Serua, maleni otočić smješten uz južnu obalu glavnog fidžijskog otoka Viti Levu, postao je globalno poznat, ali ne po dobru, iznimnoj ljepoti i zadivljujućem ambijentu ‘rajskog otoka’, već kao svojevrsni simbol negativnih posljedica promjena klimatskih prilika na Zemlji. Dakle: suprotno od ‘rajskog otoka’ – za one koji bi strahovali kako bi jednog dana mogli biti potopljeni. Bilo iznenada, bilo postepeno i polako. Zbog procesa podizanja mora ovaj otočić bi kroz određeno (skoro) vrijeme mogao biti potopljen i postati postati morsko dno, a njegovih 80 stanovnika premješteni na neko sigurnije mjesto. Već dulje vrijeme žitelji Serua proživljavaju strahove od mogućih nevremena i oluja koje bi mogle uništiti njihove domove, no još uvijek se ne daju – odbijaju se preseliti iz svojih 20-ak tradicionalnih kuća koje se nalaze između dva niska brdašca.
Ovaj otočić je inače tako malen da se ne može naići na službeni podatak o njegovoj površini – tek na jednom mjestu se navodi kako mu je površina 0.1 četvorni kilometar, no zato se objašnjava kako ga se uzduž i poprijeko može prohodati u svega nekoliko minuta.
Samo tri kuće su (relativno) otporne
Nedavna istraživanja pokazala su da je čak 20% kuća od ukupno 20 kuća na otoku u kritičnom stanju zbog stalnih naleta mora (to znači – 4 kuće) , dok su u cijelom selu samo tri kuće građene tako čvrsto da mogu bez oštećenja izdržati jake ciklone. Jedina relativno sigurna kuća na otočiću je tzv. Kuća na brdu: smještena na jednom od dva povišena brežuljka na otoku. Mještani je u šali zovu kućom s “pogledom od 100 milijuna dolara” jer se s nje pruža nevjerojatan pogled na zalazak sunca, a ujedno služi i kao sigurna točka za evakuaciju cijelog sela kada razina mora preplavi ostatak otoka.
Otočić Serua kod Fidžija i njegovih dvadesetak kuća
U posljednje vrijeme se seljani Serua tamo nalaze sve češće radi učestalih olujnih prijetnji, no i dalje ne žele napustiti otok, kako im fidžijske vlasti predlažu dulje vrijeme.
Otočani su odbili prijedloge vlade o preseljenju na glavni otok. Umjesto toga, odlučili su ostati na svojoj djedovini i zajednički raditi na obnovi i ojačavanju tih dvadesetak kuća kako bi ih spasili od podizanja razine mora.
Inače, ovaj otočić ima večili povijesni i simbolički značaj: bio je sjedište stare fidžijske konfederacije Serua, te služi kao tradicionalno sjedište poglavice (Vunivalu) pokrajine Serua.
‘Bilo je zatrašujuće’
-Dok sunce zalazi nad sićušnim fidžijskim otokom Serua, njegovi stanovnici, ugroženi klimatskim promjenama, uživaju u jednom od razloga zašto su odbili pokušaje preseljenja svog sela – “pogledima od 100 milijuna dolara”. Otok s kopna izgleda kao utopija, dva strma brežuljka prekrivena palmama koja se protežu oko njegovog niskog središta, okružena koraljnim grebenima i bogatim ribolovnim područjima. Ali na samom otoku rizik od porasta razine mora postaje jasniji, s betonskim morskim zidom koji pruža jedinu obranu od valova koji već poplavljuju kuće. – piše Euronews.
-Što je jači tlak zraka, to su valovi viši. Valovi se tako probijaju kroz unutrašnjost sela – opisuje stanovnik otoka Serua Avenai Ranuku kako se to događa…
Arhivska snimka (koja je slična aktualnom stanju):Otočić Serua kod Fidžija i njegovih dvadesetak kuća
Svi domovi su u opasnosti kada cikloni pogode Fidži, kao i njihovi mali povrtnjaci i grobovi predaka. More odavno zapljuskuje podnožje betonskih pilota gdje su se nekada nalazile kuće i bolnica na istočnom kraju otoka, a dvije kuće su premještene i sa zapadne strane gdje je zemlja isprana i odnešena valovima.
Unatoč rizicima, većina stanovnika kaže da bi radije ojačali obranu otoka nego napustili svoj dom predaka, a mještanin imena Ranuku se sjeća kada je, dok je bio dijete, udario ciklon pete kategorije Winston, a stanovništvo otoka se pomaknulo na jedan od vrhova otoka kako bi se sklonilo.
- -Bilo je zastrašujuće. Svi seljani, kad poglavica to naredi, idemo gore. Nitko ne ostaje. Pomažemo svima, nosimo sve iz kuće, hranu. Ovo je naš plan evakuacije – veli Ranuku i opisuje kako je već doživio i slušao kako valovi razvaljuju krovove kuća, a more ih odnosi.
Pogle
Ranuku objašnjava zašto prijetnja ciklona i porasta razine mora ne odvraća ljude od života na otoku.
-Volimo ovaj otok, znate. Svjež zrak, idemo na pecanje svaki dan, zato ne žele otići. Mnogi su ljudi znali reći, idu u onu kuću na brdu vidjeti zalazak sunca, to je pogled od 100 milijuna dolara. – veli Ranuku.
No što će s pogledom od sto milijuna dolara ako ga popoti more?
‘Zašto bismo htjeli otići?’
Svejedno se ne daju, pa je selo Serua surađivalo s projektom Habitatom for Humanity 2025. godine na izradi detaljnog plana za smanjenje rizika od katastrofa, budući da je većina stanovništva odbila pozive na preseljenje.
Arhivska fotografija Serua otprije nekoliko desetljeća
-Otok Serua češće doživljava prelijevanje morskih zidova tijekom plime i velikih oseke, prodiranje soli koje utječe na plodnost tla i stajaću vodu nakon kiše, što povećava zdravstvene rizike. Procjena pokazuje da otoku Serua stalno prijete porast razine mora i cikloni. Više od 50 posto kuća ima kombinaciju nestabilnih temelja i krovova te slabih spojeva, zidova i učvršćenja, što te domove čini najosjetljivijima na ciklone i teške vremenske uvjete – navodi se u izvješću.
Po primitku ovog neveselog izvješća, selo nije gubilo vrijeme radeći na jačanju svoje otpornosti na buduće oluje. Tijekom listopada su deseci radnika obnavljali kuće duž sjeverne obale, a krhki zidovi i krovovi od valovitog lima uklanjani su i brodom prevoženi na kopno. Neke kuće već su podignute kako bi se ublažio rizik od poplava , a uskoro će uslijediti i druge.
No za vrijeme plime jedini pristup je brodom, a čak i tada, prema izvješću, potrebni su radovi kako bi pristajanje na otoku bilo sigurnije i lakše.
-Zašto bismo htjeli otići? – kaže Ranuku gledajući preko mora prema koraljnoj obali Fidžija.
Sretno Seruanci.
Otočić Serua kod Fidžija i njegovih dvadesetak kuća
