Neko vrijeme bili smo pošteđeni zajedljivih prepirki između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića, uglavnom zbog toga što potonji nije nalazio potrebnim uključivati se u javnu polemiku oko bitnih i nebitnih pitanja za hrvatsko društvo i njegovu sve manjkaviju demokratsku kulturu. Radije je promatrao nego sudjelovao. No, prijepori su ovih dana dobili novi zamah nakon sporne Plenkovićeve izjave o „vezanoj trgovini” u izboru ( troje ) ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda. Za promjenu, reagirao je i Milanović, uz ostalo, ciničnom opaskom da “Plenković ide po načelu broja 1 iz Alana Forda – svi za jednog, jedan dobar za sve”. Ali, neće ići paket sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda, poručio je, jer on je nadležan za kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a ustavni suci su nešto drugo…
Ilustracija – suci Ustavnog suda Republike Hrvatske (izvor: www.usud.hr)
“Vezana trgovina”
HDZ će, rekao je ovih dana premijer, uvjetovati predsjednika Vrhovnog suda “vezanim imenovanjem” sudaca Ustavnog suda i to po načelu da ih dvoje bira parlamentarna većina a jednog oporba. Bez toga nema ni izbora predsjednika ( ili predsjednice ) Vrhovnog suda
Dosad se uglavnom, makar retorički, branila neovisnost sudova, no to su očito tempi passati, bar što se tiče AP-a koji se očigledno smatra toliko moćnim da više i ne prikriva ambiciju da sve institucije u hrvatskoj državi stavi pod svoju kontrolu, ma što tko mislio o tome. Jasno je dao do znanja i da Vlada želi popuniti upražnjena veleposlanička i konzularna mjesta kroz dogovor s Predsjednikom, ali ne na način kako to predlaže Milanović. „To je naša četvrtina, mi to želimo i točka, a ovo drugo nas nije briga. Mi želimo potpuni konsenzus o svakom pojedinom imenovanju i svakoj pojedinoj destinaciji”, naglasio je Plenković.
Milanović mu je danas, prenosi N1, poslao jasan odgovor:
“Ne mogu upakirati taj paket sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda. Ja sam nadležan za kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. To je jasno tko je ( predsjednikova kandidatkinja op.a. ), a na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Ovo otezanje već nije dobro jer se baca mrlja na osobu koja je čista. Pokušava je se dovesti u vezu s nekim špijunskim pričama… To je nisko. I prethodnu kandidatkinju su blatili”, podsjetio je šef države te dodao kako „iz zadnjih Plenkovićevih riječi ispada da tko god omogući da on dobije dva ustavna suca – on će omogućiti bilo kojeg kandidata. Sad koliko je to vjerodostojno… S druge strane imamo 90 mjesta za popuniti. E tu vrijedi pravilo, svakog ćemo divanit do sabaha sa šejtanom. Pa to je nemoguće. A oko ustavnih sudaca bi se dogovorio sjekirom – meni sve, vama ništa“, komentirao je Milanović, uz napomenu kako je nekad bilo pola-pola, pa i 2016., a kako je došlo do toga da sada vladajućoj većini pripada dvije trećine mjesta u USUD-u, veli, ne zna.
Što se tiče čelne osobe Vrhovnog suda Milanović smatra da „imamo jednu ozbiljnu kandidatkinju, drugu su škartirali, našutavali se s njom. Ova druga osoba je obavila razgovor s Plenkovićem i rečeno joj je da se javi. Ne mogu protumačiti nego da će biti izabrana. I tu smo stali”. E sad, odjednom prijedlog za „vezana imenovanja”. Čak i da želim trgovati, veli Milanović, nemam s čim. Nije mu svejedno tko će biti na čelu Vrhovnog suda, ali to nije presudno, kaže, preko te osobe ne ostvaruje nikakav utjecaj. Ali je predlagatelj.
(Ne)ovisno sudstvo
Ustavni suci su, ističe, druga priča.
„Za razliku od sudstva koje mora biti neovisno i strogo djelovati po zakonu i pravdi, ustavni suci su u velikoj mjeri, nažalost, politički ljudi. Vlastima uopće nije svejedno tko će biti na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. I to Plenkovića očito brine, ali ja mu nisam adresa za to”, rekao je Milanović, i poručio da u toj proceduri ne sudjeluje, nije predlagatelj, dakle, nek’ se dogovore, kaže.
„Neću ni zapomagati da ne miješaju ta dva postupka. Ta voda je već kontaminirana i tu povratka nema. Na čelu Vrhovnog suda će, što se mene tiče, doći jedna vrlo stručna i politički neutralna osoba. To je moj doprinos. Nakon agonije koja traje već pola godine”, kazao je.
U javnosti je premijerovo uvjetovanje izbora čelnika Vrhovnog suda izborom ustavnih sudaca izazvala burne reakcije ne samo oporbe, pobunili su se i sami suci, kao dio treće, neovisne grane vlasti, koja se ovim Plenkovićevim ispadom otvoreno stavlja u politički kontekst.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić premijerovu izjavu nazvao „skandaloznom i suludom”, a saborski zastupnik Arsen Bauk podrugljivo poručio „ako se Plenković želi baviti paketima, neka instalira Temu aplikaciju”, a premijerovu izjavu žestoko je kritizirala i zastupnica Dalija Orešković ocjenjujući njegov ultimatum kao poraz nad svim porazima.
„On želi zarobljeni Ustavni sud, kao što želi zarobljene sve druge državne funkcije i grane vlasti. Na takav ultimatum je jedini ispravan odgovor – odbiti ponudu“, kazala je zastupnica ( DOSIP ).
“Svjedočimo nastavku okupacije države od strane jedne političke partije. Ako ćemo govoriti o društvenim i političkim podjelama, očito će se u 2026. ta linija razgraničenja voditi između onih koji žele partijski zarobljenu državu i onih koji se protiv takvog modela i sustava bore”, rekla je za N1 Orešković i zaključila:
“Ovo je potkopavanje demokratskih temelja države. Točno je da se neki procesi izbora moraju dogovarati unutar političkih grupacija, ali bez dijaloga, kompromisa i suradnje – ne može. Ali, diktatura jednog čovjeka koji kaže bez zadrške da želi zadržati kontrolu nad Ustavnim sudom, ispada iz konteksta suradnje. Tako nešto ispalo je iz njega i kod izbora deset kandidata prije. Ne pričamo o kriterijima ili obrazloženju zašto su neki kandidati podržani, a upravo to bismo trebali, to je najbitnije.”
Pobuna sudaca
Oglasili su se i iz Udruge hrvatskih sudaca, čija je glasnogovornica Ivana Bilušić ustvrdila da ne postoji pravna osnova za ono što Plenković predlaže, ali se stvara dojam da je izbor predsjednika Vrhovnog suda predmet političke trgovine.
Potpuno je nespojivo, tvrdi Bilušić, biranje predsjednika Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca, Ustavni sud i sudbena vlast nisu jedno te isto. Takva politička trgovina je potpuno neprimjerena u odnosu na sudbenu vlast kao treću, potpuno ravnopravnu gradu vlasti.
Za „vezana imenovanja” nema uporišta ni u Ustavu ni u zakonu, prijedlog je nelegitiman, narušava ugled sudbene vlasti, veli glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca, i stvara dojam da politika isključivo ima ulogu u biranju čelnika VS-a, što je, tvrdi, pogrešan dojam. Neovisnost sudbene vlasti znači lišenost bilo kakvog vanjskog pritiska, ne samo faktičnog, bitan je i dojam, poručila je Bilušić.
Glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Palajić za N1 je kazao da „Vrhovni sud ne komentira izjave političara, ne komentira zbivanja u političkoj areni.” A kada je riječ o izbora predsjednika ili predsjednice, „Vrhovni sud je izvršio svoju obvezu koja postoji u zakonu i Ustavu, dali smo mišljenje o kandidatima pa je sudbina odluke na nekome drugome. Ono što mogu reći je da Vrhovni sud normalno funkcionira, radi kao i inače. Naravno, željeli bismo da čim prije bude izabran čelnik i apeliramo da to bude čim ranije.”
A kad će biti, kao i u svemu drugome, odlučit će Plenković i HDZ. Ili će biti „vezana trgovina”, kakvu je ultimativno AP zatražio, ili je neće biti, pa će Vrhovni sud nastaviti raditi bez svog čelnog čovjeka, a Ustavni sud u krnjem sastavu. Svakako, bit će onako kako to najviše odgovara interesima vladajuće većine koja se na neovisnost sudbene vlasti poziva samo retorički, stvarno ju je odavno podredila svojim potrebama i ciljevima. Izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika bio je točka na i tzv. neovisnosti pravosuđa. I da, u pravu je bivši predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Damir Kos kad kaže da je „ono o čemu se šuškalo ( politički utjecaj na pravosuđe, op.a. ), sada normalno”.
Sjedište VSRH-a (izvor www.vsrh.hr)
