Jeste li čuli za Europski klimatski pakt? Mi nismo – do nedavno. Naime, EKP, koji je pokrenula Europska komisija kao dio Europskog zelenog plana, pokret je ljudi ujedinjenih zajedničkom misijom izgradnje održivije Europe i pomoći EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine. Kako kažu, Klimatski pakt je prilika za učenje o klimatskim promjenama, za razvijanje i implementiranje rješenja koja bi pomogla za bolje življenje, te za povezivanje s drugima na istim zadacima diljem Europe.
Pakt, vele, pruža plodno tlo za inicijative, mreže i pokrete koji su već počeli revolucionirati pristup klimatskim akcijama u Europi, a cilj mu je osnažiti bezbrojne Europljane koji su spremni doprinijeti na bilo koji način.
No kakve to veze ima s Hrvatskom, koja je također članica EU? Gotovo nikakve, na žalost, dok god tu vladaju oni koji uopće nisu svjesni niti ih zanima išta od onoga čime se bavi EKP.
Inače, prije nekoliko dana je obilježen Dan EU za žrtve globalne klimatske krize. Da, i to postoji: obilježava se svake godine 15. srpnja : na datum jednog od najgorih dana smrtonosnih poplava koje su pogodile Belgiju i Njemačku 2021. godine.
-Ovaj dan odaje počast svima koji su izgubili živote u klimatskoj krizi diljem Europe i svijeta. Vrijeme je da razmislimo o tome kako se možemo suočiti s krizom i djelovati odmah kako bismo smanjili njezin utjecaj, smanjili rizik od katastrofa i bolje zaštitili svoje živote, zdravlje i zajednice. Također pada usred ljeta: sezone kada se navikavamo na toplinske valove, suše i pljuskove. Svibanj i lipanj 2026. svjedočili su žarkim toplinskim valovima u Europi, s mjesečnim temperaturnim rekordima oborenim u zemljama poput Francuske, Irske i Portugala. A uskoro bi vrijeme moglo postati još ekstremnije s dolaskom El Niña , neobičnog zagrijavanja Tihog oceana koje bi moglo pogoršati vrućinu, suše, poplave i oluje diljem svijeta. – ističe se.
Članovi Europskog klimatskog pakta pokušavaju pronaći načine za zaštitu svojih zajednica i prilagodbu ovoj sve ekstremnijoj klimi. Dakle, što biste, prema njima, trebali učiniti kako biste se pripremili za ovo vrijeme i prilagodili se ovim novim stvarnostima? Evo tri savjeta, uz neke dodatne savjete… U nastavku ih prenosimo:
-Savjet broj 1: Budite spremni za ekstremne vremenske uvjete. S visokim temperaturama i kišama dolazi do rizika od šumskih požara i poplava, stoga je korisno znati što učiniti u hitnim slučajevima – za svaki slučaj. Naš savjet je: pratite ažuriranja i smjernice lokalnih vlasti, nacionalnih službi i pouzdanih izvora (kao što su agencije za civilnu zaštitu, zdravstvene službe i nevladine organizacije), provjerite pokriva li vaše osiguranje poplave, požare ili oluje, imajte pri ruci osnovni pribor za hitne slučajeve za svaki slučaj (npr. vodu, zalihe hrane, svjetiljku, ključne dokumente). Toplinski valovi su sve veći izazov diljem kontinenta. Važno je potražiti hlad, piti puno vode i provjeriti jesu li drugi kojima je potrebna pomoć, posebno ranjivije skupine poput djece, starijih rođaka ili susjeda te beskućnika. Visoka temperatura i mala količina oborina također mogu dovesti do suše . U tom slučaju provjerite kako možete uštedjeti vodu, na primjer popravljanjem curenja, smanjenjem dnevne potrošnje vode, prikupljanjem i ponovnom upotrebom vode gdje je to moguće te pridržavanjem lokalnih pravila poput zabrane zalijevanja. – ističu.
Ilustracija: DHMZ
Inače, članovi EKP-a svašta poduzimaju ne bi li ljude osvjestili o problemima klimatskih promjena. Tako Talijanski ambasadori Pakta za klimu Simone Padovani i Gianni Tartari istražuju rješenja za suočavanje s vrućinom…
–Preko 75% stanovništva Unije živi u urbanim područjima, stoga je ključno da stanovnici znaju kako se prilagoditi rastućim temperaturama u gradovima. Jedan od načina da se ljudima pomogne razumjeti i odgovoriti na ove izazove su praktične aktivnosti poput Klimatskih šetnji . Simone i Gianni nedavno su organizirali šetnje u Padovi i Veneciji, pomažući u podizanju svijesti o potrebi pripreme za još toplije temperature, posebno u gradovima. Tijekom šetnje Padovom, sudionici su koristili termovizijske alate kako bi pokazali da je temperatura u naseljenim ulicama bila 10 °C viša nego u rjeđe naseljenim područjima poput parkova. Također su pokazali koliko su hladnija jako zasjenjena područja. – ističe se.
Zamislite, u Italiji ljude obrazuju ljude o važnosti zelenila u gradovima služeći se termovizijskim kamerama, a u nas ni tri stotine sličnih šetnji i višegodišnje škole ne bi izmijenile primitivne i zaostale domaće vlastodršce: i danas su aktualni slučajevi u kojima oni nalažu sječu parkova umjesto sadnje, u Karlovcu, Šibeniku Splitu, u Istri…
Poanta je pretvoriti apstraktni koncept urbanog toplinskog otoka – gradova koji su topliji od okolnih područja, što postaje još ekstremnije s klimatskim promjenama – u nešto stvarno i vidljivo te potaknuti ljude da razmišljaju o praktičnim načinima suočavanja s vrućinom. Ukratko: natjerati ih da shvate koliko je zelenilo važno i nezamjenjivo u borbi za podnošljiviji život za vrijeme vrućina.
Sudionici navedene šetnje su dpbili savjete za male akcije koje svatko može primijeniti kako bi u svojim domovima održali podnošljivu temperaturu.
Vrućina
-To uključuje: držanje roleta i zavjesa zatvorenima, posebno tijekom najveće vrućine, izbjegavanje postavljanja klima uređaja u ili pored zatvorenih prostora kako bi se izbjeglo nakupljanje topline, korištenje biljaka ili sjenčanja za hlađenje zidova i vanjskih prostora. Učinite svoj dom i zajednicu otpornijima. Uz ova kratkoročna rješenja, postoje načini da svoj dom učinite otpornim na klimatske promjene dugoročno. To može značiti ulaganje kratkoročno, ali dugoročno bi mogli uštedjeti energiju i vodu, smanjiti račune za komunalije te zaštititi vaš dom i zdravlje – i ljeti i zimi. Primjeri uključuju: toplinske pumpe, klimatski prihvatljiv način prijenosa topline, koji vam omogućuje učinkovitije grijanje ili hlađenje doma, dobra izolacija koja zadržava toplinu zimi, a ljeti je ne propušta, učinkovita odvodnja i vrata ili zidovi koji će vas zaštititi od poplave, domaće biljke otporne na klimatske promjene – uzgojem biljaka koje su navikle na lokalne uvjete možete uštedjeti vodu i energiju, rashladiti svoj vrt i pritom podržati bioraznolikost – ističu.
Nadalje, savjetuju i sljedeće: razmislite i o tome kako se zaštititi od nestašice energije i porasta cijena, koristite energetski učinkovite uređaje kako biste smanjili potrošnju električne energije, znajte svoja energetska prava kako biste uštedjeli novac i donijeli prave odluke za sebe ili se čak pridružite energetskoj zajednici kako biste upravljali vlastitom opskrbom.
Diljem Europe lokalne vlasti također igraju ključnu ulogu u povećanju otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promjene, na primjer ozelenjavanjem urbanih područja, poboljšanjem energetske učinkovitosti zgrada i ulaganjem u obnovljive izvore energije i gospodarenje vodama. Ne i u Hrvatskoj. Tu su takvi primjeri uglavnom suprotni, na što upozoravamo često.
I, za kraj, EPK ima i savjet br. 3: Oblikujte dugoročnu promjenu.
-Iako su pojedinačne akcije važne, mnogi od najučinkovitijih načina prilagodbe događaju se na razini zajednice, gdje kolektivni napori mogu preoblikovati susjedstva i gradove. Možete se uključiti u inicijative u svojoj zajednici na sljedeći način: zagovaranje više zelenih površina i rješenja temeljenih na prirodi (npr. parkovi, gradsko drveće, zeleni krovovi, zajednički vrtovi) za hlađenje gradova i apsorpciju oborina, suradnjom s vašom općinom ili lokalnim organizacijama kako biste podržali planove i ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, na primjer sudjelovanjem u javnim konzultacijama ili lokalnim procesima planiranja kako biste osigurali da mjere odražavaju potrebe zajednice, suradnja sa školama, poduzećima ili skupinama civilnog društva na lokalnim inicijativama (npr. zasjenjivanje, ušteda vode, projekti bioraznolikosti), razgovor s drugima i pomoć u podizanju svijesti, na primjer korištenjem Paktovog priručnika – savjetuju nas iz EPK.
Na žalost, većina ovih savjeta je neprimjenjiva dok u Hrvatskoj vladaju neprosvijećeni i potpuno nezainteresirani vlastodršci koji djeluju oprečno navedenim savjetima.
Ilustracija: DHMZ
