Hrvatska je zemlja koja (još uvijek) raspolaže divotnim prirodnim vrijednostima. No one su neprestano ugrožene, ponajviše vladavinom nekompetentnih vlasti koje podržavaju nebrojene privatne projekte s nepovratno štetnim posljedicama za okoliš. Mjerodavna ministarstva i institucije tako češće otvoreno i bez srama ‘drže ljestve’ kojekakvim investitorima i njihovim invazivnim projektima koji uništavaju okoliš, umjesto da ga u skladu sa svojim temeljnim zadaćama i imenom brane, štite i čuvaju.
I tako je već desetljećima. Oni koji prate događanja u sferi ekologije, zaštite i devastacije prirode znaju kako bi se službe, inspekcije i tijela nerijetko oglušile i ne bi djelovale na upozorenja savjesnih građana i okolišnih udruga o očitim i potencijalnim ugrozama voda, tla, šuma, mora…
U posljednje vrijeme je takvih projekata u kojima vlasti pogoduju podobnim ‘investitorima’ sa nesagledivo štetnim posljedicama na prirodu sve više i više. No osim nekolicine glasnijih okolišnih udruga, hrabrih i savjesnih ljudi u lokalnim sredinama koji se ne boje glasno progovoriti o malverzacijama s okolišem, među političarima se na ne pola prstiju jedne ruke mogu prebrojati oni koji su posvećeni toj problematici.
Među njima je Dušica Radojčić, saborska zastupnica iz redova platforme Možemo!. Radojčić je desetljećima bila čelnica jedne od najaktivnijih hrvatskih udruga: Zelene Istre iz Pule. Stoga je za hrvatsku prirodu i okoliš više nego dobra okolnost za okoliš što je postala predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskom saboru.
‘Što je garancija?’
Posljedica tog imenovanja je ta da gotovo da ne prođe dan na sjednicama Hrvatskog sabora, a da Dušica Radojčić ne upozori javnost sa saborske govornice na neku novu prijetnju okolišu i opasni projekt. Pritom ne ostaje samo na salonskim govorima iz tople sabornice, već odlazi na ‘lice mjesta’. Tako je u posljednjih nekoliko dana održala konferencije za medije na odlagalištu medicinskog otpada u Gospiću, koji dan dan ranije na mjestu potencijalnog oduzimanja privatnog zemljišta radi gradnje privatne solarne elektrane u Zaboku, na loše gospodarenje otpadom u Istri, na nedavne nasrtaje na izvor Une itd.
Dušica Radojčić s prosvjednicima (druga s lijeva, foto Facebook)
Budući je naš portal jedan od rijetkih preostalih koji posvećuje značajnu pažnju temama zaštite okoliša, jer smatramo kako je to ‘prva crta obrane’ interesa i postanka Hrvatske, njezinih građana i budućih generacija, pratimo i djelovanje zastupnice Radojčić. Stoga prenosimo dio njezinih riječi sa saborske govornice o još jednoj temi koja se tiče okoliša, ali i pokazuje nevjerojatnu aljkavost i nesposobnost vlasti.
Naime, prošlo je već pet godina od formalnog proglašenja Parka prirode Dinara, no još uvijek ta ustanova nije započela s radom, niti ima sjedište. Razlog tome je, kažu upućeni, krajnje prizeman: vladajući HDZ-ovi u Splitskoj i Šibenskoj-županiji ne mogu se dogovoriti o podjeli plijena, to jest sjedištu, odnosno ubiranju prihoda i zapošljavanja još rođaka i kumova i podobnih članova partije.
Nasuprot tome, čini se kako se na Dinari odvijaju aktivnosti koji je ugrožavaju više nego li prije što je proglašena ‘zaštićenom’. Vojska sve češće aktivira eksploziva sredstva i bojeva gađanja iznad krškog poroznog tla na kojem nastaju zalihe pitke vode za čitavu južnu Hrvatsku, šumari nemliice sijeku šume radi šumskih puteva širokih kao autoput, niču sumnjive građevine itd.
Radojčić povlači paralelu između novonajavljenog Parka prirode Zagorske gore i PP Dinara.
Kamenolomi nisu obnovljivi
-Što je garancija da će se nakon usvajanja Zakona o proglašenju PP Zagorske gore u zakonskom roku osnovati i javna ustanova koja bi trebala brinuti o zaštiti toga područja? Još u veljači 2021. zakonom je osnovan park prirode Dinara, ali još uvijek, gotovo 5 godina kasnije taj park prirode nema svoju javnu ustanovu. Nepostojanje ustanove omogućilo je niz aktivnosti štetnih za vrijednosti i obilježja parka prirode. Zbog čega nije osnovana javna ustanova PP Dinara, kakve su to 5 godina bile nepremostive prepreke? I što je garancija da se isto neće dogoditi u slučaju Parka prirode Zagorske gore koje se također proteže kroz dvije županije? – zapitala je Radojčić.
Dušica Radojčić
Kako kaže, drago joj je da je Zagorje prepoznato kao područje vrijedno zaštite.
-Gorski masivi, brežuljkasti predjeli prekriveni šumama, doline uz rijeke Bednju, Sutlu i Lonju, mnogi potoci, poljoprivredne površine i travnjaci, bogati kulturni krajolik, strogo zaštićene vrste, 12 endema…čak 78% područja parka pokriveno šumom, najviše lipe i tise i mnogo drugoga. To su velike ljepote i vrijednosti novog parka prirode. Kako je rekao poznati entomolog i muzealac Franjo Košćec , koji je već 1937. govorio o nužnosti zaštite toga predjela: Generacije će biti zahvalne ako im budemo znali sačuvati jedan kutić prirode. Predloženi novi, trinaesti po redu park prirode u Hrvatskoj otprilike se istom površinom nalazi na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, gotovo podjednakom površinom u svakoj od njih. Htjela bih istaknuti da je na Odboru za zaštitu okoliša i prirode, kad se raspravljalo o prijedlogu ove odluke, zamjenica pučke pravobraniteljice skrenula pozornost na moguću ugrozu zaštićenih dijelova prirode i okoliša na području parka – radi se o Ivanščici I to zbog planiranog otvaranja kamenoloma Veliki Siljevec. Takvim bi se zahvatom nepovratno negativno utjecalo na zaštićena staništa, na niz zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta na ovom području, od kojih se posebno ističe transilvanijski monaški skakavac. Za njega se vjerovalo da je izumrla endemska životinja, a najveće stanište te vrste pronađeno je upravo na ovome području. U tom smislu je pučka pravobraniteljica intenzivno komunicirala s nadležnim ministarstvom u cilju zaštite ovog skakavca. Lokalna javnost vrlo je zabrinuta zbog plana otvaranja kamenoloma. – istakla je Dušica Radojčić.
Ipak, aktualni ravnatelj uprave za zaštitu prirode odgovorio je da je kod kamenoloma riječ o gospodarskoj djelatnosti koja prirodu koristi na način da se ona ne može obnoviti te da stoga se ne vidi način kako bi novi kamenolom nakon proglašenja parka prirode mogao biti otvoren.
Zagorska puma (foto TRIS/G. Šimac)
-Drago mi je zbog te ocjene jer kamenolomu zaista nije mjesto u parku prirode. Ravnatelj je istaknuo i da investitor još nije pokrenuo procjenu utjecaja na okoliš. Ja se pitam – zar to nije gubitak vremena I novca, takvi postupci procjene utjucaja na okoliš kada je jasno da kamenolomi ne bi trebali dobiti rješenje o prihvatljivosti zahvata u parkovima prirode. Trebalo bi jasno odrediti da su kamenolomi neprihvatljivi u parkovima prirode. No, vratimo se proglašenju. Nakon proglašenja, ključno pitanje ostaje može li Vlada osigurati kvalitetno upravljanje područjima parkova prirode. Na Odboru sam dobila odgovor da je u proračunu za 2026. osigurano 300.000 eura u tu svrhu. Međutim, držim da bi prije osnivanja novih parkova prirode i javnih ustanova trebali, da tako kažem, podmiriti stare dugove i osigurati kvalitetno upravljanje već proglašenim parkovima prirode. npr. Parkom prirode Dinara – osnivanje javne ustanove Dinara čeka se od proglašenja u veljači 2021. Vlada pokazuje izrazito nepoštovanje prema području Parka prirode Dinara i građanima Hrvatske koji su proglašenjem ovog parka izigrani. U Zakonu jasno stoji rok osnivanja javnih ustanova od njihovog proglašenja, a to je godinu dana. To je po meni još jedan dokaz da Vlada ne upravlja resursima i vrijednostima Republike Hrvatske za dobrobit građana i dugoročnu održivost, već se rado o političkim igricama, brojanju glasova i korištenju prirode i okoliša za političko trgovanje. – upozorila je Radojčić.
Jer kakva bi druga nepremostiva prepreka spriječila Vladu da donese odluku o osnivanju Javne ustanove Parka prirode Dinara, pita se?
Besmisleno odugovlačenje
-To ne bi smjele biti lokalne nesuglasice načelnika, tko je pripremio i uredio više kvadrata prostora za uredske prostore Javne ustanove, to ne bi smio biti izbor da se zadovolji ovaj ili onaj HDZ-ov načelnik, već bi se prije svega trebali voditi zaštitom najvrjednijih dijelova prirode, a ta zaštita nalaže žurnost. Jer od veljače 2021. godine dogodilo se mnogo štete upravo zbog nedostatka ustanove koja bi o zaštiti vodila brigu. Budući da nema informacija o razlogu tolikog kašnjenja niti o roku u kojem će doći do osnivanja javne ustanove, krajem se šire razne informacije, pa i ona da se sjedište ustanove planira u Zagrebu, te po jedna podružnica u svakoj županiji, jedna u mjestu Vrlika, a druga u Kijevu. Nadam se da to nije istina jer ne bi zaista bilo dobro da sjedište ustanove bude toliko daleko od samog područja i to zbog spore mogućnosti reakcije, slabije povezanosti sa lokalnom zajednicom, smanjenja mogućnosti da lokalni ljudi sudjeluju u odlučivanju i manje prilika za zapošljavanje lokalnog stanovništva. – napominje Radojčić Dušica.
Dinara (foto TRIS/G. Šimac)
Za Park prirode Dinara napravljen je I Plan upravljanja područjem Parka prirode Dinara i okolnih područja Natura 2000. Izrađen je u sklopu projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” kojeg je provodilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
-Dok god nije osnovana Javna ustanova za upravljanje Parkom prirode “Dinara”, područjima ekološke mreže koja se preklapaju sa samim parkom prirode na papiru upravljaju županijske javne ustanove. No, s obzirom da te dvije županijske javne ustanove upravljaju vrlo velikim područjima – otocima, morem, turističkim atrakcijama kao što su kanjoni rijeke Cetine i Čikola, kulturnim dobrima npr. tvrđave u Šibeniku, područja ekološke mreže na Dinari su daleko od njihovog fokusa i one same čekaju osnivanje dodatne Javne ustanove koja će brinuti o ovom području. Dakle, to ne može biti opravdanje. Posebno ću naglasiti prilike koje su propuštene zbog tog besmislenog odugovlačenja: U sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. raspisan je poziv Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 kojim se Javne ustanove mogu prijaviti za dodjelu sredstava za provedbu aktivnosti iz planova upravljanja. Natječaj je otvoren u prosincu 2024. i zatvara se u prosincu 2025. tako da je jasno da je ovime propuštena prilika ulaganja značajnih sredstava u provedbu mjera očuvanja prirode za područje Dinare. Iako bi županijske Javne ustanove Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske mogle povući ta sredstva (a nadamo se I da hoće) s obzirom da i one same čekaju svaki tren da se osnuje nova JU za PP Dinara, oni svoje kapacitete i trud ulažu drugdje. Njihovim planovima upravljanja ovo područje nije ni obuhvaćeno, pa nemaju temelj za djelovanje jer se godišnji planovi rade temeljem planova upravljanja. – napominje saborska zastupnica.
Inače, na području gdje bi JU Parka prirode “Dinara” trebala upravljati ove godine su odobrena čak 2 LIFE projekta.
Dinara… (foto TRIS/G. Šimac)
-Propuštena je prilika da se kroz provedbu LIFE projekata grade kapaciteti JU razvijanjem znanja, vještina, umrežavanja sa stručnjacima te zapošljavanje istih. Iako je ministrica prošle godine izjavila da će ulogu upravljanja do osnivanja nove javne ustanove imati županijske ustanove i samo Ministarstvo, primjer projekta Mosaic of LIFE gdje su ove institucije samo pridruženi partneri bez predviđenih sredstava ide u prilog tome da je trenutno njihova uloga samo promatrača, a ne provoditelja aktivnosti kakvu bi ulogu zasigurno imala Javna ustanova Parka prirode “Dinara”. Te propuštene prilike imaju i druge i posljedice. Dinara je područje osjetljivog krškog ekosustava koji se nosi sa klimatskim promjenama, zarastanjem, ilegalnim gradnjama, planovima za vjetroelektrane, hidroelektrane, ilegalnim aktivnostima: od sječe, gradnje turističke infrastrukture, uništavanja špiljskih objekata… Doista na tom području treba jedna institucija koja će taj prostor i potrebe očuvanja sagledavati kao cjelinu – obzirom da je svaki općinski i gradski načelnik šerif na svom području, a i da županije vode svaka svoju politiku). Sve je to kroz izradu plana upravljanja adresirano i osmišljene su aktivnosti za javnu ustanovu kako bi osigurala održivost područja, no nema ga tko provoditi. U 5 godina , koliko se čeka javna ustanova, dogodile su e I događaju se mnoge aktivnosti koje nisu predviđene planom upravljanja – kaže Radojčić.
Dinaric Rally cross country u ‘zaštićenom’ tzv. Parku prirode Dinara!?
Onda navodi i konkretne primjere: slučaj izostanka kontrole i upravljanja glavnim izvorom rijeke Cetine – kupanje turista na izvoru Cetine – koje je zabranjeno, a Cetina ima još nekoliko većih izvora – koji su ugroženi ilegalnom izgradnjom.
Glavaša vrilo, izvor Cetine (foto TRIS/G.Šimac)
– Planom upravljanja utvrđene su neke zone stroge zaštite – u tim zonama imamo turističke aktivnosti na ilegalno postavljenoj infrastrukturi Ferate (penjalište opremljeno u stijenje instaliranim sajlama, ljestvama… op.a.) na lokalitetu Crvene Grede. Inspekcija zaštite okoliša izdala je rješenje za uklanjanje iste no ona se i dalje, bez kontrole koristi. Planinarsko društvo koje je postavilo Feratu i ilegalne objekte (skloništa) ignorira institucije bez ikakvih posljedica. Na području Parka prirode organiziraju se moto utrke, npr. Dinaric Rally cross country, iduće natjecanje najavljeno je za 22. do 28. kolovoz 2026. Redovito se bez nadzora posjećuju speleološki objekti značajni za ugrožene vrste. Izgradnja šumskih cesta planira se prvenstveno na temelju potreba za pristupanjem bukovim šumama u svrhu gospodarske sječe te pristupa ilegalnim turističkim naseljima, a predstavljaju se kao “protupožarne”. – napomenula je Radojčić.
Trenutno Šibensko-kninska županija prikuplja informacije za izradu prostornog plana Parka prirode na njihovom području, a potpuno je nelogično da se ulazi u taj proces bez postojanja Javne ustanove nadležne za Park, smatra.
-. Ovakav proces daje naslutiti da se u prostorni plan pokušavaju uvrstiti turistička naselja, ceste i turistička infrastruktura bez kvalitetnog sagledavanja na utjecaj na prirodu i okoliš. Uz samu granicu parka prirode planira se neviđeno velika Solarna elektrana Gala – Obrovac Sinjski – kojom se planira posjeći 250 hektara šume – teška okolišna katastrofa i ugrožavanje lokalne zajednice. Po meni je potpuno neshvatljivo da itko može pomisliti da bi takav zahvat mogao proći procjenu utjecaja na okoliš i da bi bilo kakve propisane mjere zaštite okoliša mogle umanjiti tu ekološku katastrofu. I za kraj : naravno da Klub zastupnika Možemo! podržava osnivanje Parka prirode Zagorske gore. Nadamo se da neće, kao u slučaju prirode Dinara, ostati samo na papiru tj,. bez javne ustanove koja će se pobrinuti za stvarnu zaštitu vrijednosti zbog kojih je park I proglašen – zaključila je zastupnica Dušica Radojčić.
- – Bumo vidli – rekli bi Zagorci.
Cvijeće u zagorskoj šumi (foto: TRIS/G. Šimac)
Cvijeće u šumi (foto TRIS/G. Šimac)
