Venecija bi u budućnosti mogla biti prisiljena preseliti s mjesta na kojem se nalazi zbog prijetnji od porasta razine mora i sve većih poplava koje ju pogađaju za sve češćih olujnih nevremena, javlja Euronews. Ne objašnjavaju pak što to znači ‘preseliti’, kako bi to uopće bilo izvedivo, ni kako bi izgledalo to ‘preseljenje’ niti gdje bi mogla biti ‘preseljena’. Možda u Alpe?
Dakle, piše Euronews, nova znanstvena studija, objavljena u časopisu Scientific Reports , procijenila je postojeće i potencijalne strategije prilagodbe za talijanski grad u odnosu na projekcije porasta razine mora iz dokumenta nazvanog Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama UN-a (IPCC).
Venecija, slikoviti drevni grad i sjedište povijesne mletačke države, svoju znamenitost i neobičnu ljepotu ambijenta zahvaljuje ponajprije vodi na kojoj je sagrađena, a koja onda tvori pitoreskni splet kanala koji vijugaju između njenih ulica i trgova. Zbog toga je svojedobno proglašena svjetskog kulturnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a. No UNESCO je ne može zaštiti od nevolja uzrokovanih drastičnim promjenama klimatskih prilika koje je, prema znanstvenicima, proizvela ljudska rasa prekomjernom eksploatacijom i uništavanjem okoliša. To radi i dalje, čemu se pribrajaju i aktualni ratovi, pojačana eksploatacija fosilih goriva itd.
Žrtva ljudske gluposti
Tako bi, ironično, Venecija koja svoju atraktivnost duguje upravo vodi, mogla biti potopljena u istoj, te pasti kao jedna od prvih žrtava ljudske gluposti, uz neke pacifičke otoke, Nizozemsku i druga niska priobalja na svijetu.
Venecija, kanal pod prismotrom
U posljednjih 150 godina Venecija je patila od sve većih poplava, a prošlog ljeta su snažne grmljavinske oluje zahvatile regiju, preopteretivši odvodne sustave i pretvorivši ulice u brzace, odnosno brze rijeke.
-Godine 2019., teške poplave uzrokovale su dva smrtna slučaja i štetu od stotina milijuna eura, uključujući i štetu na turističkoj atrakciji, bazilici svetog Marka. Staklene barijere i plan obnove vrijedan 3,3 milijuna eura otkriveni su 2023. godine kako bi se zaštitila 900 godina stara crkva koja je i dalje prepuštena na milost i nemilost plime. – piše Euronews.
Znanstvenici su sada iznijeli tri moguće strategije prilagodbe za Veneciju, upozoravajući da je brza akcija „bitna“. Autor studije kaže da Venecija primjer je izazova s kojima će se mnoga niska obalna područja suočiti zbog porasta razine mora u nadolazećim stoljećima, uključujući Maldive i Nizozemsku.
100 milijardi eura!?
Autori te studije predviđaju da bi nasipi mogli biti potrebni iznad 0,5 metara porasta razine mora – što se može dogoditi do 2100. godine, čak i ako se emisije staleničkih plinova održe niskim. No koliko bi takvo što koštalo? Procijenuje se kako bi taj trošak iznosio od 500 milijuna do 4,5 milijardi eura (!?).
Venecija, lijepa i nadzirana
No tko će to platiti? I kako se to namjerava učiniti?
Nadajmo de kako cijenu opet neće značajnim dijelom platiti hrvatska strana Jadrana i njeni resursi. Poznata je činjenica kako su naše šume masovno sječene radi drvne građe za potrebe gradnje Venecije. Povijest se ponavljala i nedavno, kada su uz pokroviteljstvo sluganskih domaćih političara ‘za šaku eura’ brodovi krcati kamenom iz hrvatskih kamenoloma (ostavljajući izglođana brda) plovili prema Veneciji za potrebe gradnje velikog nasipa koji je, očito nedovoljno, trebao poslužti za obranu tog grada od poplavljvanja.
-To su inženjerski nasipi, obično izrađeni od zemlje, pijeska ili kamena, koji se grade uz obale ili rijeke kako bi djelovali kao barijera protiv potencijalnih poplava. Zatvaranje lagune „super nasipom“ (široki ojačani nasip) moglo bi biti održivo i nakon porasta razine mora od preko 0,5 metara te bi moglo zaštititi grad od porasta razine mora do 10 metara. Međutim, početni trošak za to mogao bi premašiti 30 milijardi eura. Kao krajnje rješenje, studija navodi da bi preseljenje grada, njegovih stanovnika i povijesnih znamenitosti moglo biti potrebno nakon porasta razine mora od 4,5 metara – što se predviđa nakon 2300. – uz cijenu do 100 milijardi eura. – piše Euronews.
Sudbina prebogatih
Autori upozoravaju da izgradnja velikih intervencija poput trajnih barijera može trajati između 30 i 50 godina, što znači da je rano planiranje ključno.
Venecija, gondola pod videonadzorom
-Naša analiza pokazuje da ne postoji optimalna strategija za Veneciju. Svaki pristup mora uravnotežiti više čimbenika, uključujući dobrobit i sigurnost stanovnika Venecije, ekonomski prosperitet, budućnost ekosustava lagune, očuvanje baštine te tradicije i kulturu regije.Sva naseljena obalna područja s niskim nadmorskim visinama trebala prepoznati izazov dugoročnog porasta razine mora i početi razmatrati implikacije prilagodbe već sada. S obzirom na visoku kulturnu vrijednost Venecije, ovi troškovi su očito nepotpuni i nijedna mjera prilagodbe ne može dugoročno održati Veneciju kakvu danas vidimo – kaže profesor Robert Nicholls iz Centra Tyndall za istraživanje klimatskih promjena na Sveučilištu East Anglia.
Ukratko, profesor poručuje da se treba ‘pozdraviti’ s Venecijom kakvu svi poznaju i pamte. Možda je to jednostavno njezina sudbina, kao što je u povijesti bila sudbina središta svih moćnih i pregobatih država koje su svoje bogatstvo temeljili na ratnim osvajanjima, beskrupuloznoj trgovini, koloniziranju siromašnijih naroda i bezobzironoj eksploataciji tuđih prirodnih bogatstava.
Inače, Venecija je već u opasnosti tijekom visokih proljetnih plima zbog svog položaja u plitkoj obalnoj laguni. Prema Kraljevskim muzejima Greenwicha, sezonski južni vjetrovi također mogu uzrokovati ‘olujne udare’, tjerajući vodu preko Jadranskog mora u lagunu i prema gradu. Kada se plima i olujni udari sudare, poplave mogu biti ekstremne.
Globalno zatopljenje također ubrzava porast razine mora diljem svijeta, zbog kombinacije topljenja ledenjaka i toplinskog širenja morske vode dok se zagrijava.
Prekomjerni turizam i put u propast
Da stvar bude gora, razina tla u Veneciji trenutno tone za oko 1 mm godišnje zbog prirodnih pomicanja tla. To je pogoršano ljudskim aktivnostima, poput crpljenja podzemnih voda ispod lagune. Međutim, to je sada zabranjeno.
Kasno, čini se.
Venecija se posljednjih godina suočava i sa sve većim nezadovoljstvom lokalnog stanovništva zbog prekomjernog turizma koji, čini se, nikome nije donio dobro. Gore spomenuto crpljenje podzemnih voda je rezultata jagme za zaradom zbog povećanih potreba za vodom – radi turizma.
No ni u razvijenijoj Veneciji nema dovoljno razuma, jer, tko će Veneciju posjećivati kad bude potopljena? Nitko, kao ni devastiranu hrvatsku obalu koja se već sad ubrzano uništava suludom gradnjom radi profita nekretninske i građevinske mafije u sprezi s lokalnom i državnom vlašću.
Venecija za nedavnih poplava (foto Facebook)
Dizalice i zgradurine i galebovi (foto TRIS)
