Nakon američkog napada na Venezuelu i uhićenja predsjednika Nicolasa Madura svijet je podijeljen u reakcijama na američki imperijalizam kojemu je po svoj prilici cilj uzurpacija venezuelanskih rezervi sirove nafte, a ne navodna borba protiv krijumčarenja droge u SAD. Zemlje Latinske Amerike su konsternirane, a kako je izjavio čileanski predsjednik, inače hrvatskog porijekla, Gabriel Borić,,„danas Venezuela, a sutra bilo koja druga zemlja”. Podijeljena je i Europa u kojoj neke zemlje pozdravljaju američku intervenciju, poput Italije, a neke je osuđuju kao izravan udar na suverenitet jedne države, što ima vrlo opasne konotacije demonstracije globalne moći Washingtona i donosi velike rizike za međunarodne odnose i međunarodno pravo koje SAD potpuno ignoriraju.
Hrvatska bez jasnog stava
Hrvatska, međutim, po običaju nema jasnog stava oko američkog imperijalističkog udara na Venezuelu, pa se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova tek načelno navodi kako” situaciju pažljivo pratimo, pri čemu ćemo, u bliskoj koordinaciji s našim partnerima u Europskoj uniji, zagovarati stav da se suzbijanje međunarodnih protupravnih aktivnosti odvija uz poštovanje međunarodnih pravila i temeljnih načela, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva”.. . To, međutim, nije više od diplomatske fraze…
Posebnu pozornost, kaže se u priopćenju iz MVPEI-a, posvećuje se sigurnosti hrvatskih državljana koji borave u Venezueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj državi kojih ima nekoliko tisuća.
Inače, hrvatska diplomacija staje iza američkih obrazloženja motiva napada, pa se ističe kako je „situacija u Venezueli već niz godina obilježena dubokom političkom, gospodarskom i institucionalnom krizom, koja se očituje u ozbiljno narušenom funkcioniranju državnih institucija, gospodarskom padu, kršenju ljudskih prava te teškoj humanitarnoj krizi koja je potaknula masovne migracije stanovništva. Režim Nicolása Madura”, naglašava se u priopćenju,” nije imao legitimitet koji proizlazi iz demokratski provedenih izbora. Duboke unutarnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Caracasu, dodatno su usložili ionako složeno stanje u zemlji.”
Gradonačelnik New Yorka uhićenje Madura nazvao ratnim zločinom
Nasuprot hrvatskoj diplomaciji, predsjednik Čilea Gabriel Borić, inače hrvatskih korijena, snažno osuđuje američku agresiju i namjeru američke administracije da preuzme izravnu kontrolu nad teritorijem Venezuele i njihovim rezervama sirove nafte.
“Poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država predstavlja crvenu liniju koja se ni pod kojim uvjetima ne smije prijeći. Danas je to Venezuela, sutra bi to mogla biti bilo koja druga zemlja“, izjavio je čileanski predsjednik Borić, iako je poznat kao jedan od najglasnijih kritičara Madurovog režima.
Suverenitet je, poručuje, bitno jamstvo koje štiti zemlje od vanjskih sila i zakona najjačeg. Borić smatra da prijetnja jednostrane vanjske kontrole nad strateškim resursima Venezuela predstavlja ozbiljno kršenje načela teritorijalnog integriteta i ugrožava sigurnost, suverenitet i stabilnost svih država u regiji. Jer, ako to mogu učiniti tamo, veli Borić, zašto to ne bi mogli učiniti negdje drugdje u budućnosti.
Smatra da je agresija na Venezuelu “dio alarmantnog geopolitičkog konteksta, u kojem sila sve više zamjenjuje pravila kao mehanizam za rješavanje međunarodnih sukoba”.
Borić je pozvao Ujedinjene narode da preuzmu “aktivnu i neposrednu ulogu” u krizi te je naznačio da njegova vlada nadzire čileanske granice “u iščekivanju mogućeg povećanja migracijskih tokova iz Venezuele u Čile”.
I gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani oštro je osudio američki napad na Venezuelu, te je osobno nazvao Trumpa da bi mu prenio svoje protivljenje uhićenju Madura i supruge jer se ono temelji na težnji za nasilnom promjenom režima pri čemu se krši savezno i međunarodne pravo. Uhićenje Madura i supruge nazvao je ratnim zločinom.
Assemblyman Zohran Mamdani talks to people after the New York City Democratic Mayoral Primary Debate at the John Jay College of Criminal Justice in the Gerald W. Lynch Theater on Thursday, June 12, 2025 in New York City. (Vincent Alban/The New York Times via AP, Pool)
Europska unija podijeljena…
S druge strane, Europska unija je još jednom, i u slučaju napada na Venezuelu, pokazala nejedinstvo, nekoherentnu vanjsku politiku i duboku podijeljenost, što Trumpu značajno olakšava „posao”, a europski savez čini bolećivim i irelevantnim na svjetskoj sceni.
Operacijom svrgavanja vlasti u Venezueli Trump je svijetu demonstrirao američku vojnu snagu, ali, nažalost, i narav vlasti u SAD-u koja je gotovo u cijelosti u rukama jednog čovjeka, Donalda Trumpa. Njega demokracija ne zanima, kao ni njezine institucije, on za svoje poteze ne traži suglasnost izabranih tijela savezne vlasti, on čini što ga je volja i stoga je vlast ove američke administracije velika prijetnja stabilnosti međunarodnog svjetskog poretka i međunarodnog prava.
Zanimljivo je da Rusija koja već četvrtu godinu vodi brutalni rat za ukrajinski teritorij na koji ima otvorene pretenzije, oštro osuđuje američku agresiju na Venezuelu kao drastično kršenje međunarodnog prava, što je krajnje licemjerno od zemlje agresora. Istodobno, čini se gotovo perverznom uloga Donalda Trumpa u pregovorima o uspostavi mira u Ukrajini nakon što su SAD de facto najavile preuzimanje privremene uprave nad Venezuelanskim teritorijem i strateškim nacionalnim resursima, što u osnovi nije bitno drugačije od ruske agresije na Ukrajinu. Kako bi Trump, ako se to ima u vidu, mogao imati legitimitet za pregovore o uspostavi mira u Ukrajini? Sasvim sigurno ni Putin ga više ne gleda isto nakon napada na još jednu zemlju rusku saveznicu ( nakon Sirije i Nagorno-Karabaha ).
Nafta će odrediti budućnost Venezuele
Maduro je u međuvremenu stigao u New York gdje je zadržan u saveznom pritvoru u Brooklynu u očekivanju suđenja za trgovinu drogom i oružjem, za što ga optužuje Trumpova administracija. Štoviše, optuživali su ga čak i da je vođa jednog od dva najveća narko kartela u zemlji, što je Maduro više puta demantirao. Pred sud bi mogao, kako navode mediji, već u ponedjeljak.
Od venezulanske vlade američka administracija očekuje suradnju, no, neki njezini članovi najavljuju otpor. U međuvremenu, do „pravedne tranzicije vlasti”, Venezuelom će upravljati SAD, što podrazumijeva i preuzimanje golemih venezuelanskih rezervi nafte.
Nakon napada na Madurov režim, Vrhovni sud Venezuele imenovao je potpredsjednicu Delcy Rodrigez za vršiteljicu dužnosti predsjednice. Kod dijela Venezuelanaca, javlja CNN, ova je situacija izazvala nadu i velika očekivanja, a kod dijela tjeskobu i žestok otpor.
Venezuela je peti najveći svjetski izvoznik nafte, zemlja s najvećim svjetskim rezervama sirove nafte ( preko 300 milijardi barela ), ali država nema novca za vađenje i preradu svojih sirovinskih zaliha, što je SAD-u sitan zalogaj. Trump je odmah nakon udara na Venezuelu najavio ulazak najvećih američkih naftnih kompanija u zemlju svrgnutog režima i početak investiranja u tehnologiju i opremu za eksploataciju sirove nafte kako bi od nje počeli stvarati ozbiljne prihode. Trump je zadnjih mjeseci, pripremajući se za napad na Venezuelu, optuživao Madura da novac od nafte koristi za financiranje trgovine drogom, dok je Maduro uzvraćao optužbama da Washington želi kontrolu nad venezuelanskim naftnim rezervama.
Kako bilo, očigledno je da će na budućnost ove zemlje nafta imati presudnu ulogu…
