Institut za i ribarstvo u Splitu nedvosmisleno upozorava: porast temperature mora urušava temelj morskog života u Jadranu! Na žalost, onima koji žive pri moru i od mora, ili tu i tamo nastoje uhvatiti koju ribicu za ručak, to je jasno već neko vrijeme. Poznato je kako ribari tisućljećima kukaju kako u moru nema ribe i kako je ribe sve manje, posebice u prigodama kada se kući vrate mršavog ili nikakvog ulova. No došli smo, na žalost, u vrijeme kada takve jadikovke nisu mazanje očiju nego objektivni izvještaj i odraz zbiljskog stanja stvari u moru.
Naime, upozorenja dobronamjernih znanstvenika, ali i ribara, kako primjećuju da je ribe i života u Jadranu alarmantno malo, sve su češća i ozbiljnija. Za to je, osim nerazumnog prelova i zagađenja mora, krivo i enormno povećanje prosječne temperature mora tijekom godine, a posebice ljeti, kada je mjestimično na Jadranu ona dosegnula 30 stupnjeva (izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici i iznosila je 30,0 °C., no ima i slučajeva koji nisu službeno dokumentirani).
-Svi primjećujemo kako porast temperature mora utječe na velike morske organizme, poput riba i koralja, ali što je s nevidljivim svijetom mikroskopskih organizama? Morske bakterije su doslovno temelj morskog života. Imaju ključnu ulogu u morskom ekosustavu jer razgrađuju organsku tvar i recikliraju hranjive tvari, održavajući prirodnu ravnotežu. No, temperatura značajno utječe na njihov metabolizam, brzinu rasta i interakcije s drugim morskim organizmima. – vele u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Budući da bakterije čine najveći dio žive biomase i sudjeluju u svim biogeokemijskim procesima, zagrijavanje mora može ozbiljno narušiti njihovu dinamiku, što može imati dalekosežne posljedice na cijeli morski svijet, ističu. S obzirom na to da su Sredozemno more, a posebno Jadran, izrazito osjetljivi na klimatske promjene, izuzetno je važno istraživati kako promjene u okolišu utječu na nevidljivi mikroskopski svijet, kažu.
-Upravo time se bavi naš Laboratorij za mikrobiologiju u sklopu projekta MICROGLOB (Procesi morske mikrobne hranidbene mreže u kontekstu globalnog zatopljenja), financiranog od strane Hrvatska zaklada za znanost. Cilj istraživanja je utvrditi kako povećanje temperature mora za 3 °C utječe na rast određenih bakterijskih skupina (SAR11, Roseobacter, Gammaproteobacteria, Bacteroidetes) te njihovu osjetljivost na predatore poput sitnih protozoa. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Mediterranean Marine Science, su pokazali da viša temperatura ubrzava rast svih bakterijskih skupina, ali i da svaka skupina reagira drugačije. To ukazuje na mogućnost da bi u toplijim uvjetima moglo doći do povećanja brojnosti bakterijskih zajednica, što bi moglo utjecati na protok ugljika i organske tvari u moru. – vele u IOR-u.
Osim toga, otkriveno je da bakterijski predatori, poput nanoflagelata i cilijata, mijenjaju svoj izbor plijena s porastom temperature.
-Preferirali su bakterijske skupine koje su brzo rasle (Roseobacter i Gammaproteobacteria), čak i ako su bile manje zastupljene u okolišu, dok su izbjegavali sporije rastuće skupine (SAR11 i Bacteroidetes), unatoč njihovoj velikoj brojnosti. Ove promjene naglašavaju važnost temperature u regulaciji odnosa između bakterija i protozoa te upućuju na to da rast bakterija i njihovih predatora pri višim temperaturama ne mora nužno biti usklađen. To dodatno potvrđuje koliko je važno uzeti u obzir filogenetski sastav bakterijskih zajednica pri predviđanju njihovog odgovora na dugoročno zagrijavanje mora. – stručno objašnjavaju oceanografi, no većina nas neće najbolje razumjeti što su rekli.
Ali svi i itekako osjećamo kako previsoka temperatura mora nije baš dobra, čak ni za priobalni živalj koji se, na čuđenje turista, tradicionalno ne kuoa u moru dok ono ne dosegne maksimalne temperature u mjesecu kolovozu.
Takvo što više nije slučaj, vruće more od 30 stupnjeva nije baš ugodno ni osvježavajuće u ljetnim sparinama, a i daje dojam beživotnosti, a o kojoj svjedoče znanstvenici, ribari, a i svi koji posjećuju ribarnice.
Hm… uskoro ribu neće više trebati lešavati tj. kuhati. Takva će već stizati iz mora. Ako je tamo bude.
Inače, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu je osnovan 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi morem.
Institut za oceanografiju na punti Marjana u Splitu
