Glavni epidemiolog Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, izazvao je danas pravu komediju zabune izjavom kako sutra stiže prva tranša od 16. 800 doza AstraZenecinog cjepiva u Hrvatsku i da će se kod nas njime cijepiti i osobe starije od 65 godina. Otkud sad to, a još nedavno se apostrofirala neučinkovitost toga cjepiva na onima koji su prošli 65?! Uostalom, i neke od najmoćnijih zemalja u EU, primjerice Njemačka, odbile su koristiti ovo cjepivo na svojim starijim građanima, unatoč odobrenju Europske agencije za lijekove…

Prema Capakovim riječima, Hrvatskoj bi trebalo već sutra biti na raspolaganju 154 tisuće doza AstraZenecinog cjepiva, a prve doze bit će distribuirane Zavodima za javno zdravstvo tijekom nedjelje, kako bi cijepljenje moglo početi od idućeg tjedna.
Capak je, u vezi s “nekim kontroverzama oko ovog cjepiva”, kazao kako je Europska agencija lijekova registrirala ovo cjepivo za prevenciju covda-19 kod svih dobnih skupina starijih od 18 godina.

-U kliničkim studijama koje je AstraZeneca provela, a Europska agencija za lijekove uzela u obzir, djelotvornost cjepiva je 60 posto u sprječavanju bolesti. Međutim, ono što je važno reći, niti jedan ispitanik koji je primio cjepivo nije imao težak oblik bolesti i nije bio hospitaliziran. Dakle, što se tiče težih oblika bolesti, učinkovitost cjepiva je gotovo 100 posto- ustvrdio je stožerov epidemiolog, naglašavajući kako je ovo cjepivo podjednako djelotvorno kod starijih i kod mlađih osoba.Problem je nastao, objasnio je, samo zato što “u podacima koje je Europska agencija za lijekove uzela u obzir nije se pokazala statistički značajnom zbog premalog broja ispitanika i premalog broja oboljelih”.

A kako smo mi u Hrvatskoj uvijek pametniji od svih, za nas to nisu relevantni razlozi da obustavimo nabavu ovog cjepiva, ili da se naše preporuke, reći će Capak, razlikuju od indikacija koje je postavila Europska agencija za lijekove. Doduše, priznat će kako su neke od europskih zemalja donijele preporuku da se AstraZenecinim cjepivom ne cijepe stariji od 65 godina, ali mi u Hrvatskoj smatramo da za takvu preporuku nema razloga.

Pogotovo, dodali bismo, što je Hrvatska naručila čak 2,7 milijuna doza ovog cjepiva, premoćno najviše u odnosu na sve ostale proizvođače, i to “na slijepo”. Pa sada, valjda, trošak treba opravdati, a cijepljenima kako bude…

Inače, kako reče naš glavni režimski epidemiolog, druga doza ovog cjepiva može se primiti 4-12 tjedana nakon prve doze, a u Hrvatskoj će se druga doza cjepiva građanima davati 8-12 tjedana poslije prve.

Nijemci, međutim, nisu tako benevolentni i puni povjerenja prema cjepivu AstraZenece, pa su, unatoč preporukama regulatora EU, odmah donijeli odluku da starije osobe neće cijepiti tim, kako se čini, nedovoljno učinkovitim cjepivom za najrizičniju “plus 65” populaciju. Nisu u tome ostali usamljeni, te su im se pridružile i Italija, Švedska, Francuska i Poljska. Na njih nije dovoljno uvjerljivo djelovalo ni odobrenje Europske agencije za lijekove niti ono Europske komisije, pa su dali tvrdu odbijenicu AstraZenecinom cjepivu, koje je nastalo u suradnji s Oksfordskim sveučilištem, za populaciju iznad 18 godina, generalno.

Iako su odobrena i Pfizer- BioNTechovo i cjepivo Moderne, zanimljivo je da je Hrvatska naručila daleko najviše doza AstraZenecinog cjepiva, čak 2,7 milijuna!
Talijani su odlučili da to cjepivo neće koristiti kod satrijih od 55 godina, Švedska ga ne drži korisnim za starije od 65, a Poljska vjeruje da nije pouzdano za one iznad 60.

I dok danas Krunoslav Capak javnost smiruje tvrdnjom kako je AstraZenecino cjepivo učinkovito i pouzdano za sve dobne skupine, prije samo koji dan i epidemiologinja HZZJ-a Iva Pem Novosel, gostujući na HRT-u, bez puno zadrške, je kazala da je bolje ne upotrebljavati AZ cjepivo za starije do 65 jer je neučinkovito !?

– Postoci o učinkovitosti AstraZenecinog cjepiva teški su za komentirati s obzirom da je mali broj ljudi te dobi sudjelovao u istraživanjima, ali kao što je i sam proizvođač najavio, bolje je u biti ne upotrebljavati to cjepivo za osobe starije od 65 godina. Očito je u usporedbi s ovim dosadašnjim cjepivima ta učinkovitost nešto slabija, pa se preporuča da se koriste druga cjepiva za tu dob. Srećom, postoje druga cjepiva – izjavila je epidemiologinja HZJZ-a. 

I tko je sad tu u pravu, ili ćemo to morati doznati na najgori mogući način- testirajući valjanost cjepiva na našim starijim sugrađanima? Zašto? Tko je tu uletio “grlom u jagode”, za čiji račun i na čiju štetu? Naposljetku, pita li što o tome one iznad 65? Mogu li oni, recimo, birati cjepivo koje će primiti?

U Hrvatskoj je od prve pojave zaražene osobe,25. veljače 2020., do danas, ukupno evidentirano 234.702 osobe oboljele od covida-19, 5.122 je preminulo, u prosječnoj dobi od 77 godina, a oporavilo ih se 226.625. Dosad je ukupno testirano 1.217.755 osoba.
Hrvatska trenutno ima nisku procijepljenost: cijepljeno je samo 59.593 osobe, a 35.912 primilo je obje doze cjepiva.

K. Capak u povijesnom trenutku sjedenja na kutiji s cjepivom(foto HZJZ)