U Sisku je održan veliki prosvjed za spas Hrvatske od megafarmi i klaonica, ali i drugih kriminalnih nasrtaja. Na velikom sisačkom prosvjedu su građani, udruge i građanske inicijative još jednom poručili da neće odustati od borbe protiv industrijskih peradarskih megaprojekata i drugih štetnih projekata i kriminala koji prijete okolišu, zdravlju ljudi, životinjama, lokalnim zajednicama i domaćem gospodarstvu.
Prosvjed su organizirali „Siščani ne žele biti Smetlišćani”, Zelena akcija, Prijatelji životinja i 12 građanskih inicijativa iz četiri županije kojima prijeti razaranje ovim megaprojektima. Okupljeni su nosili transparente s porukama poput: „Krikom istine na tišinu Vlade”, „Tvornice bolesti pod krinkom radnih mjesta”, „Zbog vašeg profita mi gubimo dom” i „Mura, Drava, Bednja, Sava i Kupa: rijeke, ne kanalizacija”. Transparenti i povici okupljenih jasno su saželi glavnu poruku prosvjeda: građani neće pristati na tišinu institucija ni na projekte koji se guraju unatoč snažnom protivljenju.
Na kraju prosvjeda legendarni glazbeni umjetnik Darko Rundek otpjevao je prigodnu pjesmu „Ljubav se ne trži”, podižući emocije i dodatno učvrstivši poruku zajedništva i borbe koja se ne predaje, a u povorci su koračali Sanda Hržić, Eva Višnjić, Vrtlar Kruno i mnogi drugi.
Građanski otpor prerasta u nacionalni pokret
„Mi smo danas ovdje da pokažemo snagu zajedništva i da naša zajednica prerasta u pokret. Danas se dvanaest građanskih inicijativa, zajedno sa Zelenom akcijom i Prijateljima životinja, uz podršku 160 udruga te brojnim građanima koji su ovdje s nama, bore za spas četiri županije i za spas cijele Hrvatske od ovakvih projekata. Ponovno poručujemo da ne odustajemo od svojih zahtjeva koje smo iznijeli na velikom prosvjedu u veljači u Zagrebu i da ćemo nastaviti sa svojim aktivnostima sve dok se svi ovi štetni projekti trajno ne zaustave”, izjavila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
Nakon prosvjeda u Zagrebu privremeno je obustavljena realizacija klaonice i bioplinskog postrojenja u Sisku, no organizatori upozoravaju da time opasnost nije završila. Realizacija ostalih planiranih peradarskih projekata nastavlja se, a u međuvremenu su na vidjelo izašli i novi projekti istih investitora na području sjeverozapadne Hrvatske. Zbog toga su se dosadašnjim inicijativama na prosvjedu u Sisku pridružile i građanske inicijative iz sjeverozapadne Hrvatske.
„Sjeverozapadna Hrvatska neće ustuknuti! Planira se izgradnja megafarme u Apatiji, svega 400 metara od naših kuća. Vrlo je zabrinjavajuće što je kapacitet farme povećan za oko 50 % nakon prodaje zemljišta investitoru. U Komarnici Ludbreškoj sličan pogon već postoji, no gradi se i u Velikom Pažutu, hrvatskoj Amazoni, koja je prepoznata u svijetu i koju priznaje UNESCO, a sad se uništava pred našim očima. Ovdje je riječ o opstanku našeg sela i malih, lokalnih proizvođača. Sramotno je što smo dovedeni u situaciju da se moramo boriti za ono što bi trebalo biti neupitno – pravo na zdravlje, čisti zrak, pitku vodu i mirnu budućnost”, poručila je Kristina Stanko iz Apatije.
Iza zidova megafarmi kriju se patnja i razaranje okoliša
Luka Oman iz Prijatelja životinja upozorio je na golemo trpljenje životinja unutar zidova ovih pogona i najavio nove akcije:
„Riječ je o sustavima koji skrivaju iznimnu patnju. Pilići žive u natrpanim ogromnim hangarima, a zbog ekstremnog rasta pucaju im kosti i trpe stalnu bol. Njihova izmučena i bolesna tijela već nakon mjesec dana završavaju u klaonici. Sve to prelijeva se i na patnju divljih životinja i ljudi kroz golemo zagađenje i razaranje okoliša. Gdje dođu megafarme, sve drugo odlazi ili propada, budućnost je kataklizmička i povratka nema. Bitno je sada spasiti Hrvatsku od uništenja megafarmama i klaonicama. Ljudi su jasno rekli veliko NE! Zato tražimo sve nadležne da djeluju odmah i stanu uz svoj narod i njihov dom. Nastavljamo akcije i prosvjede za ustavno pravo na čist zrak, vodu i zemlju jer ne želimo biti smetlište Europe. U lipnju smo pred Vladom.”
Hrvatska pred opasnošću industrijske peradarske ekspanzije
Organizatori upozoravaju da se kroz najmanje 24 projekta dvaju investitora planira uspostava sustava industrijske proizvodnje peradi koji bi Hrvatsku pretvorio u smetlište Europe. Riječ je o sustavu klanja oko 270 milijuna pilića godišnje, što sigurno znači devastaciju velikog dijela Hrvatske.
Na razmjere planiranih pogona ukazala je i Ivana Lovrek iz Popovače:
„Građani Popovače i Velike Ludine trebaju biti eksperiment za svjetskog rekordera – farmu od 30 milijuna pilića. Koje su to zakonske procedure koje naše Ministarstvo provodi, a koje su iznad ljudskih života? Zašto im treba toliko dugo da odluče na čijoj su strani? Danas smo se okupili u Sisku kako bismo jasno apelirali na naše institucije da sve studije i rješenja za ove sulude projekte bace u koš za smeće. Ova agonija koja traje, ova tišina našeg Ministarstva i naše Vlade, to je jedna ogromna buka istine.”
Borbu protiv ovih projekata podržale su brojne poznate osobe te više od 160 udruga iz Hrvatske i inozemstva, među ostalima i Greenpeace International, čiji se predstavnik obratio prosvjednicima u Sisku. S prosvjeda je poslana jasna poruka da se građani neće povući i da nije gotovo sve dok se ne zaustave svi sporni projekti.
Snježana Sužnjević Vago iz inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani” istaknula je da obustava jednog postupka ne znači kraj borbe:
„Iako je Ministarstvo odbacilo SUO za klaonicu s bioplinskim postrojenjem i svim pratećim objektima u Sisku, investitor može pokušati pravnim putem promijeniti odluku Ministarstva ili preinačiti projekt kako bi se uklopio u postojeće prostorne planove. Sisak još nije riješen, a tu su još 24 lokacije u planovima dvaju investitora. Nije gotovo dok se svi projekti ne zaustave! Protivimo se konceptu industrijske megaproizvodnje peradi jer sa sobom nosi opasnost iznimna zagađenja zraka, vode i tla. Očekuju se iznimna opterećenja na cestovnu, vodovodnu i energetsku infrastrukturu; loš utjecaj na zdravlje ljudi, životinja i bioraznolikost te uništavanje gospodarstva. Posljedično će se sve nabrojano pogubno odraziti i na ionako lošu demografsku sliku zahvaćenih županija.”
Na netransparentnost postupaka, neusklađenost s prostornim planovima i pritisak na lokalnu infrastrukturu upozorio je i Sven Dorotić iz Lekenika, naglasivši da se upravo u toj općini planira više lokacija povezanih s projektima oba investitora:
„Lekenik je najugroženiji jer oba investitora planiraju investicije u našoj Općini, i to na trenutačno poznatih pet lokacija. Infrastruktura takva opterećenja ne može podnijeti ni u Lekeniku ni u cijeloj županiji. Ne vjerujemo u dobronamjernost projekta jer je već na samom početku investicije (2024. godine) investitor tražio potpuno ili djelomično oslobađanje obaveza plaćanja komunalnog doprinosa za građenje stambene zgrade, što je općinsko vijeće odbilo. Rješenje studije utjecaja na okoliš za tvornicu stočne hrane i uljaru još nije izdano od strane nadležnih institucija, a prošlo je godinu dana od objave javnog savjetovanja za istu. U njoj je prikazano da je tvornica u skladu s prostornim planom Općine, što nije točno i dokument koji to dokazuje poslan je Ministarstvu. Ako je sve u skladu s prostornim planovima kako se tvrdi, zašto onda investitori traže izmjenu općinskih, gradskih i županijskih prostornih planova? Nije gotovo dok nije gotovo!”.
