Nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Lećevica Renata Kelam, ne po prvi put, priopćenjem se obraća javnosti kako bi još jednom upozorila na neprimjerenost, ili kako vijećnica kaže, ranjivost prostora koji je davnih godina markiran kao budući Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije. Kelam podsjeća na tri nalaza Geološkog instituta koji redom ukazuju na osjetljivost lokacije na kojoj se već 20 godina, navodno, gradi CGO Lećevica, uhljebljuje takozvane direktore i ostale, troši javni novac, a Centar još uvijek postoji samo na papiru kako će, izgleda, biti bar do početka 2029. Nezavisna vijećnica OV-a Lećevica izražava posebnu zabrinutost za zaštitu voda, napose sliva rijeke Jadro iz koje se pitkom vodom opskrbljuje više od 250 tisuća stanovnika…
Priopćenje vijećnice Renate Kelam donosimo u cijelosti:
–Podzemna veza s Jadrom potvrđena je. Prirodna ranjivost lokacije dokumentirana je. Tko je i zašto odabrao upravo taj prostor za Centar za gospodarenje otpadom?– opetovano postavlja pitanje nezavisna vijećnica Lećevice i nastavlja:
- – Dok slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću ponovno otvara pitanje zaštite voda, javnost treba podsjetiti na nalaze iz dokumentacije CGO-a Lećevica koju sam pribavila i analizirala.
Prema Vodovodu i kanalizaciji Split, Jadro opskrbljuje više od 250.000 stanovnika šireg splitskog područja. Zato je zaštita njegova sliva pitanje svih tih ljudi, a ne samo stanovnika Lećevice- upozorava Kelam i navodi:
–Tri nalaza Hrvatskog geološkog instituta zaslužuju posebnu pozornost:
1. Nepovoljna prirodna svojstva lokacije.
HGI je 2006. lokaciju u prirodnim uvjetima ocijenio nepovoljnom s obzirom na mogućnost prodora onečišćenja do podzemne vode.
2. Potvrđena veza s Jadrom.
Traser upušten 16. svibnja 2006. registriran je na Jadru 22. srpnja, nakon približno 67 dana. HGI tu podzemnu vezu smatra pouzdano potvrđenom.
3. Visoka prirodna ranjivost.
Dokument iz 2016. navodi visok i vrlo visok stupanj ranjivosti te opisuje mogućnost trajnog opterećenja vodonosnika ako je izvor onečišćenja stalan.
Što, dakle, dobivamo otvaranjem Centra?
Prema opisu nositelja projekta, dobivamo postrojenje za obradu otpada, izdvajanje korisnih sastavnica i odlaganje preostalog obrađenog otpada. To podrazumijeva i dugoročnu obvezu pouzdane zaštite tla i voda na ovoj konkretnoj lokaciji- ističe Kelam.
–HGI je 2016. – napominje dalje nezavisna vijećnica- ocijenio predviđena tehnička rješenja prihvatljivima uz valjanu izvedbu i zaštitne mjere. Zato tražim da se javno pokaže kako su te pretpostavke ostvarene i kako će se provjeravati tijekom rada.
Prikupljeni dokumenti ne dokazuju da će otvaranjem Centra stanovnici ostati bez vode. Dokazuju prirodnu ranjivost prostora i podzemnu povezanost zbog kojih posljedice mogućeg zatajenja zaštite zahtijevaju ozbiljnu procjenu- kaže u priopćenju Renata Kelam i poručuje:
- – Slučaj Gospića nije jednak Lećevici; prema službenoj objavi od 7. rujna, tamošnja voda iz javne vodoopskrbe bila je zdravstveno ispravna. Zajednička pouka jest potreba da se rizici spriječe prije nastanka štete.
Na kraju od nadležnih institucija traži javnu objavu razloga zbog kojih je odabrana sadašnja lokacija za budući Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici i usporedbu s alternativama; dokaza o nepropusnosti izvedenih sustava i početnom stanju voda te programa nadzora, kriterija za obustavu rada i planova postupanja pri incidentima.
- – Otpad ne prestaje biti zajednički problem kada ga odvezemo “iza brda”. podzemne vode povezju Zagoru i obalu. Moj cilj je informirati javnost i zaštititi krš, vode i prirodu. Pozivanje na dozvole mora pratiti provjerljiv odgvoor: kako je zaštićena voda i tko odgovara ako zaštita zakaže– stoji na kraju priopćenja za javnost nezavisne vijećnice općinskog vijeća Lećevica Renate Kelam, koja se u svojim opservacijama poziva na dokumente HGI, iz lipnja 2006. i hidrološkoj dopuni te službenoj objavi Vodovoda i kanalizacije Split, Regionalnog centra čistog okoliša i Vlade RH.
