Marijana Puljak, predsjednica stranke Centar čija je i saborska zastupnica, predstavila je novu platformu ove stranke indikativnog naziva Metla.hr. Ova metla ima ambicije doslovce pomesti sva onečišćenja u Hrvatskoj, ali i sve one koji su se s legitimacijom odanog vojnika partije na vlasti ( HDZ i sateliti ) uhljebili na izmišljena radna mjesta i na koje, prema procjeni zastupnice, Hrvatska godišnje troši čak 500 milijuna eura! S obzirom na nered i neodgovornost u gospodarenju otpadom, napose otrovnim, u čemu je Gospić samo jedan od možda najdrastičnijih primjera, ali je bolest akutna, kronična i poput epidemije se proširila Hrvatskom, Puljak smatra da je „ jedina ekološki ispravna mjera u ovom trenutku maknuti HDZ s vlasti. Sad smo došli u fazu gdje se vidi da ih nije briga niti za zdravlje ljudi. Doslovno truju svoje građane”, izjavila je zastupnica Centra gostujući na N1 televiziji.
I sama dolazi iz grada, Splita, u kojem je gospodarenje otpadom doslovce godinama rak-rana svake lokalne vlasti, jer se već više od 20 godina ne uspijeva završiti izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. U međuvremenu je gradonačelnik Splita Tomislav Šuta donio odluku kojom se zabranjuje na gradskom deponiju Karepovac daljnje odlaganje smeća s područja Splitsko-dalmatinske županije svima, osim za potrebe grada Splita. Kapaciteti su, objasnio je Šuta, iscrpljeni, rokovi dani gradovima i općinama u županiji da nađu alternativno rješenje i odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada su prošli, pa je zabilježen čak i incident s kamionima prepunim otpada s područja spaljenog Omiša kojima je bilo zabranjeno ući na deponij, a komunalni redari podijelili su im i kazne. Sve dok se Šuta nije predomislio, dakako radi političkih implikacija ( jer Omiš je izgubio sve u katastrofalnom požaru, a poremećeni su i poodmakli pregovori oko novog gradskog odlagališta ) i rok pomakao do 1.rujna. A tada na Karepovac više neće smjeti ni gram otpada koji nije „splitski”…
Gospodarenje otpadom je stari problem u Dalmaciji, a pogotovo u Splitu, kazala je Puljak, spominjući gradski deponij Karepovac koji je saniran, ali je limitiranih kapaciteta, jer se u dvadeset godina nije uspio realizirat projekt Centra u Lećevici, što će na kraju, kako to i inače uvijek biva, građani itekako osjetiti na svojim računima.
Puljak apsolutno podržava i građansku inicijativu koja je u Gospiću pokrenula procese i njihov prosvjed, nada se da će bar jedan autobus iz Splita stići 5.rujna u Zagreb na veliki prosvjed zbog trovanja Gospićana opasnim nezakonito odloženim otpadom na koje država i njezine institucije ne reagiraju odgovorno i prihvatljivo.
“Gospić je jedna lavina koja je pokrenula da svi građani ukazuju na sve probleme u svom okolišu. Ovo je nadstranački problem, ovo je priča svih građana Hrvatske“,ocijenila je, poručujući kako je uvjerena da je „jedina ekološki ispravna mjera u ovom trenutku maknuti HDZ s vlasti.”
„Sad smo došli u fazu gdje se vidi da ih nije briga niti za zdravlje ljudi. Doslovno truju svoje građane“, kazala je zastupnica Puljak.
Rješenja uvijek ima, ali čini se da i kad ih Vlada donese ne trudi se provesti ih. Važno je da su mjere na papiru, a zbog toga što se stvarno ne provode, to Vladu ne zabrinjava.
Jer, kako je navela u razgovoru na N1 ,”Hrvatska ima strategiju gospodarenja opasnim otpadom. Donesena je u Saboru 2005. godine. U protekloj 21 godini nijedna točka te strategije nije provedena. Tamo je pisalo, ili još uvijek piše, da svaka županija mora imati centar za zbrinjavanje opasnog otpada. Već 21 godinu sve Vlade do sada nisu pomaknule prstom po tom pitanju”, izjavila je, dodajući da nema ništa protiv izgradnje energana ( spalionica otpada ) jer, kako reče, „ako jedan takav objekt može postojati u centru Beča, zašto ne bi mogao i u Hrvatskoj?”
No, ima puno razloga zašto bečka spalionica u Hrvatskoj ne bi funkcionirala onako kako funkcionira u Beču. Prije svega, već u fazi izgradnje trebalo bi ukalkulirati potencijalni kriminal s ugrađenim građevinskim materijalom na kojemu bi, po staroj hrvatskoj navadi, neki pokušali masno zaraditi štedeći na materijalima, sigurnosti i funkcionalnosti objekta. Drugo, primitivni i neodgovorni kakvi u dobrom broju jesu izabrani stranački kadrovi, i najmodernije, najsofisticiranije uređaje začas bi svojim neznanjem i nemarom pretvorili u stare krntije ( što smo već vidjeli u nekim od rijektih izgrađenih centara za gospodarenje otpadom! ). Treće, hrvatska percepcija zbrinjavanja otpada bitno se razlikuje od bečke. Ovdje je normalno otpad baciti gdje stigneš, u šumama, uz ceste, u parkovima, napuštenim tvorničkim i turističkim zdanjima, u gradovima najčešće izvan koševa i kontejnera i oko njih. Hrvatska je zatrpana smećem, dobrim dijelom i zato što to velikom broju ljudi to ne smeta, u tome ne vide problem, i sami otpad odlažu gdje stignu i ne strahuju od posljedica. Njih više zanima novac kojeg za otpad, pogotovo onaj najopasniji, mogu dobiti, nego opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Mnogi u to i ne vjeruju. Odsustvo straha posljedica je neznanja.
Stoga, čak ni spalionice kod nas ne bi bile ni sigurne ni ekološke…
Usput, treba se prisjetiti i zlarinskog primjera koji puno govori o hrvatskom mentalitetu: na otoku Zlarinu svojevremeno ( ranih 90-ih ) je svjetski poznati biznismen zlarinskog porijekla Anton Maglica izgradio spalionicu i darovao je svome otoku. Nikada to postrojenje nije profunkcioniralo jer se Zlarinjani nisu htjeli suglasiti s time da se otpad sa susjednih šibenskih otoka zbrinjava i termički obrađuje u njihovoj spalionici. Bolje i „mrtvi kapital” na otoku nego „tuđe smeće” u njihovoj spalionici… Eto, to je Hrvatska!
Marijana Puljak je gostovanje na N1 iskoristila i za promoviranje nove platforme Metla.hr koju je pokrenula s ciljem da upozori na „neučinkovito upravljanje javnim novcem i problem stranačkog zapošljavanja u državnoj i javnoj upravi.”
“U državnim i javnim administracijama, na svim razinama od države do županija, sigurno ima najmanje 10 tisuća stranački zaposlenih ljudi na nepotrebna radna mjesta, izmišljena radna mjesta koja služe jedino za uhljebljivanje stranačke vojske koja onda osigurava “status quo”, odnosno ostanak na vlasti trenutnoj političkoj opciji. Kad tu brojku pomnožimo s plaćama ispada da se godišnje na takva radna mjesta troši 500 milijuna eura – sad zamislite što sve možemo napraviti s tim novcem svake godine”, rekla je saborska zastupnica Centra, naglašavajući da u ovoj državi nije problem novac, nego ono na što se on koristi. Upravo zato je inicirala novu platformu Metla.hr kako bi doslovno pomeli Hrvatsku i sva onečišćenja, ali i sva nepotrebna radna mjesta– objasnila je, te napomenula kako su napravili i kartu na kojoj se vide 32 najkritičnije lokacije opasnog otpada. S karte je razvidno da je Dalmacija najkritičnije i lokacijama opasnog otpada najzagađenije područje.
