– Sloboda hobotnicama! – pisalo je na transparentu nasred zagrebačkog Jelačić placa. Kakve veze imaju hobotnice sa središnjom Hrvatskom? Tko je zarobio hobotnice? Odgovor na to pitanje je pojašnjenje kako su se na zagrebačkome Trgu bana Jelačića okupili aktivisti za prava životinja te transparentima s natpisima „Oslobodimo hobotnice” i „Zaustavimo farmu hobotnica – Zaustavimo ovu okrutnost” podržali međunarodni prosvjed protiv otvaranja prve farme oktopusa, odnosno osmokračnjaka ili hobotnica na svijetu.
Simultane međunarodne prosvjedne akcije održale su se i u New Yorku, Méxicu, Ateni, Londonu, Edinburghu, Bogoti, Madridu, Barceloni, Sydneyju, Sevilli i mnogim drugim gradovima, a povodom najave tvrtke Nueva Pescanova da u Španjolskoj planira otvoriti farmu hobotnica, čemu se protive organizacije i aktivisti za prava životinja diljem svijeta.
Osim udruge Prijatelja životinja, akciju je podržalo više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja kao što su, primjerice, PETA, Essere Animali, Aquatic Life Institute, Compassion in World Farming (CIWF), Party for the Animals, Animal Justice Party, kao i filozof i pisac Peter Singer, autor čuvene knjige „Oslobođenje životinja”.
Dr. Elena Lara, voditeljica istraživanja CIWF-a o intenzivnom farmskom uzgoju hobotnica, ukazuje da su hobotnice društvene i vrlo inteligentne životinje koje, kao i ljudi, osjećaju bol i emocije zbog čega bi osuđivanje na izoliran život u spremniku ozbiljno utjecalo na njihovu dobrobit. Ističe da bi, zbog nepostojanja zakona koji bi ih štitili, na farmama ostale potpuno nezaštićene od patnje i okrutnih metoda usmrćivanja: „Bilo bi neodgovorno da zakonodavci to dopuste. Hobotnice i sve druge životinje hitno trebaju zakon koji će ih štititi.”
S time se slažu i Prijatelji životinja, koji će tražiti da se izmjenama Zakona o zaštiti životinja ove godine obuhvate i ovi glavonošci, poznati i po tome da koriste oruđe i imaju vrlo sofisticiranu prostornu navigaciju i pamćenje.
„Iako glavonošci imaju jako dobro razvijen živčani sustav i najveći mozak te ih se smatra najinteligentnijim od svih beskralješnjaka, Zakon o zaštiti životinja primjenjuju se samo na glavonošce iz razreda Cephalopoda koji se koriste za pokuse. I dalje ih muče i ubijaju za prehranu unatoč tome što istraživanja pokazuju da ribe i beskralježnjaci mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Dodaju da morskim životinjama, osim uzgoja, golemu štetu nanosi i ribolov, a posebno korištenje koća koje uništavaju životinjske organizme na dnu mora ostavljajući za sobom neprocjenjivu štetu za cijeli planet.
„Svakodnevno svjedočimo patnjama milijarda životinja u svijetu zbog uzgoja za hranu, zabavu, pokuse itd. Namjera otvaranja farme hobotnica potvrđuje koliko smo kao vrsta pohlepni za profitom i besramno porobljavamo i ubijamo životinje o kojima ovisi naš opstanak na Zemlji. Pridružujemo se znanstvenoj zajednici i drugim organizacijama u protivljenju uzgoju hobotnica”, zaključuju Prijatelji životinja.
Pozivaju sve da pogledaju na Netflixu odličan film „My octopus teacher“.
Inače, za one koji to ne znaju, u Jadranskom moru je sve manje hobotnica. Iako je prije nekoliko desetljeća hobotnica na Jadranu lokalno stanovništvu uglavnom bila nezanimljiva za prehranu i ribarstvo, te je bila široko rasprostranjena i bilo ju je u izobilju, sada više nije tako. Uslijed prekomjernog o divljeg turizma hobotnice se nemilice love tijekom cijele godine, tako da ih je u moru sve manje, a cijena im je porasla desetak puta u odnosu na nedavno razdoblje.
Za nekontrolirani divljački izlov hobotnice izgleda dobro znaju i u navedenoj španjolskoj farmi hobotnice, u kojoj očito koriste činjenicu kako je uništavanje podmorskog svijeta i prelov morskih organizama izvrsna poslovna prilika za njihovu i slične farme i pogone za umjetni uzgoj morskih organizama.
