Ako ste posljednjih dana boravili bilo gdje u Hrvatskoj, ili pak negdje u Europi (ali i šire i dalje), možda ste se zapitali zašto je vedro nebo tako mutno, a zrak težak, tmast i nekako zadimljen. Ali malo kome je, osim možda rijetkima koji intenzivnije prate zbivanja u svijetu, moglo past na pamet kako je, primjerice, smog iznad Dalmatinske zagore zapravo doista dim: ali iz – Kanade (!).
Da, dobro ste pročitali. Dim iznad Hrvatske je iz – Kanade. Tamo već tjednima gore golemi šumski požari koji se izravno pripisuju previsokim temperaturama, suši i – klimatskim promjenama. Ipak, u Hrvatskoj mnogi, sudeći po reakcijama u medijima i po društvenim mrežama, smatraju kako su navodi o dimu od kanadskih požara laž, te kako je u pitanju još jedna nečija zavjera.
No istina je drukčija, već tjednima se prate satelitske i druge snimke kretanja dima po ovoj nevelikoj Zemaljskoj kugli, te u kratko vrijeme i najvećem skeptiku postaje jasno kako smo međusobno ovisni i kako sve što se događa na jednom kraju planeta itekako uvijek ima utjecaja na drugi kraj Zemlje. Globalno zadimljenje, reklo bi se.
Ilustracija, požar: Scene iz Paradisea (foto Paradise Post)
U Švicarskoj, primjerice, jučer imaju problema s dvije pojave koje značajni zagađuju zrak čak i u njihovim divotnim planinskim predjelima. I tamo je zrak vrlo zagađen posljednjih dana, iako će mnogi kao sinonim za čistoću zraka upravo navesti švicarske Alpe.
Naime, osim utjecaja dima iz Kanade, Švicarsku ( a vrlo vjerojatno uskoro i nas) sada pogađa i pijesak iz Sahare. I oni su žrtva globalnog zaprašenja. Saharska prašina dodatno je zamaglila vidljivost na švicarskom nebu, pridružuju se česticama dima koje su se donijele od šumskih požara u Kanadi.
Kao rezultat toga, atmosfera je oblačna, a vidljivost smanjena, objavio je MeteoSwiss, a prenosi Swissinfo.
-Savezni ured za meteorologiju i klimatologiju (MeteoSwiss) objavio je u slike oblačnosti. Kada je saharska prašina u zraku, ona reflektira i raspršuje dio sunčeve svjetlosti. Nebo poprima žućkastu boju, a izlasci i zalasci sunca su spektakularniji. Prašina također dovodi do povećane koncentracije čestica u zraku. Međutim, kvaliteta zraka bila je bolja nego sredinom tjedna, kada je dim iz Kanade zagađivao zrak. U Zürichu je u petak ujutro koncentracija takozvanih PM2.5 čestica iznosila 29 mikrograma, prema web stranici švicarske tvrtke za zaštitu okoliša IQAir. Riječ je o česticama promjera manjeg od 2,5 mikrometara. Zakonska dnevna prosječna granica iznosi 50 mikrograma po kubnom metru zraka. – ističu.
Prema meteorološkoj službi, saharska prašina značajno doprinosi onečišćenju aerosolima u proljeće i jesen. Mineralna prašina važna je komponenta atmosferskog aerosola. Uglavnom potječe iz pustinja, ali nastaje i erozijom tla i poljoprivredom.
Ilustracija: Dim na Dinari
Sahara je najveći izvor mineralne prašine, ispuštajući između 60 i 200 milijuna tona prašine godišnje. Dok veće čestice brzo ponovno padaju na tlo, manje se mogu nositi tisućama kilometara i dosegnuti cijelu Europu.
-Neke mjerne postaje zabilježile su u srijedu vrijednosti koje se smatraju nezdravima. Zakonske granice su prekoračene na mnogim mjestima. Prema IQAiru, razine čestica bile su posebno visoke. Koncentracija čestica PM2.5 na mjernoj postaji Bern-Bollwerk u srijedu poslijepodne bila je više od deset puta veća od godišnje preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).Koncentracija na brojnim drugim mjernim postajama diljem Švicarske bila je također više od pet puta veća od godišnje preporučene vrijednosti. Ove fine čestice prašine predstavljaju zdravstveni rizik prvenstveno zbog svoje male veličine. Fine čestice mogu prodrijeti duboko u dišne putove, pa čak i u krv. Zrak u švicarskim planinama nije potpuno čist. Razlog tome je dim od šumskih požara u Kanadi, koji je sada stigao do Europe. – izvještavalo se prije nekoliko dana iz Švicarske.
Prema kanadskom nacionalnom izvješću o šumskim požarima, ponekad je bilo i preko stotinu požara. Iznimna suhoća i vjetar izazvali su požare i uzrokovali njihovo širenje. Do kraja svibnja evakuirano je više od 17 000 ljudi.
Interesantno, ali svjetski čelnici mogli bi se ‘na licu mjesta’ suočiti s upozorenjima o dimu i klimatskim promjenama kada se sljedeći tjedan okupe u Alberti, budući da su šumski požari izmakli kontroli u većem dijelu Kanade uzrokovali drugu najgoru sezonu požara u zemlji u desetljećima.
(Foto: Hrvoslav Pavić)
Područje Kananaskisa u kanadskim Stjenjacima, gdje u nedjelju počinje summit svjetskih čelnika nije u području požara. No, zemlja se bori s 225 požara, uključujući 120 izvan kontrole, a neki od tih požara bjesne na zapadu u Britanskoj Kolumbiji i u sjevernim dijelovima Alberte.
Kanadska vlada u četvrtak je Calgary, najbliži veći grad Kananaskisu, uvrstila na popis gradova s visokim rizikom od pogoršanja kvalitete zraka. Razina dima od šumskih požara može se brzo mijenjati ovisno o smjeru vjetra.
Posljednjih dana palo je nešto kiše u zapadnoj Kanadi, ali ne dovoljno da ugasi većinu požara. Do sada su progutali 3,7 milijuna hektara zemlje. , što je druga najveća površina za ovo doba godine u desetljećima nakon 2023. Deseci tisuća ljudi evakuirani su iz zajednica diljem zapadne Kanade i sjeverozapadnog Ontarija, neki vojnim zrakoplovima. Dvije osobe su poginule.
Savezni dužnosnici i političari na brifingu o šumskim požarima u četvrtak rekli su da su klimatske promjene pogoršale rizik od šumskih požara diljem Kanade.
Što reći: bravo za zaključak.
Nevjerojatno je kako mnogima još uvijek nije jasna logika aktualnih zbivanja: temperature su sve više, suhi periodi sve dulji, vegetacija je sasušena i gori ‘kao barut’, a posljedica toga su – dakako – veliki šumski požari diljem svijeta.
No to nekima još nije dovoljan dokaz kako bi shvatili što se događa, te kako bi sve zemlje svijeta, uključujući i standardno nekompetentno i nehajno hrvatsko političko vodstvo, trebali sve napore i novac ulagati u ublažavanje posljedica promjena klime, kao i u vatrogasce i vatrogastvo i prevenciju od požara, a ne u borbene zrakoplove, oružje, dronove i rakete.
