Prostorni standardi stare gradske jezgre Šibenika su narušeni, estetske vrijednosti diktiraju ugostitelji. Ljeti trgove i uske ulice skrivaju suncobrani, a zimi se prazni trgovi pretvaraju u javne ostave ugostiteljske opreme. Gdje će ugostitelji skladištiti svoju opremu ne bi trebalo biti javno pitanje. Jer, jasno je, tome nije mjeto na javnim gradskim površinama.
U razgovoru s pročelnikom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Antom Nakićem, na naše pitanje jesu li obavijestili ugostitelje da uklone opremu nakon što su zatvorili svoje ugostiteljske objekte ili plaćaju li možda ugostitelji najam za skladištenje opreme (pa je možda zato i odlažu na mjesta gdje su im u sezoni bili štekati), odgovor je slijedeći:
-Komunalni redar je izvršio nadzor po ovom pitanju prošli tjedan te je usmeno obavijestio sve korisnike kojima su istekli ugovori o zakupu (njih ukupno 6) da uklone svoje predmete. Idućeg tjedna će komunalni redar napraviti kontrolu o učinjenom i ukoliko bude potrebno pokrenuti upravne i prekršajne postupke.
Grad do sada nije imao praksu izdavati odobrenja za skladištenje opreme na javnim površinama, doznajemo također od pročelnika Nakića.
Što je i potpuno razumljivo!
Turizam i urbanizam se isprepleću i baš zato je potrebno provoditi jasan prostorni plan uređenja javnih površina koji bi zaštitio kulturno-povijesne cjeline grada, što u Šibeniku očito nije slučaj.
Postoji li, dakle, plan kako bi trebale izgledati javne gradske površine povijesne jezgre Šibenika (trgovi, ulice) u turističkoj sezoni i jesu li zadovoljni dosadašnjim izgledom štekata pitali smo odgovorne osobe iz Grada Šibenika:
– Postoji pravilnik o postavljanju oznaka, uređaja i urbane opreme. Općenito je za sve zahvate unutar stare gradske jezgre potrebno zatražiti prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela na temelju kojeg se izdaju posebni uvjeti sukladno kojima je potrebno sprovesti određeni zahvat u prostoru. U planu je napraviti i izmjene postojećeg pravilnika na koji su konzervatori dostavili svoje primjedbe rekao nam je pročelnik Komunalnog odjela Ante Nakić.
Pronašli smo Pravilnik o postavljanju oznaka, uređaja i urbane opreme, koji je donesen 2008. godine i koji je zaista manjkav te se rijetko primjenjuje u praksi. Pravilnikom se propisuje izgled tendi, štekata i platnenih suncobrana koji bi trebali biti jednobojnog ili prugastog uzorka bez reklame, minimalne visine dva metra, koji ne bi smjeli ometati pješački promet.
Ne znamo koliko se u, primjerice, Splitu provodi u praksu takav Pravilnik, koji se kod njih naziva Studija urbane opreme, no splitski je puno detaljniji. Primjerice, terase kafića ne smiju zauzimati više od polovine površine pojedinog gradskog trga, što se u Šibeniku nažalost događa, a izgled štekata je jasno određen kako se ne bi narušavao ambijent povijesne gradske jezgre.
Splitska Studija urbane opreme propisuje izgled (boju i veličinu) stolova i stolica, a unutar štekata se ne bi trebalo postavljati fotelje, kauči, ljuljačke, ormari, police, ograde, šankovi, hladnjaci i druga oprema. Posebna pažnja poklanja se hortikulturnom uređenju tako da su oblik, boja i veličina posuda s biljkama jasno određena. Suncobrani i tende također bi trebali izgledati sukladno Studiji urbane opreme, trebali bi se koristiti određeni materijali (koji nisu plastični) neutralnih boja bez reklamnih natpisa, ne bi trebali biti širi od tlocrta štekata i visinom prelaziti prizemne okolne zgrade. To su samo neke od niza odredbi kojima Split štiti svoju gradsku jezgru i koje su znatno razrađenije od onih u šibenskom Pravilniku.
Koliko je zadovoljan dosadašnjim izgledom javnih gradskih površina u povijesnoj jezgri pitali smo i Dina Karađolu, direktora Turističke zajednice Grada Šibenika:
– Previše je štekata u sezoni i gube se trgovi pod njima. Dobrić, Medulić, Mala loža (dijelom), trg ispred Galerije Krševan „nestali“ su pod suncobranima i štekatima. Turistička sezona u povijesnoj jezgri grada je skup kompromisa između starosjedilaca, turista, iznajmljivača apartmana, ugostitelja, trgovaca i organizatora manifestacija koji su izgubili neke trgove na kojima se ljeti nalaze štekati. Zbog ljetne prenapučenosti nastaju problemi s dostavom robe kao i komunalni problemi dok stanovnici (većinom starije dobi) najradije bi da turizma nema jer ih samo ometa. Dubrovnik nešto bolje regulira javne površine povijesne jezgre, iako i oni imaju problema – komentira za kraj Karađole.
Foto: M. Maričić (dosjetljivi blagdanski dizajn, cerada sa lampicama- hotel Jadran)
Foto: M. Maričić (zimski prizori)
Foto: M. Maričić
Foto: M. Maričić (javne gradske površine i trgovi pod štekatima)
