Ma što mi mislili, ili ma koliko često izgovaraili onu čuvenu rečenicu- “ma di ovog ima?”, misleći naravno na ljepotu života u relaksiranoj Hrvatskoj u kojoj se nikom ne žuri, sreća baš i nije imenica koja opisuje stanovnike Hrvatske. Najnovije istraživanje UN-a pokazuje da smo po indeksu sreće na tek 59. mjestu među 146 zemalja.
Osam najsretnijih na ljestvici sreće za 2022., kako navodi Večernji list, su Finska, Danska, Island, Nizozemska, Kuksemburg, Švedska, Izrael i Novi Zeland. Hrvatska čvrto drži 59. poziciju među 146 testiranih zemalja, pokazuje istraživanje UN-a “World Happiness Report”.
Prema harvardskoj studiji sreće, koja uključuje niz pokazatelja od BDP-a po glavi stanovnika, socijalnih potpora, zdravog životnog vijeka, preko percepcije korupcije, slobode donošenja vlastitih odluka do velikodušnosti, Hrvatska svakako ne spada u vrh ljestvice. Ipak, ono što nas čini sretnima, a drugi uglavnom nemaju, jesu bliskost s ljudima u neposrednom okruženju i ugodna druženja uz kavu, kako u kafićima tako i kod kuće.
Najsretnija zemlja na svijetu, Finska, može se pohvaliti onim što nama najviše nedostaje: visokom razinom povjerenja u vlast ( vladu ), ali i među ljudima, te snažan osjećaj građanske solidarnosti. Doduše, solidarnosti naoko ima itekako i u Hrvatskoj, naročito kad je riječ o solidarnosti s ugroženim i katastrofama unesrećenim ljudima, te posebno o oboljeloj djeci koja trebaju skupe lijekove i medicinske zahvate. No, to je samo privid, jer, da je razina solidarnosti kod nas veća, socijalne razlike bile bi manje.
Istraživanje sreće u svijetu pokazalo je da mi imamo baš ono što bogatim i razvijenim zemljama zapada nedostaje. A to su, kako tvrdi neuropsihijatar Slavko Sakoman, prisni međuljudski odnosi unutar obitelji, s prijateljima i u lokalnoj zajednici. Nema toga na “zapadu”, što je i razlog sve većeg broja depresivnih ljudi u svijetu bogatih i otuđenih, kojima je hrvatski običaj dugog ispijanja kava na štekatima nešto sasvim neshvatljivo, pa čak i nezamislivo. S druge strane, piše VL, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti i s više od 50 posto obitelji koje njeguju bliske odnose i povezanost.
Eto, nešto ipak imamo, i za pravo reći,” malo nam za sriću triba”…
