Svojevrsna je javna tajna kako se milijuni iz različitih EU-fondova posredstvom mreže kriminalaca u politici godinama slijevaju u privatne ruke, privatne biznise, na privatne račune… umjesto za opći boljitak. Tu i tamo bi europski istražitelji kriminala i korupcije upozorili svojim istragama na tu naročito odvratnu rabotu, no odgovorni za taj kriminal su uglavnom nekažnjeni. Dapače, neki su zasigurno i dalje u tijelima lokalne i državne vlasti. Danas je o tome u Hrvatskom saboru progovorila Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo! i predsjednica saborskog kluba stranke.
“Hrvatska Vlada dala je pet milijuna eura javnog novca hrvatskih i građana EU iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost da bi privatni na otoku Ugljanu izgradio hotel”, naglasila je Benčić, te se u raspravi o godišnjem izvještaju Državnog ureda za reviziju za 2024. posebno osvrnula na njihovu analizu učinkovitosti u borbi protiv klimatskih promjena i učinkovitosti trošenja sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO).
Podsjetila je kako je NPOO, kako mu ime i govori, namijenjen izgradnji otpornosti našeg društva i infrastrukture, posebno na klimatske promjene, zbog čega su važne komponente Programa zelena i digitalna tranzicija.
“Hotel na Ugljanu je izvrstan primjer kako se ne koriste sredstva iz EU”, rekla je Benčić, jer je za taj novac u Hrvatskoj investitor mogao dobiti iz redovnih komercijalnih izvora, i dodala: “EU sredstva nisu tu da budu primarna sredstva. Ona su supsidijarna i služe tome da ispunjavaju neke javne ciljeve za koja inače sredstva nemamo. A za izgradnju hotela investitor je mogao dobiti novac iz privatnih izvora i banaka, jer ovdje nije riječ o rizičnom ulaganju. Dakle, da imamo normalnu Vladu, stanovnici Ugljana dobili bi iz NPOO-a besplatnu energiju za svoje kuće i poslovanje subjekte, a investitor bi svojim sredstvima i komercijalnim kreditom gradio hotel”.
Benčić je navela kako se novac iz NPOO mogao iskoristiti na dobrobit stanovnika otoka Ugljana.
“Ovih pet milijuna eura mogli bismo potrošiti, primjerice, na to da sve kuće na Ugljanu – dakle, svih 400 kućanstava – dobiju solarne elektrane i postanu potpuno energetski neovisni. To bi ukupno koštalo oko dva i pol milijuna eura. Preostalih dva i pol milijuna mogli bismo uložiti u vrtić, školu, igrališta ili popravak ceste – što god je tom otoku najpotrebnije. Što smo još mogli napraviti za Ugljan s pet milijuna eura? Mogli smo, primjerice, subvencionirati Jadroliniju za kupnju novih katamarana, pa nam usred noći ne bi tonuli brodovi prije pristajanja u Gaženicu – kao što se nedavno dogodilo s privatnim prijevoznikom u zadarskom arhipelagu, jer imamo prastaru flotu. Možda bi tada Jadrolinija mogla biti konkurentnija na natječajima za linije, a naši otočani sigurniji”, kaže Sandra Benčić.
“To su stvari koje smo mogli napraviti za cijeli otok, za sve njegove stanovnike – a ne samo za jednog. Ovako Vlada daje javni novac za privatne projekte koji ne donose širu društvenu korist, već profit. I to nije normalno. To nije učinkovito”, rekla je Benčić i dodala da izravna financiranja privatnih ulaganja poput ovog hotela moraju prestati, a novac treba preusmjeriti u istraživanje i razvoj, razvoj inovacija koje daleko teže dolaze do investicija u usporedbi s hotelima, te u klimatskoj i ekonomskoj otpornost naših građana i zajednica.
“Ta sredstva trebaju ići u ono za što su namijenjeni, u stvaranju otpornosti naših zajednica. A koliko su naše zajednice, posebno na obali, neotporne – mogli smo se uvjeriti neki dan, kad nas je opet pogodila oluja. I nije to bio izolirani slučaj. Te će se oluje ponavljati ovog ljeta, sljedećeg ljeta i bit će sve gore. A naša obala je na to potpuno nepripremljena. Mehanizam za oporavak i otpornost treba služiti upravo tome – a ne tome da si ekipa gradi hotele. To je potpuno jasno” , navela je.
Na kraju je predložila da se postave jasna pravila, svaki projekt koji financiramo javnim novcem mora imati konkretnu društvenu korist: “Moramo služiti otpornosti naših zajednica. Moramo služiti poboljšanju javnih usluga za naše građane – posebno one koje žive na otocima i koje još uvijek nemaju pristup osnovnim stvarima poput zdravstvene skrbi, kvalitetnog obrazovanja, javnog prijevoza i mobilnosti.”
“Ako već ulažemo javni novac u poduzeće, onda ga trebamo ulagati u onu koja stvara dobra i usluge za te zajednice. Pazar nije logično da smo, umjesto toga, sredstva iz NPOO-a uložili u znanstvenu i industrijsku infrastrukturu za proizvodnju brodova, katamarana i putanja za Jadroliniju? Imali smo i Brodarski institut nekad i Uljanik-to ste pustili da propadne. Time bismo zatvorili cijeli ciklus – i stvorili naša radna mjesta, i modernizirali flotu, i unaprijedili uslugu Ali zato možemo dati pet milijuna eura za jedan hotel” , rekla je.
“To je, po meni, jasan primjer neučinkovitog upravljanja ekonomskim procesima u ovoj državi – od strane ove Vlade” , poručila je na kraju govora.
Sandra Benčić
