Ovogodišnja nagrada Hrvatskog novinarskog društva za najboljeg novinara, odnosno novinarku, odlukom svih članova, pripala je Morani Kasapović s HTV-a. Ukupno je glasalo 474 redovitih članova HND-a, od čega je 9 glasova bilo nevažećih. Za Moranu Kasapvović je glasalo 205, članova HND-a, što je bilo dovoljno da postane ovogodišnji laureat prestižne nagrade za najboljeg novinara. Ostali kandidati za nagradu Novinar godine dobili su: Ivan Pandžić 119, Kristina Turčin 85 i Ivana Jakelić 55 glasova. Obrazloženja svih nagrada mogu se pronaći na ovoj HND-ovoj poveznici.
Za ovogodišnju slavodobitnicu Ocjenjivački sud je naveo kako se Morana Kasapović izborila na Hrvatskoj televiziji za svoj Hyde park – „Razgovor s razlogom“, koji je zahvaljujući znanju i smjelosti pretvorila u promenadu mudrih i hrabrih ljudi. – U vrijeme bujanja mržnje i sustavnog pada vrijednosti, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu suočenim sa sve više ratnih sukoba koji bi mogli prerasti u globalnu katastrofu, Morana Kasapović pronalazi goste koji ne samo da znaju misliti, nego znaju, i to bez straha od posljedica, i kazati (Mate Uzinić, Oliver Frljić, Paolo Magelli, Ivo Babić, Ivica Đikić, Michael Martens, Ivan Lovrenović, Snježana Prljić Samaržija…). Oni su često, u pogledu društvenog utjecaja, autsajderi. Više su na rubu nego u sredini, ali imaju reći više od cijele srednje struje. Pritom su to sugovornici kojima je godinama, nekima i desetljećima, prilaz na Prisavlje bio nepisanim pravilom zabranjen. U precizno strukturiranom i dosljednom formatu emisija donosi uvid u promišljanja I iskustva relevantnih profesionalaca. Za svaku temu iznimno je pripremljena, čime dodatno potiče znatiželju i razumijevanje publike. Morana Kasapović kroz „Razgovore s razlogom“ postavlja anamnezu mnogih naših bolesti, a njezini sugovornici često nude odgovore, samo je pitanje jesmo li ih spremni prihvatiti, stoji između ostalog u obrazloženju žirija. Kao i uvijek u svečanom ozračju dodjelu su vodili Minja Cvitković i Ivana Radaljac Krušlin, dok su svojom osbujnom i strastvenom izvedbom pjesama neumrlih Beatlesa svečanosti uljepšale djevojke iz ženskog pjevačkog zbora “Vox Artis”.
Primajući nagradu, Morana Kasapović je istaknula je zasluga i kolega s kojima je nominirana i za koje je naglasila da rade sjajne stvari. – Hvala i svim mojim gostima zbog kojih se te emijsije i gledaju I koji iskazuju ljubav prema ovom društvu. Sviđa mi se ta ideja da sam stara noivnarske škola i da se vratimo klasičnom novinarstvu, jer novinarstvo je javno dobro, poručila je Kasapović.
Hrvoje Zovko i Morana Kasapović
Dobitnica nagrade Otokar Keršovani za životno djelo, Heni Erceg, pripada maloj skupini onih koji su u ovoj profesiji predano i bez uzmaka ustrajali gotovo pola stoljeća u borbi za istinu. -Ne ulazeći u detalje i trenutke iz njezina životnog iskustva, koji bi mogli biti materijal za filmski scenarij, može se reći da je kao osoba, intelektualka i novinarka s pravom možemo nazvati majkom hrabrosti hrvatskog novinarstva. Baš kao što je to u svoje vrijeme bio Otokar Keršovani, po kojem ova nagrada i nosi ime, ona nikome ne pristaje bolje nego Heni Erceg, stoji u obrazloženju Ocjenjivačkog odbora. Heni Erceg naglasila je kako novinarima nije lako, ali ni da ona sama ne bi mijenjala ništa, a naročito vrijeme provedeno u Feralu. – Ponosna sam na to I drago mi je da Feralovci još uvijek rade u pojedinim redakcijama i čuvaju obraz novinarstva, navela je Erceg.
Branko Mijić i Heni Erceg
Predsjednica Ocjenjivačkog suda Milena Zajović, prije početka proglašenja dobitnika, kazala je da možemo biti ponosni na sve pristigle radove i da su nagrade dobili najbolji od najboljih. Obrazloženja godišnjih nagrada Hrvatskog novinarskog društva možete pročitati ovdje.
Nagradu Velebitska degenija za najbolje radove iz područja zaštite prirode i okoliša dobila je Dankа Derifaj, koja je još 2023. u emisiji Provjereno upozoravala na to da pojedinci svojataju dijelove Štrbačkog buka, čime ne nanose samo štetu prirodi nego i ostvaruju zaradu.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo pripala je Lauri Šiprak, novinarki 24sata, čija je forenzička preciznost dovela do proširenja istrage o ilegalno zakapanom plastičnom i medicinskom otpadu u Gospiću i pomicanja granica službene verzije slučaja.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo pripala je Dariju Špeliću s Hrvatskog radija zbog kontinuirane kvalitete, originalnog pristupa i sposobnosti da povijest učini bliskom, uzbudljivom i aktualnom. Emisija „Povijest četvrtkom“ i njezin urednik ogledni su primjer onoga najboljeg od javnog servisa.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo dodijeljena je Ladi Novak Starčević iz Jutarnjeg lista za videoserijal Reci!, koji predstavlja izniman doprinos hrvatskom internetskom novinarstvu i pokazuje kako se video može koristiti kao primarni novinarski alat za dubinsko, etično i emocionalno snažno pripovijedanje.
Marko Stričević
Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobio je Marko Stričević, koji je svojim izvještajima za Novu TV precizno prenio sliku Grenlanda i širi kontekst političke borbe vezane uz taj prostor.
Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo pripala je Barbari Matejčić, koja u trima tekstovima objavljenima u Novostima – „Širokokutni kadar smrti“, „Nikon jačega“ i „Negativi s predumišljajem“ – istražuje način na koji su posredovani prizori ubojstva dvojice civila, koje su zabilježila dvojica fotoreportera. Njezino istraživanje otvara ključna pitanja o okolnostima nastanka tih fotografija, ulozi njihovih autora i razlozima zbog kojih je takva dokumentacija bila moguća.
Milena Zajović i Damjan Tadić
Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju pripala je Damjanu Tadiću iz Cropixa. Njegova fotografija sa zagrebačkog Trga bana Jelačića pretvara naizgled jednostavnu scenu u slojevitu priču o vremenu u kojem živimo.
Dobitnik nagrade za snimateljski prilog na televiziji „Žarko Kaić“ je Ervin Bajuk za rad na dokumentarnom filmu Hrvatske televizije „Košnice novog života“, u kojem je snimateljski rad ključni nositelj priče i njezine emotivne snage.
Dodijeljena su i priznanja Hrvatskog novinarskog društva „Milan Grlović“ zaslužnim novinarkama i novinarima za dugogodišnji rad i doprinos razvoju novinarske organizacije te jačanju medijskih sloboda. Dobitnici su: Neda Ritz, Goran Gazdek, Mira Barić i Tina Eterović Čubrilo.
Hrvoje Zovko i Tina Eterović Čubrilo
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u svom govoru istaknuo je kako je ove godine pristiglo 98 prijava u svim kategorijama, a večeras ćemo saznati tko su najbolji. Čestitam svim nominiranima i nagrađenima.
-Svjetski dan slobode medija i ove smo godine dočekali u nimalo prijateljskomokruženju u kojem svakodnevno rade naše kolegice i kolege. Samo prošle godine zabilježili smo čak 30 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare. Ne smanjuje se ni pritisak SLAPP tužbi, koje služe financijskom iscrpljivanju i zastrašivanju kritičkog novinarstva, dok se s političkih govornica novinare i medije proziva neprijateljima države. Istodobno, prosječna plaća novinara u Hrvatskoj je oko 1300 eura. Točnije, prema anketi HND-a iz veljače ove godine na uzorku od 127 novinara I novinarki, čak 13,6 posto novinara ima plaću manju od 500 eura, 12,8 posto između 500 i 1000 eura, 40 posto između 1000 i 1500 eura. Poseban su problem plaće u lokalnim medijima, koje su počesto manje od 1000 eura neto. To čini novinarstvo najpotplaćenijim sektorom u Hrvatskoj kad se uzme u obzir razina obrazovanja novinara i njihova odgovornost prema javnosti, kazao je Zovko i dodoa kako je poseban problem status slobodnih novinara, koje država ne želi prepoznati i omogućiti im da ostvare povlastice kakve imaju slobodni umjetnici.
-Prošlu godinu obilježili su i gašenje Al Jazeere Balkan, Radija Nacional i Globusa te portala Šibenski.hr, ali i ponovno rezanje javnih sredstava tjedniku Novosti, po naputku Domovinskog pokreta, koalicijskog partnera HDZ-a, dok Glas Istre najavljujedvobroj za vikend, što je obično korak do gašenja. Također, lokalni mediji slabo su, neadekvatno i netransparentno financirani, naveo je Zovko te podsjetio da se prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, objavljenom uoči Svjetskog dana slobode medija, u Hrvatskoj stanje i dalje ocjenjuje kao „problematično“, iako je zemlja na ljestvici u odnosu na prošlu godinu napredovala za sedam mjesta te se sada nalazi na 53. mjestu od ukupno 180 zemalja.
-Istodobno, Hrvatska je prošli tjedan treći put u pet godina dala šampiona titule europskog ovisnika o SLAPP tužbama. Sudac Ivan Marković iz Zadra prvak je među pravosudnim SLAPP-erima u Europi po izboru CASE koalicije protiv SLAPP-a u Europi. Unatoč ovim sumornim podacima, ako pogledate pristigle radove za godišnje novinarske nagrade, a posebno one nagrađene, jasno je da moćnici neće tako lako spriječiti razotkrivanje afera o kojima svakodnevno svjedočimo, istaknuo je Zovko koji je posebno pozdravio mlade kolegice i kolege koji su ovdje s nama, okupljeni u HND-ov Zbor mladih.
-U ime HND-a im poručujem: novinarstvo nema alternativu jer novinarstvo čuva demokraciju, novinarstvo je javno dobro, novinarstvo treba čuvati i za njega se boriti. Na današnji dan sjećamo se i naših brojnih kolegica i kolega koji su diljem svijeta ubijeni dok su obavljali svoj posao. Njihova smrt bila je sve samo ne slučajna. Ubijeni su da ne bi svjedočili o onome što se događa diljem planeta. Večeras slavimo novinarsku profesiju i zbog njih. I na kraju, molim vas da se svi još jednom prisjetimo naše sjajne kolegice koja nas je nedavno prerano napustila, a koja je točno prije godinu dana stajala na ovome mjestu primajući nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za intervju s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kovesi. Sjetimo se Mile Moralić, završio je svoj govor Zovko.
Priredio: Ivica Buljan
Foto: Nikola Šolić
Zajednička fotografija HND-ovih nagrada za 2025.
