaj ) u napuštenim rudarskim oknima još prije 17 godina tvrtka Viatoni d.o.o., vlasnika Željka Džape, bivšeg donačelnika općine Promina, nezakonito deponirala 1500 tona otpada ( iz Italije i šibenske Luke ) za koji je svojevremena analiza Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar” utvrdila da je kancerogen, mutagen i otrovan. Otpad je u napuštene rudnike boksita u Oklaju ( Promina ), kod sela Mratovo i Razvođe, odbačen još 2008. godine, a Državni inspektorat je Džapi i njegovoj tvrtki naložio uklanjanje, koje se, navodno, nikad nije dogodilo. Razlog je u odnosu na potencijalne štete po ljudsko zdravlje i okoliš, prozaičan. Naime, trošak zbrinjavanja spornog otpada, sukladno zakonu, procijenjen je na 1,5 milijuna eura, što je za spomenutu tvrtku bio prevelik iznos, pa, tvrde iz Hrvatskih krških pašnjaka, sanacija kancerogenog otpada nije do danas provedena. Štoviše, napominju, nakon ovog „pionirskog” Džapinog poduhvata, otpad se godinama ilegalno odlagao po napuštenim rudnicima i jamama. No, Lika i Gospić bili su okidač i za Prominu da digne glas i kaže – dosta!
Hrvatski krški pašnjaci
Prominjani tvrde da je sav kancerogeni, ilegalno odloženi otpad u rudnicima kod Oklaja i nakon 17 godina na istom mjestu gdje je ostavljen. A slično kao i u slučaju Gospića, i ovo je krški teren, vodopropusan, k tome u kontaktnoj zoni s Nacionalnim parkom Krka i u neposrednoj blizini rijeke Krke i izvorišta pitke vode kojom se napaja cijela Šibensko-kninska županija.
Mještani naglašavaju da nema analiza tla i voda, a i prošle godine su nadležnim institucijama prijavili problem nelegalnog odlaganja opasnog otpada i suspektno probijanje puta do rudnika Gluvače te mljevenje neatestiranog materijala iz rudnika Gluvače i Tomislav, koji je, kako navode u svom priopćenju meidjima, služio kao „posteljica” za novu cestu od 5,2 kilometra, na relaciji Karalići- Marići i za potrebe kružnog toka u Čveljićima. Na svoju prijavu do danas nisu dobili nikakav odgovor, ali je u međuvremenu strah i zebnja mještana eskalirala zbog navodnog porasta oboljenja od karcinoma kod mladih. Zašto država na sva njihova upozorenja šuti, pitaju se i ponovo svoje upite adresiraju na općinu Promina, Šibensko-kninsku županiju i Fond za zaštitu okoliša.
Prije svega, zanima ih što je točno bačeno u napuštena rudarska okna, osim azbesta. Zašto nakon 17 godina još uvijek kako tvrde, nema sanacije i javnog izvješća o sastavu otpada? Nadalje, pitaju kad će Zavod za javno zdravstvo napraviti screeening i objaviti rezultate ispitivanja tla i vode te utvrditi ima li u uzorcima vode prisutnosti PFAS-a kao i u Gospiću?
Pitanje Vladi zastupnice Mirele Holy
Od nadležnih kojima su se obratili traže hitno uzorkovanje, trajno pečačenje rudnika i jama, te objavu rezultata svih analiza, uz poruku da je zdravlje ljudi, napose djece, najvažnije. Čude se načelniku svoje općine, Tihomiru Budanku zašto, kako vele, nije zatražio hitnu sanaciju, uzorkovanje vode i tla sve ove godine, i zar mu je, kako dodaju, važnije zaštititi stranačkog kolegu ( Željka Džapu ), od zdravlja svih ljudi koji su ovim opasnim, nezakonito odloženim otpadom ugroženi.
Ne radi se samo o drniškoj udruzi koja problematizira ovaj težak slučaj, još u kolovozu 2012. zastupničkim pitanjem obratila se Vladi RH i Mirela Holy ( SDP ).
“Kako je moguće da su državne institucije nemoćne u sankcioniranju evidentnih prekršitelja Zakona koji trajno devastiraju najvrijednije prirodne resurse RH i potencijalno ugrožavaju život i zdravlje ljudi? Što će učiniti nadležna tijela i u kojem roku ukoliko odgovorne osobe iz tvrtke VIATONI d.o.o. ne postupe po inspekcijskom rješenju? Je li inspekcija zaštite okoliša podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv odgovornih počinitelja i je li dobivena povratna informacija po toj prijavi? Je li podnesena kaznena prijava protiv Luke Šibenik d.o.o.?“, tako je glaislo zastupničko pitanje Mirele Holy na koje Vlada ni trepnula nije…
Zvali smo načelnika Promine Tihu Budanka i pitali za komentar na optužbe drniške udruge, usput ga pitajući je li moguće da 17 godina nisu ništa poduzeli da se odlagalište sanira. No, Budanko odriješito odgovara da je to neistina i odmah dodaje da šalje priopćenje Općine iz kojega ćemo vidjeti i kronologiju događaja i sve što se poduzimalo.
Načelnik općine Promina Tihomir Budanko
Priopćenje općine Promina
Evo što stoji u podužem priopćenju Općine Promina koje je potpisao načelnik Budanko, obraćajući se svojim sumještanima:
„Općina Promina ovim se putem obraća prije svega svojim stanovnicima i stanovnicima Šibensko-kninske županije, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Inače se Općina nerado upušta u polemiku s Facebook stranicom bez transparentnog uredništva i jasno navedene odgovorne osobe, no šutnja više nije moguća. Objave su se pretvorile u sustavno širenje neistinitih tvrdnji kojima se izazivaju strah, panika i nepovjerenje prema Općini”, kaže se na početku priopćenje, objašnjavajući da Facebook stranica „Hrvatski krški pašnjaci” posljednjih tjedana objavljuje niz lažnih, neprovjerenih i manipulativnih tvrdnji o načelniku Općine Promina Tihomiru Budanku i aktualnom općinskom vodstvu.
„Čovjeka koji je kao ratni heroj i časnik Hrvatske vojske branio svoj kraj, a tijekom Oluje organizirao zaštitu 14 starijih srpskih civila i njihove imovine, administratori jedne Facebook stranice danas bez dokaza optužuju da svjesno ugrožava zdravlje vlastitih sumještana.
Sve je više činjenica i indicija koje pokazuju da se iza navodne spontane građanske inicijative nalazi vrlo konkretan krug poslovnih i privatnih interesa. Dokumenti koje objavljujemo otkrivaju tko je želio razvijati energetske projekte u Promini, tko se povezuje s upravljanjem Facebook stranicom preko koje se provode napadi te tko bi mogao imati financijski interes povezan s velikim zemljišnim površinama i poljoprivrednim potporama.
Obrazac je uvijek isti. Uzme se jedan stvarni podatak, izbaci ga se iz konteksta, dodaju se izmišljeni zaključci, a zatim se u priču ubace zdravlje djece, rak, stranci, milijarde eura i navodna izdaja Promine. To nije građanski aktivizam, već opasna kampanja lažnih vijesti”, poručuju i nastavljaju s obrazloženjem u deset točaka kojima nastoje demantirati iznesene optužbe, te, kako tvrde, „prvi put na jednom mjestu donose kronologiju, dokumente, poslovne interese, međusobne poveznice i činjenice koje su dosad sustavno prešućivane”.
U nastavku se kroz 10 točaka donosi cjelovito očitovanje Općine koje objavljujemo u integralnom obliku:
„𝟏. 𝐍𝐀Č𝐄𝐋𝐍𝐈𝐊 𝐍𝐄 𝐃𝐎𝐍𝐎𝐒𝐈 Ž𝐔𝐏𝐀𝐍𝐈𝐉𝐒𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐒𝐓𝐎𝐑𝐍𝐈 𝐏𝐋𝐀𝐍 𝐍𝐈𝐓𝐈 𝐉𝐄 𝐎𝐃𝐀𝐁𝐑𝐀𝐎 𝐀𝐂𝐂𝐈𝐎𝐍𝐔
VII. izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije postale su tema napada nakon što se u postupku njihove izrade počelo razmatrati moguće određivanje novih područja za obnovljive izvore energije. Autori objava pritom tvrde da načelnik Budanko samostalno mijenja prostorni plan kako bi stranoj kompaniji predao prominsku zemlju i omogućio unaprijed dogovoreni posao.
To nije istina. Naime, nije riječ o planu Općine Promina, nego o Prostornom planu Šibensko-kninske županije. Postupak vodi Županija, a konačnu odluku donosi Županijska skupština.
Načelnik Budanko u nekoliko je navrata podržao širi obuhvat unutar kojega bi se mogle odrediti moguće lokacije za obnovljive izvore energije. Riječ je isključivo o neobvezujućem mišljenju Općine koje nema pravnu snagu, nikome ne daje zemljište, dozvolu ili pravo građenja niti može zamijeniti odluke nadležnih županijskih i državnih tijela.
Općina je od početka predlagala da se razmotre interesi više pravnih subjekata. Time se upravo željelo izbjeći stvaranje monopola jednog investitora nad razvojem solarnih projekata na području Promine te omogućiti konkurenciju između različitih zainteresiranih tvrtki.
Općina i načelnik, inače, ne skrivaju namjeru da podrže odgovorno planirane solarne projekte. Oni mogu donijeti prihode lokalnom proračunu, otvoriti radna mjesta, privući ulaganja i zapuštene površine privesti korisnoj svrsi.
Projekt SE Promina snage 150 MW razvija se dulje od deset godina. Španjolska tvrtka Acciona od 2015. izrađivala je studije, s HOPS-om rješavala priključenje, provela procjenu utjecaja na okoliš te pred državnim institucijama ishodila energetsko odobrenje, lokacijsku i građevinsku dozvolu. Načelnik nije birao investitora niti je imao ovlast nekome dodijeliti projekt. Tvrdnja da je nekome „predao Prominu” obična je zloćudna besmislica.
𝟐. 𝐏𝐑𝐄Š𝐔Ć𝐔𝐉𝐄 𝐒𝐄 𝐓𝐊𝐎 𝐉𝐄 𝐈 𝐒𝐀𝐌 Ž𝐄𝐋𝐈𝐎 𝐆𝐑𝐀𝐃𝐈𝐓𝐈 𝐒𝐎𝐋𝐀𝐑𝐍𝐄 𝐄𝐋𝐄𝐊𝐓𝐑𝐀𝐍𝐄 𝐔 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐍𝐈
U objavama se solarni projekti danas prikazuju kao izdaja Promine, rasprodaja zemlje i pogodovanje odabranom stranom investitoru. Pritom se prešućuje da je i društvo TOSKA d.o.o. godinama iskazivalo vrlo konkretan interes za razvoj velikih energetskih projekata upravo na području Promine.
Ivan Tošić, kao direktor društva TOSKA d.o.o. i predstavnik kineske tvrtke CNTIC, 2018. godine Općini je iskazao interes za razvoj približno 200 MW solarnih kapaciteta na području Razvođa, Mratova i Suknovaca. Monting d.o.o. i TOSKA d.o.o. 2021. zatražili su uključivanje čestica 2126, 2127/1 i 1276/1, unutar neaktivnog eksploatacijskog polja „Čveljo dolac”, u prostorni plan radi razvoja solarne elektrane. Zahtjev je u ime društva TOSKA d.o.o. potpisao Josip Tošić.
Istodobno je na području Grada Drniša za projekt SE Drniš snage 100 MW u postojećem prostornom planu bio predviđen obuhvat veći od 130 hektara. Taj je podatak važan jer pokazuje da veliki zemljišni obuhvati potrebni za solarne projekte očito nisu bili problem dok su za njih bili zainteresirani drugi poslovni krugovi. Poslovni interes za obnovljive izvore energije, doduše, sam po sebi nije sporan. Sporno je prešutjeti vlastiti interes, a projekte drugih investitora zatim proglašavati rasprodajom i izdajom Promine.
Projekt društva TOSKA d.o.o. nije ostao nerealiziran zato što ga je Općina blokirala. Društvo nije uspjelo prikupiti potrebnu dokumentaciju i ispuniti uvjete pred nadležnim tijelima. S time Općina Promina nema ništa. Dokumentacija za takve projekte podnosi se nizu županijskih i državnih institucija, a Općina ne može umjesto privatnog investitora voditi postupke, prikupljati dozvole ili ispunjavati propisane uvjete.
Dokumentacija zato otvara vrlo jednostavno pitanje: jesu li problem solarne elektrane ili činjenica da projekt društva TOSKA d.o.o. nije realiziran? Svatko ima pravo promijeniti mišljenje. Nema pravo prešutjeti vlastiti poslovni interes i zatim druge proglašavati izdajnicima zato što svoj projekt nije uspio realizirati.
𝟑. 𝐍𝐄 𝐏𝐎𝐒𝐓𝐎𝐉𝐈 𝐉𝐄𝐃𝐀𝐍 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐃 𝟏.𝟏𝟎𝟎 𝐇𝐄𝐊𝐓𝐀𝐑𝐀
Facebook stranica tvrdi da je načelnik jednom stranom investitoru predao 1.100 hektara, odnosno osam posto površine Promine ili prostor veličine približno 1.500 nogometnih igrališta. Takav jedinstveni projekt, međutim, ne postoji.
Broj od 1.100 hektara kojim barataju „genijalci” iza navedene Facebook stranice dobiven je zbrajanjem približno 300 hektara postojeće Accionine elektrane i različitih površina koje se tek razmatraju u izmjenama županijskog plana. Ne postoji jedan projekt od 1.100 hektara, jedan investitor, jedna dozvola ni odluka kojom je nekome predana takva površina. Područje koje se razmatra u planu nije jednako stvarnoj površini budućih solarnih panela.
Svaki projekt mora zasebno proći postupke energetskog odobrenja, priključenja, procjene utjecaja na okoliš, lokacijske i građevinske dozvole te rješavanja imovinskopravnih odnosa.
Dakle, zbrajanje nepovezanih površina i njihovo pretvaranje u jedan golemi tajni projekt nije analiza, nego svjesno zastrašivanje stanovnika.
𝟒. 𝐍𝐄𝐌𝐀 𝐎𝐃𝐔𝐙𝐈𝐌𝐀𝐍𝐉𝐀 𝐏𝐑𝐈𝐕𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 Č𝐄𝐒𝐓𝐈𝐂𝐀 𝐍𝐈 𝐓𝐀𝐉𝐍𝐎𝐆 𝐔𝐏𝐈𝐒𝐀 𝐈𝐍𝐕𝐄𝐒𝐓𝐈𝐓𝐎𝐑𝐀
Administratori stranice tvrde da će vlasnicima biti oduzete privatne čestice, da su solarne elektrane već isplanirane u neposrednoj blizini kuća te da se „budući investitor” navodno već upisao u zemljišne knjige. Ni za jednu od tih tvrdnji nisu objavili konkretan dokaz.
Prostorni plan ne oduzima vlasništvo, ne prenosi privatne čestice investitoru i ne predstavlja odluku o izvlaštenju, kao što to neupućeno ili maliciozno tvrde administratori Facebook stranice „Hrvatski krški pašnjaci”.
Najmanja dopuštena udaljenost u smislu građenja također ne dokazuje da je elektrana već projektirana 200 metara od nečije kuće. Stvarni obuhvati, zaštitni koridori i okolišni uvjeti utvrđuju se za svaki pojedini projekt.
Jednako je neistinita tvrdnja da se „budući investitor” već upisao u zemljišne knjige. U svojim „istraživačkim” nasrtajima administratori su, eto, zaboravili objaviti broj čestice, zemljišnoknjižni uložak, datum upisa i naziv navodno upisanog investitora.
Zašto? Pa zato što takav upis naprosto ne postoji. Općina poziva administratore stranice da objave konkretan zemljišnoknjižni izvadak ako tvrde suprotno. Dok to ne učine, jasno je da je riječ o proizvedenoj neistini kojom se načelnika bez dokaza pokušava povezati s korupcijom i tajnim pogodovanjem. Pritom Općina podsjeća da namjerno širenje lažnih vijesti kojima se narušavaju nečija čast i ugled može imati ozbiljne kaznene i građanskopravne posljedice.
𝟓. 𝐍𝐈𝐓𝐊𝐎 𝐍𝐈𝐉𝐄 𝐏𝐑𝐄𝐃𝐀𝐎 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐍𝐒𝐊𝐄 𝐑𝐔𝐃𝐍𝐈𝐊𝐄 𝐈 𝐌𝐈𝐍𝐄𝐑𝐀𝐋𝐄
Prema još jednoj tvrdnji koja se širi Facebook stranicom, uz solarne projekte strancima su navodno predani prominski rudnici boksita i mineralno bogatstvo vrijedno milijarde eura. Riječ je o konstrukciji nastaloj miješanjem potpuno različitih pojmova.
Naime, rudarski iskop, eksploatacijsko polje, područje koje se razmatra u prostornom planu i stvarna površina elektrane nisu iste kategorije. Znanstveni radovi mogu navoditi koncentracije pojedinih elemenata u uzorcima prominskog boksita. Laboratorijski utvrđena koncentracija, doduše, nije dokazana gospodarski iskoristiva rezerva niti znači da rudnik vrijedi milijarde eura.
Prostorno planiranje solarne elektrane nikome ne daje pravo na istraživanje ili vađenje rude. Rudarska prava dodjeljuju se u zasebnim državnim postupcima. Nitko Accioni niti bilo kojem drugom investitoru nije predao prominske rudnike i minerale.
𝟔. 𝐍𝐄𝐌𝐀 𝐃𝐎𝐊𝐀𝐙𝐀 𝐎 𝐏𝐅𝐀𝐒-𝐮, „𝐓𝐑𝐎𝐕𝐀𝐍𝐉𝐔 𝐊𝐑𝐊𝐄” 𝐈 𝐏𝐎𝐕𝐄𝐙𝐀𝐍𝐎𝐒𝐓𝐈 𝐒 𝐌𝐀𝐋𝐈𝐆𝐍𝐈𝐌 𝐁𝐎𝐋𝐄𝐒𝐓𝐈𝐌𝐀
U najnovijoj objavi Facebook stranice tvrdi se da približno 1.500 tona otpada, nezakonito odloženog 2008. godine u prostoru bivšeg rudnika kod Oklaja, i danas truje tlo, Krku i izvorišta pitke vode. Bez ijednog stručnog nalaza taj se otpad povezuje s PFAS-om i malignim bolestima mladih ljudi, dok se načelnika Budanka optužuje da 13 godina nije zatražio sanaciju.
Istina je da je 2008. godine u napuštenom rudarskom prostoru nezakonito odložen otpad. Taj slučaj nije nastao tijekom mandata načelnika Budanka i zahtijeva postupanje nadležnih državnih tijela. Međutim, nije objavljen nalaz koji potvrđuje prisutnost PFAS-a u vodi, analiza koja predmetni otpad povezuje s Krkom i izvorištima pitke vode niti medicinsko istraživanje koje dokazuje njegovu povezanost s konkretnim malignim bolestima.
PFAS se, naime, može potvrditi ili isključiti isključivo stručnim uzorkovanjem. Do objave takvog nalaza riječ je o pitanju koje treba ispitati, a ne o dokazanoj činjenici. Važno je jasno naglasiti da HZJZ redovito uzorkuje vodu iz svih uslužnih objekata na području Općine Promina. Stanje vode, dakle, sustavno nadzire ovlaštena javnozdravstvena institucija. Općina podržava stručno uzorkovanje tla i vode te javnu objavu svih rezultata. Bolest ljudi ne smije se koristiti kao sredstvo političkog ili interesnog obračuna. Povezivanje PFAS-a, raka i navodnog trovanja Krke bez ijednog stručnog nalaza nisu činjenice, nego proizvoljna nagađanja, opasne besmislice i ozbiljno opsjenarstvo.
𝟕. 𝐃𝐎𝐊𝐔𝐌𝐄𝐍𝐓𝐈 𝐏𝐎𝐊𝐀𝐙𝐔𝐉𝐔 𝐃𝐀 𝐎𝐏Ć𝐈𝐍𝐀 𝐍𝐈𝐉𝐄 Č𝐄𝐊𝐀𝐋𝐀 𝐒𝐊𝐑Š𝐓𝐄𝐍𝐈𝐇 𝐑𝐔𝐊𝐔
U istoj se objavi načelnika Budanka proziva da tijekom 13 godina mandata nije tražio sanaciju, uzorkovanje vode i tla niti je učinio išta kako bi zaštitio stanovnike. Dokumentirana kronologija pokazuje upravo suprotno.
Od početka Budankova mandata 2013. Općina od nadležnih tijela nije zaprimila ni upit ni nalog povezan s predmetnim otpadom. Unatoč tome, sama je pokretala postupke.
Tijekom 2015. naručila je geodetski snimak nelegalnih odlagališta, utvrdila lokacije i čestice te zatražila sanaciju od Hrvatskih šuma, budući da se najveći broj odlagališta nalazio na državnom zemljištu kojim one upravljaju.
Nakon što sanacija nije provedena, Općina je 2016. sama ugovorila i platila radove uklanjanja, mljevenja i separacije otpada na više lokacija. Hrvatskim šumama 2017. poslan je zahtjev za povrat 103.400 kuna, uz ugovore, račune i dokaze o plaćanju. Prema dostupnoj kronologiji, odgovor nije zaprimljen.
Ministarstvo gospodarstva iste je godine osnovalo Povjerenstvo za napuštene rudarske prostore, a načelnika Budanka imenovalo njegovim članom. Nakon deset mjeseci bez ijedne sjednice Budanko je 2018. Ministarstvu poslao požurnicu, upozorio na opasnost za ljude, imovinu i okoliš te zatražio da Povjerenstvo počne raditi.
Od 2018. eksploatacijskim poljima upravlja država jer pravni sljednik nije preuzeo pravo služnosti nad njima. Općina zato ne može samostalno ulaziti u rudarske prostore, zatvarati ih ili provoditi potpunu sanaciju bez sudjelovanja vlasnika zemljišta, Ministarstva, inspekcija i ovlaštenih izvođača.
Općinsko vijeće naknadno je donijelo odluku povezanu sa sanacijom neaktivnih eksploatacijskih polja, a Ministarstvu je upućen novi zahtjev za sanaciju. Općina i danas vlastitim sredstvima uklanja otpad s lokacija na zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume, bez njihove financijske pomoći. U Izvješću za 2024. evidentirano je 19 lokacija, uz podatke o provedenim i nedovršenim sanacijama.
Dokumenti, dakle, jasno pokazuju tko je radio, plaćao i slao požurnice, ali i na čijim je stolovima postupak godinama stajao.
𝟖. 𝐏𝐄𝐓𝐈𝐂𝐈𝐉𝐀 𝐒𝐄 𝐋𝐀Ž𝐍𝐎 𝐏𝐑𝐄𝐃𝐒𝐓𝐀𝐕𝐋𝐉𝐀 𝐊𝐀𝐎 𝐕𝐎𝐋𝐉𝐀 𝐆𝐎𝐓𝐎𝐕𝐎 𝟔𝟎𝟎 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐍𝐀𝐂𝐀
Tijekom rasprave o izmjenama županijskog prostornog plana, u sklopu kampanje protiv mogućeg određivanja novih solarnih zona, organizirana je i promovirana peticija s 548 potpisa. U javnosti se ta peticija pokušava prikazati kao izjašnjavanje gotovo 600 stanovnika Promine protiv općinskog vodstva i solarnih projekata.
Provjera Općine, međutim, pokazuje da samo dio potpisnika ima prebivalište na području Promine. Većina potpisa prikupljena je izvan Općine, a dio i izvan Šibensko-kninske županije. Svaki građanin, naravno, ima pravo potpisati peticiju neovisno o mjestu prebivališta. Potpise ljudi iz različitih dijelova Hrvatske ipak nije dopušteno predstavljati kao izjašnjavanje gotovo 600 stanovnika Promine.
Županiji također nije predan isti tekst uz koji su se prikupljali potpisi, nego drugi dokument s više od stotinu stranica primjedbi i prijedloga. Građani imaju pravo znati što su potpisali, na čiju je inicijativu peticija organizirana i što je poslije predano u njihovo ime.
𝟗. 𝐃𝐎𝐊𝐔𝐌𝐄𝐍𝐓𝐈 𝐈 𝐈𝐍𝐃𝐈𝐂𝐈𝐉𝐄 𝐕𝐎𝐃𝐄 𝐏𝐑𝐄𝐌𝐀 𝐈𝐒𝐓𝐎𝐌 𝐊𝐑𝐔𝐆𝐔 𝐈𝐍𝐓𝐄𝐑𝐄𝐒𝐀
Facebook stranica „Hrvatski krški pašnjaci” pokušava se predstaviti kao spontana platforma zabrinutih građana koji Prominu štite od solarnih projekata. Dostupni dokumenti i informacije, međutim, pokazuju moguće preklapanje triju vrlo konkretnih interesa: neostvarenog energetskog projekta, upravljanja komunikacijskom platformom i korištenja velikih zemljišnih površina.
U središtu priče nalazi se dokumentirani poslovni interes društva TOSKA d.o.o. i Ivana Tošića za razvoj približno 200 MW solarnih kapaciteta u Promini. Nakon što taj projekt nije realiziran, ista vrsta ulaganja u objavama se počinje prikazivati kao izdaja, rasprodaja i uništenje Promine. Ivan Tošić u toj kampanji sudjeluje i javno, podržavajući njezine poruke i optužbe.
Druga je poveznica upravo Facebook stranica „Hrvatski krški pašnjaci”. Prema informacijama i indicijama kojima Općina raspolaže, s upravljanjem tom stranicom povezuje se Ivan Tešija. Postoji osnovana sumnja da stranica nije samo prostor njegova osobnog aktivizma, nego komunikacijski poligon preko kojega se šire poruke i provodi pritisak u korist određenih interesa.
Općina poziva Ivana Tešiju da potvrdi ili demantira upravlja li Facebook stranicom „Hrvatski krški pašnjaci”, tko mu dostavlja dokumentaciju, tko priprema objave i u kakvom je odnosu s osobama čije interese takve objave mogu štititi.
Prema informacijama koje su Općini prenijeli mještani, u pripremi, distribuciji ili podržavanju kampanje zajedno s Tešijom mogao bi sudjelovati i Ivan Sarić. Dokumentacija dostavljena Općini upućuje na to da Sarić i s njim povezani subjekti, OPG njegove supruge, Sirana IPAK d.o.o. i Green Field j.d.o.o., koriste ili u svojim evidencijama imaju približno 217 hektara zemljišta. Dio je državno, a znatan dio privatno zemljište.
Drugim riječima, interesi se mogu vrlo jasno preklapati. Jedan poslovni krug želio je razvijati velike energetske projekte. Drugi koristi velike zemljišne površine i može imati interes povezan s njihovim postojećim načinom korištenja i poljoprivrednim potporama. Facebook stranica „Hrvatski krški pašnjaci” pritom svima može poslužiti kao platforma s koje se napada Općinu, vrši pritisak i šire lažne vijesti.
To samo po sebi još ne dokazuje nezakonitost ni postojanje zajedničkog dogovora. Predstavlja, doduše, više nego dovoljan razlog za službenu provjeru. Dokumentacija o zemljišnim površinama, ARKOD evidencijama, pravnoj osnovi korištenja i eventualnim potporama bit će dostavljena Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, poljoprivrednoj inspekciji i drugim nadležnim tijelima.
Općina ne tvrdi da je zajednički dogovor Tošića, Tešije i Sarića već dokazan. Međutim, postoji dovoljno činjenica, indicija i dokumentacije da institucije provjere njihove međusobne odnose, poslovne interese i moguće uloge u ovoj kampanji. Uostalom, oni koji od drugih traže potpunu transparentnost sada će je morati pokazati na vlastitom primjeru.
𝟏𝟎. 𝐎𝐏Ć𝐈𝐍𝐀 𝐈 𝐍𝐀Č𝐄𝐋𝐍𝐈𝐊 𝐙𝐀Š𝐓𝐈𝐓𝐈𝐓 Ć𝐄 𝐒𝐄 𝐏𝐑𝐀𝐕𝐍𝐈𝐌 𝐏𝐔𝐓𝐄𝐌
Posljednjih mjeseci načelnika i Općinu bez dokaza se optužuje za rasprodaju zemlje, tajne dogovore, pogodovanje strancima, predaju rudnika, prikrivanje opasnog otpada i svjesno ugrožavanje zdravlja stanovnika. Kritika lokalne vlasti dopuštena je i legitimna, ali širenje lažnih vijesti nije.
Sloboda govora štiti pravo na kritiku. Ne daje pravo izmišljati zemljišnoknjižne upise, tajne dogovore, predaju rudnika, prikrivanje opasnog otpada ili druga nečasna i nezakonita postupanja.
Namjerno širenje lažnih vijesti radi narušavanja časti i ugleda, zastrašivanja javnosti i nanošenja štete drugim osobama može imati kaznene i građanskopravne posljedice.
Odvjetnički tim i naše pravne službe već pripremaju kaznene prijave i građanske tužbe protiv osoba odgovornih za objavljivanje i daljnje širenje lažnih vijesti. U najskorijem roku dokumentacija, snimke objava i dostupni podaci o osobama uključenima u kampanju bit će dostavljeni Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, policiji i drugim nadležnim institucijama.
Cilj je zaštititi čast i ugled Općine i načelnika, spriječiti nastavak širenja lažnih vijesti te utvrditi tko upravlja stranicom, tko sastavlja objave, tko dostavlja materijale i čijim interesima kampanja služi.
Načelnik Tihomir Budanko nije prodao ni jedan četvorni metar Promine. Nije predao rudnike. Nije izabrao Accionu. Nije donio županijski prostorni plan. Nije šutio o otpadu niti je 13 godina sjedio prekriženih ruku.
Tihomir Budanko ne treba lekcije o tome kako se Promina brani, čuva i ostavlja budućim generacijama. Na laži će Općina odgovoriti dokumentima. Na zastrašivanje stanovnika odgovorit će činjenicama. Na interesnu kampanju odgovorit će istinom i pravnim putem”, poručuje se u priopćenju za javnost Općine Promina.
Neovisno o tome tko spletkari, lažno optužuje i zastrašuje, tragična činjenica da sanacija nije provedena- ostaje!
No, tragična činjenica ostaje da sanacija nije provedena, i baš kao i u slučaju Gospića zakazale su, svjesno ili zbog indolencije i nemara, državne institucije i ustanove. Unatoč opetovanim zahtjevima Općine i načelnika Budanka, kako se tvrdi u priopćenju Općine, država sanaciju nije provela, Hrvatske šume su se na Budankove apele redovito oglušivale.
I to je poraz ove države koja je i na primjeru Gospića, i prije toga šibenskog TEF-a, Dugog Rata, i sada Promine i brojnih drugih nezakonitih odlagališta na kojima se beskrupulozno ostavlja opasni otpad da truje ljude, tlo i vode, pokazala da su joj njezini građani zadnja rupa na svirali. Treba ih samo za izbore…
A ono što je Prominjanima najvažnije, nisu spletkarenja i kojekakve interesne skupine koje za judine škude žrtvuju zdravlje ljudi i okoliš, nego odgovor na pitanje kad će biti obavljena potpuna sanacija i zašto u 17 godina nije provedena, tko je za to odgovoran i hoće li oni koji su nezakonito odlagali opasni otpad u oklajske rudnike boksita za to odgovarati, zajedno sa svojim pomagačima iz državnih institucija. Zdravlje njihove djece i unučadi ih zanima, i pravda, ako je za njih ima…
Za komentar prominskog slučaja nezakonitog odlaganja opasnog otpada pitali smo i šibensko-kninskog župana Paška Rakića. Ispričao se zbog nedostatnih informacija s kojima raspolaže, zamolio da se županiji obratimo pisanim upitom, obećao odgovor. Čekamo ga.
