-Država je u procesu autokratizacije kroz podrivanje ustavnopravnog poretka – poručila je vanjska članica saborskog Odbora za pravosuđe Zlata Đurđević na tribini Muke po Ustavnom sudu koju je u ponedjeljak, 18. svibnja organizirala inicijativa Za Hrvatsku slobode u suradnji s Kulturno informativnim centrom (KIC).
„Mi smo država na putu i u procesu autokratizacije… kroz dekonstrukciju vladavine prava i ustavnopravnog poretka“, kazala je Đurđević koja glavnim problemima Ustavnog suda smatra autoritarno upravljanje sudom kroz netransparentnost rada suda, kršenje unutarnje neovisnosti sudaca, koja se ostvaruje kroz diskrecijsku dodjelu predmeta vijećima od strane predsjednika Suda, tajnost suca izvjestitelja, koncentracijom odlučivanja u vijeću za „osjetljive“ predmete i mogućnosti veta predsjednika Suda već izglasane odluke.
Važnost Ustavnog suda ne treba dovoditi u pitanje jer on brani demokraciju od sebe same, odnosno od odluka većine kojima bi se kršila temeljna ustavna prava, objasnila je.
S ovime se slaže profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ana Horvat Vuković, koja je istaknula da Ustavni sud „brine za integraciju vrednota u svaki dio našeg sustava“, zbog čega ga „sigurno moramo imati“.
Đurđević je kazala i da Ustavni sud Republike Hrvatske ima „jako lošu reputaciju za što je sam kriv“ tako što je donio niz arbitrarnih odluka, a Horvat Vuković da je Plenković „znatno doprinio problemima u kojima se Ustavni sud sada nalazi.“
Ipak, smatra Horvat Vuković, treba odustati od ideje da politika neće utjecati na izbor sudaca.
„To je i politički proces i ne treba negirati da stranke imaju svoje osobe u koje imaju povjerenja. Od toga ne treba bježati — politika uvijek bira kandidate, ali oni bi istodobno trebali biti stručni i na vrhu svoje profesije“, zaključivši da „moramo inzistirati na javnoj raspravi i javnom procesu glasanja“.
„U ljudskoj prirodi je da tko voli obavljati svoj posao želi to nastaviti, neovisno jesi lijevo ili desno“, argumentirala je.
Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da Ustavni suci nisu direktni produžetak glavnih političkih stranaka u parlamentu, jer imaju „neko osobno i profesionalno dostojanstvo“.
„Nije toliko jednostavno pratiti samo upute neke političke stranke. Kad bi suci i bili izabrani bez ikakvog utjecaja stranaka, ipak imaju različite filozofije“, kazao je, dodajući da bi trebalo „osigurati ljude koji imaju personalni habitus preko kojega znate da politički utjecaj na njega neće biti moguć“, za što smatra da se može postići izborima dvotrećinskom većinom.
Također, govornici su se složili da bi trebalo odrediti dobnu granicu za mogućnost obavljanja funkcije ustavnog suca, koja je u većini europskih zemalja 70 godina, dok se u Hrvatskoj sa 70 godina čak može i izabrati na tu poziciju.
