Na ovom portalu objavili smo 15. listopada 2026. opširan tekst ( “Lećevica, Centar čistog okoliša, ni 21 godinu od osnivanja, ne radi: Centar će progutati preko 100 milijuna eura, potencijalno zagaditi izvore vode i onda se zatvoriti. Ali će dotad, kao i ovih 21 godinu, uhljebi uredno primati plaće od nekoliko tisuća eura…” ) o dugoj povijesti Regionalnog centra čistog okoliša ( RCČO ) Lećevica ( osnovanog 2005. godine ) koji se financira uglavnom europskim sredstvima, razvija u dvije faze od kojih je prva završena 2024., a druga ni nakon dvije godine „pauziranja projekta” nije započela. Cjeloviti projekt gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije, prema procjenama, bi mogao premašiti cijenu od 100 milijuna eura, a navodno bi, napokon, trebao biti otvoren koncem 2028., iako mnogi vjeruju da se to neće dogoditi prije 2030. godine. Što je razlog tako dugotrajnog procesa realizacije projekta RCČO Lećevica koji svih ovih godina ima svoju upravu, svoje savjetnike, PR službu, svoje zaposlenike na koje se mjesečno, navodno, troši 480 tisuća eura a ni dana rada još nije zabilježio?
Tko je odabrao ovu lokaciju na krškom, prirodno ranjivom prostoru visokog rizika od zagađenja vodotokova, odnosno izvora pitke vode, tko će odgovarati u slučaju potencijalnog eko-incidenta, samo su neka od pitanja koje smo uputili splitsko- dalmatinskom županu Blaženku Bobanu još 24. rujna ove godine. Kako nakon zakonskog roka od 15 dana nismo dobili odgovor, na županiju smo adresirali svoj prigovor upozoravajući da odgovor na novinarske upite nije stvar „dobre volje” predstavnika regionalne samouprave, nego njihova zakonska obveza, i ukoliko je u najkraćem vremenu ne izvrše, bit ćemo, upozorili smo, prisiljeni podnijeti tužbu temeljem Zakona o medijima, čl. 6. Nakon toga odgovor je stigao u roku od dva dana.
Evo što stoji u odgovoru koji u ime županije, potpisuje RCČO Lećevica :
–Na dinamiku realizacije projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom ( CGO ) u Splitsko-dalmatinskoj županiji utjecali su osporavanje lokacije budućeg CGO-a, tužbe raznih udruga i dugotrajni sudski postupci, ne prihvaćanje i usporavanje aktivnosti zbog promjene koncepcije zbrinjavanja otpada od resornog ministarstva u periodu 2016./2017., potreba provođenja postupka procjene utjecaja zahvata CGO u SDŽ na okoliš odnosno izrada nove Studije o utjecaju zahvata na okoliš kako bi se odobrio MAJOR projekt sukladno zahtjevima Europske komisije kao i sama percepcija gospodarenja otpadom i usporenog napretka po ovom pitanju i to ne samo u SDŽ već i u drugim županijama u RH– objašnjavaju iz Centra i dodaju:
–U odnosu na postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, isti je trajao gotovo dvije godine, a završen je 20. kolovoza 2025. godine izdavanjem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o prihvatljivosti zahvata CGO u SDŽ za okoliš uz primjenu propisanih mjera zaštite i provedbu programa praćenja stanja okoliša.
Završeni su radovi 1. faze na gradilištu Centra te na pretovarnim stanicama Sinj, Brač i Zagvozd.
Za 2. fazu pripremljena je Studija izvedivosti i ishođeno pozitivno izvješće neovisne provjere kvalitete projekta, odnosno IQR Report. Krajem 2025. godine sklopljeni su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.
U odnosu na raspisanu javnu nabavu za Projektiranje i građenje CGO u SDŽ, 2. faza realizacije, ponude u postupku javne nabave su otvorene dana 4. kolovoza 2026. godine. U tijeku je evaluacija pristiglih ponuda a sljedeći koraci obuhvaćaju odabir izvođača, sklapanje ugovora i početak radova- precizira se i u nastavku navodi:
–Druga faza obuhvaća izgradnju postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, skladište goriva iz otpada i ostale komponente potrebne za rad CGO-a.
Za raspoloživost odlagališnih kapaciteta, uz dinamiku izgradnje CGO-a, važni su razina odvojenog prikupljanja otpada i dostupnost kapaciteta za obradu bio-otpada. Veće izdvajanje tih količina smanjuje količinu otpada namijenjenu odlaganju. CGO predstavlja dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji uključuje i aktivnosti gradova, općina i komunalnih društava.
Splitsko-dalmatinska županija je samo jedna od aktera sustava gospodarenja otpadom a posljedice na jedinice lokalne samouprave nisu uzrokovane neizgradnjom CGO Lećevica već nedostatnom razinom odvajanja otpada na razini gradova i općina čija je to i zakonska obveza. Općine i gradovi su trebali do 2020. godine postići stopu od 50% odvojeno prikupljenog otpada, a do 2025. godine su trebale 55% pri čemu je sadašnja stopa odvojeno prikupljenog otpada jednaka 22.5% pa je to rezultiralo ogromnim količinama viška otpada koji je odložen na deponije i time je odložena tonaža značajno opteretila i smanjila kapacitete odlagališta u odnosu na ono šta je bilo obveza i cilj. Kapaciteti odlagališta ( Karepovac ) mogli su trajati još veliki broj godina da je odvojeno prikupljanje otpada podignuto na veću razinu što bi kapacitete za odlaganje učinilo dostatnim i dalje. Uzrok je nedovoljno odvojeno prikupljanje otpada a ne kašnjenje Lećevice a poglavito jer je i u 2024. i u 2025. godini odložena ogromna količina bio otpada zato što nije izgrađen dovoljan broj kompostana od strane komunalnih poduzeća i gradova i općina– detaljno elaboriraju iz RCČO-a Lećevica i zaključno napominju:
–Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uz izgradnju CGO-a usmjerena je na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje uzrokovanog nastankom i neadekvatnim gospodarenjem otpadom te na usklađivanje s pravnim zahtjevima, ciljevima i direktivama EU kao i nacionalnim pravnim i regulatornim okvirima– kaže se u odgovoru na niz naših upita od kojih je dio naprosto ignoriran.
