Dušica Radojčić, saborska zastupnica iz redova političke platforme Možemo!, predsjednica aktualnog Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskom saboru, dugogodišnja vrlo aktivna ekološka i društvena aktivistica i čelnica Zelene Istre, svojedobno i predsjednica pulskog Gradskog vijeća… jedna je od rijetkih koji u Hrvatskom saboru progovaraju o temama koji se tiču zaštite okoliša, zbrinjavanja otpada, očuvanja pomorskog dobra i prirode, te potrebi aktivnijeg suočavanja sa sve težim posljedicama drastičnih promjena klime.
Većina njezinih kolega oz saborskih kluba je potpuno nezainteresirana za takve teme, a većina ih uopće ne razumije važnost navedenih problema, niti za to imaju osnovna znanja i interes. Nasuprot tome, posebice oni iz redova vladajuće koalicije predvođene HDZ-om, nerijetko posredstvom državne i lokalne vlasti i njezinih institucija i tvrtki provode projekte koje izrazito štete okolišu, te ne poduzimaju pravovremene i odlučne mjere u sprječavanju nebrojenih slučajeva djelovanja protiv okolipa i prirode.
O istim temama, a ovaj put i posljedicama klimatskih promjena, se zastupnica Radojčić i danas obratila javnosti.
-Neki dan je objavljeno da su znanstvenici, koje je angažirao UN da ocijene stanje i perspektive za klimu, obavijestili da imamo još jako malo vremena za djelovanje i da zbog korištenja fosilnih goriva idemo prema ekstremnim katastrofama. One su, dakle, neminovne, pa se za njih jako brzo moramo pripremati. šta po tom pitanju radi Hrvatska vidi se Izvještaja Državnog ureda za reviziju o učinovitosti prilagodbe klimatskim promjenama, koji je nedavno bio na mom Odboru za zaštitu okoliša. Ministarstvo je dobilo pretposljednju najlošiju ocjenu. Brojni su propusti u prilagodbi, sve se provodi poprilično loše i sporo, a bez Akcijskog plana, koji je trebao biti donesen još 2021., sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Prilagodba toplijem svijetu je za Hrvatsku iznimno bitno pitanje jer spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. – ističe Dušica Radojčić.
Dušica Radojčić
Ona se osvrće i na studiju objavljenoj u jednom znanstvenom časopisu (piše Klimatski portal – The Lancet Planetary Health) u kojoj je analiziran utjecaj vrućine i hladnoće na smrtnost populacije u 854 europska grada unutar 30 zemalja.
– Hrvatska spada među države s najvišim viškom smrtnosti povezanim s vrućinama – svake godine oko tisuću ljudi prijevremeno umire zbog posljedica rasta temperature. Povećani rizik od vrućina potvrđuje i prošlogodišnja statistika. Broj umrlih uslijed toplinskih valova u srpnju 2024. bio je 13 posto veći nego u srpnju 2023. Vrućina ne utječe samo na ljude, nego i na poljoprivredu. Neki su usjevi zabilježili značajne gubitke, pri čemu su u nekim kontinentalnim područjima gubici kukuruza i suncokreta dosegnuli između 70 i 90 posto. U delti rijeke Neretve prinosi mandarina smanjeni su i do 50 posto. Osim na poljoprivredu i zdravlje, negativni utjecaji prijete energetici i turizmu. Zbog toga je loša ocjena u provedbi mjera prilagodbe alarmantna – ona znači velike rizike i gubitke za Hrvatsku. – upozorava Radojčić.
Akcijski plan prilagodbe je trebao je biti donesen do konca lipnja 2021. – a nije, veli.
– To znači da nemamo nadležna tijela, rokove, pokazatelje uspješnosti, kao ni financijska sredstva. Nema sustavnog prikupljanja podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe. Provedba mjera prilagodbe i postizanje ciljeva prilagodbe, odnosno cjelokupni rezultati i učinci provedbe aktivnosti se ne prate – javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti. – zaključuje Dušica Radojčić.
Dušica Radojčić
Ministarstvo se, napominje Radojčić, žali da državni službenici ne razumiju klimatske promjene, njihov utjecaj te rastući rizik, a miješaju i pojmove ublažavanja i prilagodbe.
-MZOZT kao problem ističe i nedostatak stručnih kapaciteta u tijelima nadležnim za sektorske politike. Zaštita okoliša oduvijek je bila Pepeljuga gospodarstvu i energetici, sektori u kojima se često premalo misli na okoliš i klimu. Sad je vrijeme da se to promijeni. Inače ćemo zbog kratkoročne dobiti, imati dugoročnu daleko veću štetu. Rizici i štete mogu se smanjiti ako se ljudi i priroda prilagode. Ali mi to ne činimo ni izdaleka u dovoljnoj mjeri, pa tako, npr. umjesto izgradnje zaštitnih brana i zidova – imamo gradnju na samoj obali; zbog nedostatka izgradnje hidrotehničkih objekata imamo velike suše i štete; umjesto pošumljavanja imamo devastaciju šuma i zelenih površina u gradovima – i to ponekad europskim novcem; premalo se gradi zelene infrastrukture; o jačanju apsorpcijske sposobnosti zemljišta za prihvat viška vode ne misli gotovi nitko, itd. Poražavajuće je da danas mnogi još uvijek ne znaju šta točno znači „prilagodba klimatskim promjenama“ – fraza je koju svakodnevno koristimo. Revizija je utvrdila i da se oni najslabiji u društvu ne uključuju u odlučivanje i da nije napravljena procjena rizika mu odnosu na njih. Broj osoba u riziku od siromaštva stalno raste, za sobe 65+ sad smo već stigli do 38%.- upozorava Dušica Radojčić.
Većina njezinih kolega u klimatiziranim saborskim prostorijama i unatoč vrelinama koje ovih dana pogađaju Hrvatsku i značajan dio svijeta, čini se, nisu uopće zabrinuti zbog njezinih riječi, tako da je , ako se ovako nastavi, Hrvatska vrlo nespremno dočekati vrela vremena koja nam svijam prijete.
Vrućina
