Na ulazu u veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu, aktivisti, okupljeni oko stranke Naprijed BiH, postavili su žutu bačvu s oznakom opasnosti od radioaktivnosti kako bi simbolično izrazili svoje protivljenje hrvatskim namjerama da se na Trgovskoj gori, u bivšoj vojarni Čekezovac, izgradi odlagalište nuklearnog otpada. Problem je u tome što je riječ o lokaciji koja je u graničnom području, nedaleko teritorija susjedne BiH. Plan Hrvatske da na toj lokaciji izgradi deponij radioaktivnog otpada već godinama opterećuje odnose dviju susjednih država, no, sudeči po svemu, Hrvatska od svojih namjera ne odustaje…
Da ne bi bilo zabune, i da tkogod ne bi pomislio kako je postavljena bačva i stvarna, a ne samo figurativna, simbolična gesta kojom se želi upozoriti na potencijalne opasnosti po stanovništvo i okoliš uz granicu, aktivisti su uz bačvu postavili i natpis s kojeg jasno poručuju da je to tek simbolični odgovor na opasne namjere Hrvatske vezane za to područje.
„U ime zdravlja budućih generacija – zahtijevamo hitno odustajanje od ovog pogubnog projekta“, naveli su, prenosi N1, referirajući se na hrvatski projekt izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu Hrvatske s BiH.
Iz stranke Naprijed BiH apeliraju na bosanskohercegovačku vlast da se angažira kroz međunarodne, diplomatske i pravne aktivnosti kako bi se sporni projekt zaustavio i onemogućila njegova izgradnja jer ga smatraju opasnim za zdravlje ljudi na tom području. Poslali su i poruku da Trgovska gora nije ničije smetlište, a „naša regija ne smije biti nuklearni deponij Europske unije”, naglašavaju.
Nije ovo samo puhanje susjeda na hladno, jer se na lokaciji bivše vojarne Čerkezovac u općini Dvor ( na Uni ) radovi već izvode i prostor priprema za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog, ali i medicinskog, otpada. Naime, prema sporazumu sa Slovenijom, Hrvatska se obavezala da će preuzeti i primjereno zbrinuti dio otpada iz zajedničke nuklearne elektrane Krško, a Vlada je, u skladu s tim, donijela odluku da se taj otpad skladišti u staroj vojarni Čerkezovac uz samo granicu s BiH.
Takva je odluka izazvala val nezadovoljstva stanovnika koji žive u pograničnom području uz Unu, s obje strane granice, posebno s BiH strane, ali hrvatska vlada uvjerava svih da nema nikakve opasnosti ni po zdravlje ljudi ni po okoliš. Malo je onih koji takva uvjeravanja prihvaćaju, a iz BiH je došao i cijeli niz pisanih primjedbi na ovaj projekt. No, bez nekog efekta…
Hrvatska, čini se, nema namjeru odustati od svojih planova, a protivnici ovog projekta nadaju se da će studija utjecaja na okoliš pokazati da se radi o neadekvatnoj lokaciji za ovako opasnu namjenu koja, tvrde, predstavlja mogući veliki rizik za okoliš i ljude čije zdravlje ne bi trebalo dovesti u pitanje ni pod koju cijenu.
Uz ovaj apel iz susjedne BiH, stiže i zahtjev za pokretanje međunarodnih pravnih i diplomatskih akcija u cilju zaštite cijelog pograničnog područja uz rijeku Unu, koja je, iako u režimu zaštite, nedavno bila izložena beskrupuloznom udaru privatnih investitora koji su na vrelu Une krenuli graditi privatnu hidrocentralu, naravno, uz suglasnost nadležnih državnih institucija RH koje su vlasniku izdale i lokacijsku i građevinsku dozvolu za takav zahvat. No, eko-aktivisti su tada uspjeli svojim tijelima obraniti vrelo Une. Zaustavili su gradnju i danonoćno dežurali uz formalno zaštićeni izvor rijeke čekajući da država konačno poduzme odgovarajuće mjere i zaustavi skandaloznu devastaciju prirode.
Iako je to područje dio zaštićene eko- mreže Natura 2000, investitor je počeo gradnju male hidroelektrane na rijeci a da lokalno stanovništvo nitko nije pitao što o tome misli a niti informirao o namjeri gradnje privatne HE na Uni. I to bez studije utjecaja na okoliš… Reagirao je, napokon, i Državni inspektorat koji je kazneno prijavio službenu osobu, koja je izdala lokacijsku dozvolu a da nije zatražila ocjenu ekološke prihvatljivosti, zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. Oglasilo se i Ministarstvo graditeljstva koje je, međutim, kazalo da su lokacijska i građevinska dozvola u redu, ali ako se utvrdi da su izdane kao posljedica kaznenog djela, može se pokrenuti obnova postupka( ?! ), a utvrđeno je i da prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Zadarska županija, nakon prosvjeda građana, sazvala je sastanak na kojem je tema bila hitni prekid radova i uklanjanje projekta iz prostornog plana županije…
Dakle, zahvaljujući aktivističkim prosvjedima i mjerama pritiska, izgradnja HE na Uni je zaustavljena. Pitanje je, je li to trajna odluka ili služi samo za privremeno utišavanje udruga civilnog društva kako bi se u određenom trenutku s radovima nastavilo. Jer, svjedoci smo niza slučajeva u kojima su hrvatske državne institucije privatni interes besramno stavljale iznad interesa, pa i zdravlja, hrvatskih građana i očuvanja prirode i okoliša. Hoće li se slučaj Una ponoviti i s centrom za zbrinjavanje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, u općini Dvor ( na Uni! ), s obzirom da je za centre odlučivanja i moći novac redovito ispred svega drugog, i zdravlja i prirode?
Duboko Vrelo Une izaziva divljenje
