Vjerovali ili ne, Zoran Milanović se nakon aktualnog, drugog uzastopnog predsjedničkog mandata više nema namjeru kandidirati za bilo koju funkciju u politici. Tako je bar izjavio ovih dana u Rovinju otvarajući Dane komunikacija kojima je i pokrovitelj i gdje je bio jedan od 180 govornika. Doduše, predomisli li se Milanović na isteku mandata, to ne bi bilo neko posebno iznenađenje, a ni prvi put da je naš osebujni šef države nešto rekao pa porekao. Ali, problem je u tome što je premijer bio, predsjednik Republike je po drugi put, treći nije predviđen Ustavom, pa je pravo pitanje koja je to dužnost uopće na koju bi se mogao kandidirati da ne degradira svoj stečeni status bivšeg predsjednika države. Stoga, Milanovićeva najava ovog trenutka se i ne čini tek demagoškom frazom preko koje bi u doglednoj budućnosti mogao lako i jednostavno preći…
U svom obraćanju sudionicima skupa, Milanović je govorio o ulozi komunikacija u suvremenom društvu, prirodi političkog diskursa, ekonomskim pokazateljima poput BDP-a te globalnim i europskim izazovima s kojima se suočava Hrvatska. Naglasio je važnost kritičkog ispitivanja stvarnosti koje oblikuje komunikacija i potrebu za etičkim pristupom u interakciji s javnošću.
„Radite u poslu projiciranja stvarnosti – ponekad čak i zamagljivanja, ako je to ono za što klijent plaća. To postavlja etička pitanja“, rekao je Milanović, referirajući se na stalno prisutnu napetost između privida i stvarnosti, posebno u kontekstu ekonomske statistike, političkih poruka i medijskog sadržaja.
Ocijenio je kako su unatoč tehnološkom i komunikacijskom napretku, političke strukture i dinamika uglavnom ostale iste: „Tijekom ovih 30 godina, Hrvatska je ostala unutar iste političke paradigme – svojevrsne ravnoteže. Iste dvije stranke, isti ideološki sukobi, isti narativi, iste optužbe i protuoptužbe.“
Za pravo reći tu paradigmu hranio je i sam predsjednik…
Osvrnuo se i na odnos Hrvatske s Europskom unijom, upozoravajući na prednosti i ograničenja članstva: „Zauzvrat, odričemo se slobode donošenja suverenih odluka o svemu. Cijena koju plaćamo nije zanemariva – naša vanjska i ekonomska politika, više nemamo monetarnu politiku, a naša fiskalna politika djeluje u nekoj vrsti vazalskog statusa“, kazao je, posebno napominjući kakvi su rizici monokulturnog gospodarstva kakvo njeguje Hrvatska.
Upozorio je da male zemlje poput Hrvatske moraju s velikim oprezom upravljati svojim prostorom, potpuno svjesne svojih ograničenja, ali i potrebe za očuvanjem suvereniteta i neovisnosti u donošenju odluka.
„Da biste preživjeli kao mala zemlja u takvom okruženju, u biti morate držati jezik za zubima. Morate biti sebični – posesivni, čak i pohlepni – kada je u pitanju zaštita hrvatskih interesa“, smatra Milanović i zaključuje: „Ne možete imati ozbiljnu državu bez ozbiljne vojske.“
Vrijeme aktivne politike za njega je na zalazu, kazao je, vrijeme odmiče i više neće biti kandidat za predsjednika, ali ni za bilo koju drugu dužnost u politici. Sada je u fazi da pravi neki svoj politički rezime i kako reče, „shvaćam da je lijepo biti u krdu, ali u krdu i smrdi”.
U Rovinju, tijekom trodnevnog festivala Dani komunikacija 2025., gostuju brojni predavači svjetskog formata, bavit će se pitanjima umjetne inteligencije kroz problematiziranje etičkih dvojbi i regulatornih okvira, ali i kreativnih strategija, a dodijelit će se i nagrade najboljima u industriji komunikacija koja je na čelu društvenih inovacija, kako to reče direktorica programa Dunja Ivana Ballon.
