Saborska zastupnica Ivana Kekin i stranka Možemo! priču o pogodovanju privatnoj tvrtki Medikol odlučili su dovesti do kraja predajom dokumentacije kojom raspolažu DORH-u, a koja se odnosi se na protuzakonita postupanja i netranparentnost položaja Medikola u KBC Rijeka i njihov boravak u riječkoj bolnici od 2009. godine. Medikol je ušao u bolnicu bez zakonom propisanog obaveznog javnog natječaja, iza njih je gotovo 15 godina neplaćanja režijskih troškova u bolnici, a dug za režije postao je dug bolnice prema Medikolu. To je samo dio poruke Ivane Kekin, saborske zastupnice Možemo, hrvatskoj javnosti uoči predaje dokumentacije o Medikolu – DORH-u.
U priopćenju objavljenom tim povodom, Kekin podsjeća da „od prvog dana 2009. do danas, Medikol sa svojim PET/CT uređajem u KBC Rijeka boravi bez javnog natječaja, koji je bio obvezan po zakonu. To je potvrdio i HDZ-ov ministar Branko Bačić, i od tada, Medikol do 2024. godine nije plaćao režije u bolnici, upozorava Kekin iznoseći genezu riječkog dijela slučaja Medikol.
“Nakon nalaza Državne revizije vještačenjem je ustanovljeno da Medikol na ime režija KBC Rijeci duguje 257 tisuća eura, ali tadašnji ravnatelj bolnice Alen Ružić propušta to naplatiti. Umjesto toga, sklapa s Medikolom ugovor kojim se taj dug briše i kompenzira ‘navodnim ulaganjima’ u bolnicu i tako da bolnica postaje dužna Medikolu. Dodatno, iz dokumentacije koju prilažemo, jasno je da KBC RIjeka nije sudjelovao u izboru izvođača niti definiranju cijena za radove iz 2009., koji su Ružićevim sporazumom 2025. postali obaveza bolnice.”, još jednom je podsjetila zastupnica Možemo!, naglašavajući da je na taj način Medikolu pribavio imovinsku korist od 257.793,28 eura, a KBC-u Rijeka znatnu štetu u vidu fiktivnog duga u iznosu od 72.399,06 eura. Aktualno Ravnateljstvo riječkog KBC-a, dopisom od 23. travnja 2026., i službeno je, kaže Kekin, potvrdilo da bolnica ne posjeduje nikakve druge ugovore o naknadnim radovima mimo onih iz 2009. Također dodaje, da je Medikol od 2020., otkako je i Ružić bio ravnatelj KBC-a, do ove godine, u KBC-u Rijeka boravio bez nužne suglasnosti Ministarstva zdravstva.
“KBC Rijeka je još 2009. planirao kupiti PET/CT, no te su zahtjeve odbijali i HZZO i Ministarstvo zdravstva, pozivajući se na ugovor Republike Hrvatske i Medikola koji još do danas nismo vidjeli ni mi ni hrvatska javnost”, ističe.
- Građani su često primorani ići privatniku jer u javnom zdravstvu ne mogu dobiti primjerenu i pravovremenu uslugu, navela je koordinatorica Možemo!, saborska zastupnica Sandra Benčić, koja ističe da je uloga države sav novac kojim raspolaže u javnozdravstvenom proračunu uložiti u svoje javne bolnice. Pa se stoga pita kako je moguće da država, umjesto u ono što je zajedničko vlasništvo svih nas, ulaže u jednu privatnu tvrtku(?! )
“Država ne smije biti jamac prihoda privatniku, već jamac vrhunske zdravstvene usluge svim našim građanima” poručila je Benčić, zaključujući da se ovakav model nije mogao održati 20 godina bez sustavnog političkog pokroviteljstva.
„Nažalost, do sada nismo imali prilike vidjeti nikakvu ozbiljnu istragu DORH-a ili USKOK-a oko ovih pitanja. Iskreno govoreći, s trenutnim glavnim državnim odvjetnikom nemamo previše nade ni povjerenja da će se to dogoditi ni ovoga puta. Međutim, slanje ove dokumentacije naša je zastupnička i građanska dužnost. Mi smo u posjedu dokaza koji kristalno jasno pokazuju kako se već puna dva desetljeća sustavno zakidaju javne bolnice i javno zdravstvo, a sve kako bi se osigurali sigurni prihodi jednoj odabranoj privatnoj tvrtki, izravno iz državnog proračuna i HZZO-a“, kazala je Benčić, napominjući da godinama, a zadnjih mjeseci iznimno intenzivno, iz ove stranke upozoravaju na štetan model Medikol, dok premijer na sve to odmahuje rukom, tvrdeći da o toj tvrtki ne zna ništa i da je riječ o „maloj temi”.
Možda je za njega „mala tema”, ali za hrvatske građane to sigurno nije. Prošli smo cijelu zemlju, razgovarali s ljudima, kaže Kekin, i prikupili čak 50.000 potpisa građana koji zahtijevaju kupnju javnih PET/CT aparata, prekid isplata Medikolu i izglasavanje saborskog istražnog povjerenstva, kojeg vladajuća većina na najprimitivnije načine opstruira.
Istovremeno, Medikol je protiv Kekin podigao čak sedam SLAPP tužbi kako bi je ušutkao, baš kako su tužbama pokušavali zaustaviti i novinare. Ali, unatoč svim pritiscima, poručila je zastupnica, “predajemo dokumente DORH-u jer od borbe za istinu nećemo odustati!”
