Svjetske političke elite, dužnosnici SAD-a i EU-a, Francuske, Britanije i Njemačke, sastali su se u Ženevi i razgovarali o nacrtu američkog, zapravo Trumpovog, plana u 28 točaka o okončanju rata u Ukrajini. Vijesti o mirovnom planu osciliraju, od izjave Donalda Trumpa da je ukrajinsko vodstvo nezahvalno za napore koji su uložili američki pregovarači na okončanju rata, od poruke ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ima rok do četvrtka da odobri plan koji de facto Ukrajinu poziva na kapitulaciju, odricanje od vlastitog teritorija i smanjivanje vojske na 600 tisuća ljudi, te odustajanje od ambicije ulaska u NATO, preko subotnje Trumpove izjave da njegov plan nije još konačan, do vijesti da je američki pregovarački tim šutke izašao iz hotela u Ženevi, bez izjava za novinare, što sugerira da tijekom rezgovora nisu zadovoljni. U međuvremenu su procurile i informacije da EU ima protuprijedlog Trumpovom planu…
…kojim europski lideri predlažu ograničavanje ukrajinske vojne snage na 800 tisuća vojnika u mirnodopsko vrijeme i da odluka o pridruživanju Ukrajine NATO-u ovisi o konsenzusu članica, kojeg trenutno nema. Također se spominje da NATO ne bi prihvatio trajno stacioniranje trupa pod svojim zapovjedništvom u Ukrajini u mirnodopskom razdoblju.
Europski plan, kako se neslužbeno govori, podrazumijeva i financijsko obeštećenje Ukrajine, i putem ruske imovine koja je ostala zamrznuta, sve dok Moskva ne plati štetu Ukrajini, a Kijev bi u tom slučaju obećao da neće pokušavati vratiti okupirani teritorij vojnim putem, i da će se otvorili pregovori o teritorijalnim razmjenama koji bi se naslonili na trenutno stanje na bojišnici. Uz sve to, govori se i o obvezi Ukrajine da organizira izbore odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, a dobila bi i američka jamstva koja odražavaju članak 5 NATO-a.
Zanimljivo je da su u prvim pregovorima, sudeći prema dostupnim izjavama, najveći optimisti upravo oni koji su najveći gubitnici, dakle, Ukrajinci, koji tvrde da pregovori idu u dobrom smjeru. Što je to dobro u Trumpovom planu, osim same činjenice da bi se zaustavilo krvoproliće, malo tko razumije. No, ako je okončanje rata imperativ izmučenoj Ukrajini, a ne oslobađanje okupiranih teritorija zemlje i očuvanje suvereniteta na cijelom državnom teritoriju, onda bi plan američkog predsjednika mogao ispuniti njihova očekivanja. Tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov, u objavi na društvenim mrežama piše da Ukrajina cijeni američke partnere koji s njima blisko surađuju kako bi bolje razumjeli njihovu zabrinutost te očekuju postići i veći napredak.
Može li Donald Trump doista osigurati Ukrajini pravedan mir? U to danas malo tko još vjeruje. Jer, kako svjetski mediji mahom ističu, Trumpu je samo važan interes SAD-a i on sam, o čemu svjedoče i njegove iznimno prepotentne i neozbiljne izjave.
“Rat između Rusije i Ukrajine je nasilan i strašan rat koji se, uz snažno i pravo američko i ukrajinsko vodstvo, nikada ne bi dogodio. Počeo je mnogo prije nego što sam preuzeo drugi mandat, za vrijeme administracije Uspavanog Joea Bidena, i samo se pogoršao. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni i ukradeni, jedino u čemu su radikalni lijevi demokrati dobri, ne bi bilo rata između Ukrajine i Rusije, kao što ga nije bilo, čak ni spomena, tijekom mog prvog mandata. Putin nikada ne bi napao! Tek kad je vidio Uspavanog Joea u akciji, rekao je: ‘Sada je moja prilika!’ Ostatak je povijest i tako se nastavlja”, samodopadno tvrdi Trump, naglašavajući da se radi o ratu koji je naslijedio, koji se nikada nije trebao dogoditi.
“Naslijedio sam rat koji se nikada nije trebao dogoditi. Rat u kojem svi gube, posebno milijuni ljudi koji su tako nepotrebno umrli. Ukrajinsko ‘vodstvo’ nije izrazilo nikakvu zahvalnost za naše napore, a Europa nastavlja kupovati naftu od Rusije. Sad nastavlja prodavati ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini. Pokvareni Joe je dao sve besplatno, besplatno, besplatno. Bog blagoslovio sve živote koji su izgubljeni u ljudskoj katastrofi,” objavio je Trump na društvenim mrežama.
Putinovi suradnici negiraju da Rusija stoji iza mirovnog plana Donalda Trumpa. To je, veli, američki plan, koji nema točaka za glavne ruske zahtjeve kao što je zaustavljanje političke represije, ali je dobra osnova za diplomatske pregovore. Rusi optužuju Europu i Ukrajinu da žele nastaviti rat, iako je Rusija jednostrano pokrenula invaziju na Ukrajinu i u pokušajima da se rat okonča redovito postavljala maksimalističke zahtjeve. Navodno Rusiji ne treba toliko teritorija, i ovo nije rat za teritorij, nego rat za ruski identitet Ukrajine ( ?! )
Valjda su zato i okupirali cijele ukrajinske regije i izravno ugrozili teritorijalni integritet zemlje, bez imalo spremnosti da se povuku s okupiranih područja…
Malo tko vjeruje da je do četvrtka, do roka koji je Zelenskom postavio Trump, moguće postići mirovni sporazum. Osim ukoliko Zelenski nije spreman na potpunu kapitulaciju, no tada će morati građanima Ukrajine objasniti zašto je toliko ljudi tijekom gotovo četverogodišnjeg rata izginulo i toliko gradova i sela razoreno.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, piše N1, podupire mirovni plan koji zaustavlja rat i sprječava sijanje novih smrti, ali svaki razuman i pravedan mirovni plan mora voditi računa o tome da se granice Ukrajine ne mogu mijenjati silom i oružjem, da ne smiju postojati ograničenja ukrajinskih oružanih snaga koja bi zemlju učinila dodatno ranjivom za buduće napade i da ključna, centralna uloga Europske unije u osiguravanju mira mora biti prepoznata uz krajnji cilj da Ukrajina na kraju postane punopravna članica Unije.
Von der Leyen je apelirala i za povratak svakog ukrajinskog djeteta koje je Rusija otela, a oteto ih je na desetke tisuća i i dalje su zatočeni u Rusiji, naglasila je, prenosi N1.
I hrvatski premijer Andrej Plenković, poznat po svom iznimno srčanom zagovaranju ukrajinskih interesa i snažne europske pomoći Ukrajini, mirovni plan Donalda Trumpa, začudo, ne vidi kao dobro rješenje. Naprotiv. To je loše, izjavio je, „to je suprotno ustavu Ukrajine, ide se u kršenje načela teritorijalnog integriteta“, upozorio je Plenković, referirajući se na predaju okupiranih područja agresoru, kao uvjet za postizanje mira.
Ako bi se takav mirovni plan prihvatio, pitanje je tko bi bio sljedeća žrtva ruske ili neke druge invazije na suvereni teritorij druge države. Kad svijet jednom pogazi osnovna načela za održavanje mira, poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svake države, nove žrtve prevelikih apetita potencijalnih agresora gotovo su izvjesne.
