U susjednoj Sloveniji, čini se, malo više vode računa o posljedicama aktualnih klimatskih promjene nego kod nas. Znanstvenici s Kemijskog instituta u Ljubljani, koji razotkrivaju mitove o klimatskim promjenama, imaju dobre i loše vijesti, piše 24ur. Dobra je, kažu, vijest da sve manje ljudi poriče te promjene, ali loša je vijest da se pronalaženje rješenja čini izuzetno teškim.
S time na žalost nisu otkrili ništa novo. U Hrvatskoj relativno malen broj ljudi ima svijest o onome što se događa s klimom na globalnoj i lokalnoj razini, a još manje je to tema koja zanima one koji bi mogli donositi odluke koje bi mogle ublažiti posljedice navedenih pojava na aktualne i buduće generacije.
Desetljećima govorimo da moramo izbjeći posljedice globalnih promjena. Danas možemo reći da je prvi vlak već otišao. Posljedice su tu i neizbježne. Ako to opišemo samo jednim očitim parametrom.
-Do sredine stoljeća razina Jadranskog mora porast će za 20-30 centimetara. Bit će 30 puta više poplava obale. Drugim riječima: zbogom Piran… Pa, kad bi se radilo samo o razini mora, mogli bismo puno toga napraviti, graditi nasipe na primjer. Ali problem je što te promjene znače i mnoge druge probleme. Više temperature, jače oluje, suše, migracije, katastrofe koje Slovenci sve češće doživljavaju… upravo su ono što su znanstvenici cijelo vrijeme predviđali. Donositelji odluka sve su jednoglasniji da moramo nešto poduzeti. Mnogi računaju na nove izume koji će nas spasiti, kako bismo mogli živjeti kao danas, samo na temelju novih energija, ali tehnologija ne funkcionira preko noći, a cijeli svijet si je ne može priuštiti – pišu slovenski mediji navodeći riječi tamošnjih znanstvenika.
Ali ima li društvo uopće dovoljno vremena da se polako prilagodi? Ovo je globalni problem i rješenje bi trebalo biti globalno. Nažalost, čini se da je danas lakše vjerovati u Djeda Mraza nego u činjenicu da će svjetski vođe moći postići dogovor u kojem će svi smanjiti svoju moć i bogatstvo kako bi spasili budućnost, kako se ističe.
-Kopar i Izola ponovno bi postali otoci, a more u Sloveniji moglo bi poplaviti 1200 hektara zemlje. Većina toga bila bi u području oko Sečovlja, s cijelim solinama i zračnom lukom pod vodom. Ako bi se ostvario najpesimističniji klimatski scenarij, to bi se moglo dogoditi do 2100. godine. Opasno je biti optimističan, stoga budimo pesimistični i pripremimo se za gore scenarije, upozorava Primož Banovec iz slovenskog Instituta za vodno gospodarstvo u intervjuu za Čas za zemljo.
-Pojednostavimo malo, ali očekivani porast srednje razine mora prema optimističnom scenariju je 60 cm. Opasno je biti optimističan, pa budimo pesimistični i pripremimo se za gore scenarije. Takav scenarij, za koji se nekoliko zemalja priprema, jest porast od dobrog metra, tj. 1,1 metar. Međutim, neizvjesnost je velika, neke se zemlje u svojim strategijama pripremaju za porast mora od 2 metra. Predviđanje budućnosti nezahvalan je zadatak, što će se dogoditi s velikim ledenim pločama na Antarktici, ledenjacima na Grenlandu. Zatim tu je toplinsko širenje mora. S prosječnom dubinom oceana, koja je oko 3.682 metra – ovaj štap će se sam od sebe rastegnuti zbog zagrijavanja mora, bez doprinosa topljenja ledenjaka. Porast mora se već događao u prošlosti, povremeno prilično brzo, ali u to vrijeme naša civilizacija nije bila uz more, na što bi mogao utjecati porast mora. Posljednjih 6.000 godina more je bilo vrlo stabilno; Na vrhuncu ledenog doba bila je oko 120 metara niža nego što je sada. Pitanje je na neki način jednostavno, ali odgovor je vrlo zahtjevan. Scenariji porasta razine mora su poznati, pripremaju ih i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) i razne državne agencije, među kojima treba istaknuti američku (NOAA). Trendove porasta razine mora u Sloveniji prati i ARSO. Prije svega, trebali bismo saznati više o tome što zapravo znače scenariji klimatskih promjena*. Različiti su, ali moramo govoriti o realnim. Oni ovise o našim postupcima, ali općenito postoji usuglašenost da je očekivani porast srednje razine mora negdje između 40 cm i 1,1 metara do 2100. godine. Govorimo o porastu srednje razine mora bez plime i oseke, ako tome dodamo plimu i ekstremnije plime, Kopar i Izola bi doista mogli ponovno postati otoci. – ističe Banovec.
Inače, prema pesimističnim scenarijima, očekuje se da će more do 2100. godine poplaviti 1200 hektara zemlje u Sloveniji…
-Uvjeti za scenarij već se ispunjavaju – nedavno izvješće OECD-a (The Climate Action Monitor 2024) kaže da se ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova koje su postavile zemlje članice OECD-a do 2030. neće postići. Dakle, nismo baš na pravom putu, barem što se tiče emisija. Srećom, drugi uvjet više ovisi o nama samima, pa će tijekom tog razdoblja biti potrebno provesti niz mjera za sprječavanje poplava s mora, a ako provedemo mjere, onda neće biti tako loše. Promjene jesu i bit će, ali su postupne. Teško je primijetiti nešto što se trenutno kreće brzinom od oko pola centimetra godišnje, ali sve češće poplave nižih dijelova obale već su tu. Život se također postupno mijenja, ali kako, trebamo pitati vlasnike nižih zgrada u Piranu. Kao zajednica morat ćemo se dogovoriti koje su promjene prihvatljive za nas, posebno stanovnike obalnog područja. Želja je vjerojatno da promjene budu što manje. – zaključuje Banovec.
Vode plave u Sloveniji (foto Tris/G. Šimac)
