Manifestacija 11. Festival Zagreb, grad poezije, koja ove godine povodom 90. obljetnice rođenja hrvatskog velikana Vlade Gotovca nosi naslov: Znakovi za Vladu Gotovca počinje u petak, 18. rujna, te se nizom raznovrsnih zbivanja nastavlja do nedjelje, 20. rujna 2020. godine. O životu i djelu i veličini osebujnog Vlade Gotovca, rođenog 18. rujna 1930. godine u Imotskome, te preminulog u Rimu 7. prosinca 2000, godine, može se puno toga dobroga reći.
O pjesniku, novinaru, esejistu i političaru kakvog Hrvatska, osim njega, nije imala, mnogo je napisano i izgovoreno. Poznavatelji njegove političke misli duboko žale što takvih poput Vlade Gotovca nije bilo više (od jednog), jer bi možda i Hrvatska danas izgledala drukčije nego kakva jest, iscrpljena i zarobljena pod šapama pseudodomoljuba, ratnih i poratnih profitera, moralnih nula, lopova i mutikaša.
No, evo što o Festivalu Zagreb, grad poezije kažu organizatori:

– Ovogodišnji, 11. Festival Zagreb, grad poezije u znaku je Vlade Gotovca, velikog pjesnika, esejista, filozofa, kritičara, nenadmašnog govornika i lirskog političara. Naši programi rade na umjetničkom višeglasju. Spajaju Grad i Pjesnika. Bez pjesnika nema gradova. Vlado Gotovac bio je osoba složena od više drugih. Kroz opus autora, film, glazbu, sliku i glumačko umijeće predstavit ćemo Gotovčevu epohu i ritmove njegova nemira. Kulture se mjere poletom stiha pa je Festival prigoda da se u našoj sredini osnaži uloga pjesništva. Gotovac je živio sudbinu Ujevića, iščupanog u oluji koju je nadvikao. Pun riječi!. Oba su pjesnika odrasla u bliskom okružju; Tin je rodom iz Vrgorca, Gotovac iz Imotskog, a najveći dio života proveli su u Zagrebu. Gotovac je ispisao svoju biografiju u Okružnom zatvoru u Zagrebu, Gradiški i Lepoglavi u koje ga je smjestila njegova najiskrenija ljubav prema domovini. Gotovac je želio živjeti u normalnom svijetu, onom koji se mora mijenjati iz ljubavi, a ne iz mržnje. Ako je poezija sposobna nešto oduzeti buci i bijesu vijeka, ona to može jedino govorom koji radi na tišini. Vlado Gotovac kao pjesnik i nenadmašni govornik otkrivao nam je čudo riječi. Ostao je u memoriji hrvatske kulture kao posebna sudbina.. – ističe Goran Matović, autor Festivala Zagreb, grad poezije.
-Osudili su me na sedam godina šutnje. Ali ne mogu na šutnju osuditi moje djelo! Moj san će s mojom patnjom postati glasniji, a njegova će nada optuživati! Skovao sam zavjetni prsten s mojim narodom i nitko to ne može razvrgnuti! Stradanje mu daje samo veći sjaj! – riječi su Vlade Gotovca.
-Teško je povjerovati da se o pjesniku, filozofu, polemičaru, političaru i etičaru Vladi Gotovcu i danas u Hrvatskoj ipak najradije govori – šutnjom – riječi su pjesnikinje Tee Benčić Rimay.
– Nakratko prekidamo šutnju o Vladi Gotovcu – ističe Goran Matović, autor Festivala Zagreb, grad poezije i voditelj Teatra poezije, umjetničke organizacije koja se bavi afirmacijom pjesničkog govora kroz različite medije i projekte.

Naslov ovogodišnjeg Festivala ‘Znakovi za Vladu Gotovca‘ se naslanja na naslov šeste knjige sabranih djela Vlade Gotovca pod naslovom “Znakovi za Hrvatsku” , a u kojoj je tridesetak političkih govora, novinskih i radio eseja koji svjedoče o liberalnim idejama i političkim komentarima Vlade Gotovca od vremena prije samostalnosti pa do 1994. godine. Podsjetimo, Vlado Gotovac je bio i kritičar autoritativne vlasti Franje Tuđmana i vladavine njegova HDZ-a, a koja se proteže do danas. Umalo je ozbiljno stradao kada ga je u Puli, u neovisnoj Hrvatskoj koju je sanjao i presanjao, 1997. godine na političkom skupu fizički napao i udarcem u glavu ozlijedio pijani Tomislav Brzović, pripadnik tzv. elitne gardijske jedinice koja je štitila Franju Tuđmana, uzvikujući “Živio Ante Pavelić! Ja sam ustaša, sve ću vas pobiti!”.
-Čudan smo mi narod, lakovjeran, narod koji se brzo veseli, koji brzo oprašta i narod koji se lako nada. Mi smo tako brzo povjerovali da su dovoljni izbori pa da budemo slobodni. Svi smo mi vjerovali da je posve dovoljno samo demokratsko izražavanje volje naroda pa da hrvatski narod u miru i spokoju krene onamo kamo je glasajući odlučio krenuti: u slobodu, u Europu! U slobodu nacionalnu, u slobodu svakog pojedinca i u Europu kao našu iskonsku domovinu kojoj već tisućljeće pripadamo. Vjerovali smo da je to put koji će biti lak, na kojem nećemo sresti nijednog pravog neprijatelja. Pomalo se gasi to veselje i ta lakoća. – govorio je Vlado Gotovac, poznat i po uskliku ‘Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje!‘.
Tako je govorio Vlado Gotovac, pa nije čudo što oni koji bi trebali čuvati Hrvatsku, no nisu mu do gležnjeva, danas o njemu najradije govore – šutnjom.
Evo u nastavku i programa prekida šutnje tj. 11. festivala Zagreb, grad poezije – Znakovi za Vladu Gotovca.

Petak, 18. rujna 2020.
Muzej za umjetnost i obrt
Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb
Otvaranje Festivala
Sudjeluju:
Rade Šerbedžija
Ozren Grabarić
Dijana Vidušin
Nikša Marinović
Ana Gotovac
Bogdan Žižić
Goran Matović
Anabela Barić, Monika Cerovčec, Martina Borse, Franko Klisović, Siniša Galović i Tomislav Fačini
“Vlado Gotovac – Moj slučaj”
Fragment radijskog razgovora Vlado Gotovac/Zlatko Madžar
Autor događanja: Goran Matović
Stan Vlade Gotovca – Virtualna šetnja
Subota, 19. rujna 2020.
Matica hrvatska
Matice hrvatske 2
Sudjeluju:
Stipe Botica, Ana Gotovac, Vladimir Krpan, Iva Körbler, Zlatko Madžar, Goran Matović
Izvedba: Vladimir Krpan
Mala, ali znakovita izložba prezentirat će
djela umjetnika koje je Vlado Gotovac imao u intimi svojeg doma i radnog prostora, one umjetnike o kojima je najviše pisao u esejima, pjesmama i posvećenim govorima njihovim djelima između 1963. i 1995. Ferdinand Kulmer, Edo Murtić, Ksenija Kantoci, Zlatko Prica,
Frano Šimunović, Šime Vulas, Raul Goldoni, Dušan Džamonja, Miljenko Stančić, Nives Kavurić Kurtović, Nikola Koydl, Ivan Lovrenčić, Ivo Šebalj… važan su dio Gotovčeva svakodnevnog ambijenta i emotivnog obzora.
Odabir i likovni postav: Iva Körbler
Markov trg
Dramatizirao, režirao i glumi: Boris Svrtan
Nedjelja, 20. rujna
Treći program Hrvatskog radija
gostovanje Vlade Gotovca u emisiji “Klasična večer zagrebačkih šišmiša” 16. travnja 2000.
Teatar poezije je umjetnička organizacija koja se bavi afirmacijom pjesničkog govora kroz različite medije i projekte, organizacijom multimedijalnih projekata kojima je svrha povezivanje i ulančavanje svih vidova umjetnosti. U sklopu umjetničke organizacije pokrenuta su događanja “Zagrebačke posvete”, festival “Zagreb, grad poezije”, program “Sjećanje na Tina”, festival “Miroslav Krleža” i mnoge druge autorske manifestacije…


