Novinari godine, po glasovima članova Hrvatskog novinarskog društva, ove godine su kolege iz Jutarnjeg lista Slavica Lukić i Marin Dešković Nagrade su tradicionalno dodijeljene 3. svibnja u povodu Svjetskog dana slobode medija, a u konkurenciji su još bili Ivan Pandžić, Hrvoje Šimičević i Mila Moralić. Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobila je književnica i novinarka Slavenka Drakulić.
Ovogodišnji novinarski laureati, Lukić i Dešković, titulu najboljih osvojili su zahvaljujući istraživačkom radu o seriji SMS- poruka koje je HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac razmjenjivala s više relevantnih aktera iz pravosuđa i politike, piše HND. Pritom, svi se dobro sjećamo, najveći odjek imale su poruke koje je Rimac razmjenjivala s Ivanom Turudićem, tadašnjim predsjendikom Županijskog suda u Zagrebu, današnjim glavnim državnim odvjetnikom koji se na tu dužnost kandidirao u jeku afere SMS.
Slavica Lukić, primajući nagradu Novinar godine, uz zahvalu u svoje i ime kolege Deškovića, svima koji su svojim glasovima sudjelovali u procesu izbora, naglasila je da nagradu posvećuje preminulim kolegama, velikoj istraživačkoj novinarki Jasni Babić, i tragično preminulom Vladimiru Matijaniću, i drugim kolegama. Apelirala je na zakonodavnu i izvršnu vlast da unaprijede propise kako bi se ojačao položaj novinara i njihova zaštita u obavljanju profesionalnih zadaća.
Nagrada za Životno djelo Otokar Keršovani dodijeljena je Slavenki Drakulić, Nagrada Velebitska degenija za najbolje novinarske radove u području zaštite prirode i okoliša pripala je Sanji Mikleušević Pavić za dokumentarni serijal u HTV-ovom Labirintu “Donja Jablanica – Kad šume utihnu” i Vedranu Simičeviću za “Europska Amazona je pred umiranjem”. Nagrada Marije Jurić Zagorke za pisano novinarstvo pripala je Večernjakovoj novinarki Mileni Zajović za tekstove u kojima je razotkrila godinama prešućivano seksualno uznemiravanja glumica i drugih filmskih djelatnika od cijenjenog i nagrađivanog redatelja Dalibora Matanića.
Nagradu Marija Jurić Zagorke za radijsko novinarstvo dobila je Barbara Matejčić za dokumentarnu radiodramu “Uzrok smrti”, a Nagrada za internetsko novinarstvo pripala je Denisu Mahmutoviću iz Telegrama za otkrivanje afere sa stanovima Dragana Primorca. Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo podijelile su Mija Moralić s N1 za intervju s Laurom Kovesi i Nikolina Zavišić za rad na emisiji “Paragraf” Audiovideo produkcije VIDA.
Nagrada Jasne Babić za istraživačko novinarstvo pripala je Marinu Deškoviću, Slavici Lukić i Željki Godeč za tekstove o bivšoj HDZ-ovoj državnoj tajnici Josipi Rimac i Ivanu Turudiću.
Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju otišla je Ivi Čaglju za fotografiju snimljenu u ožujku 2024. godine na požarištu kod Sitna Donjeg. Lorik Sopi dobitnik je nagrade za snimateljski prilog na televiziji Žarka Kaića za snimke u produkciji VIDA Srpskog narodnog vijeća, među kojima su i reportaže “Grubori – povratak u ubijeno selo”, “Srpske kuće lete u zrak” i “Slana – zatajeni ustaški logor”, a istu nagradu dobio je i Janko Gredelj za snimke dramatičnih požara prošlog ljeta na Makarskoj rivijeri
Mladen Iličković posthumno je dobio priznanje „Milan Grlović“ koje se dodjeljuje zaslužnim članicama i članovima HND-a za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda; novinarkama i novinarima koji su se istaknuli u radu i aktivnostima HND-a, objavio je portal HND-a.
Kako je uoči dodjele nagrada kazao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, ovim nagradama HND slavi novinarstvo i novinare koji djeluju u okruženju koje je sve samo ne prijateljsko.
– Prije nekoliko dana vidjeli smo kako se oni koji su na vlasti hvale smanjenjem sredstava tjedniku Novosti, što predstavlja još jedan veliki udar na ionako krhke medijske slobode. Čega se pametan stidi, time se DP hvali. Teško je, međutim, da se operacija donošenja jedne diskriminatorske i cenzorske odluke mogla izvesti bez suglasnosti velikog partnera u Vladi- rekao je Zovko dodajući kako se novinari i mediji proglašavaju neprijateljima države i dežurnim krivcima.
– Država šutke, rekao bih namjerno promatra devastaciju medija i novinarstva. Tužbe protiv novinara i medija i dalje su veliki problem, iako se njihov broj nominalno smanjio u najnovijoj HND-ovoj godišnjoj anketi. Trenutno imamo najmanje 696 tužbi protiv medija i novinara, teških 3,1 milijun eura. Ova brojka je u stvarnosti još veća. Ne kažemo da su sve te tužbe SLAPP, ali istraživanje koje smo lani radili s pravnim stručnjacima Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, pokazalo je da od 1300 sudskih odluka u ovakvim predmetima od 2016. do 2023. godine, više od 40 posto ima barem jedan element SLAPP-a. Iako godinama upozoravamo na ovaj problem, Ministarstvo pravosuđa nas je ignoriralo. I nakon što smo javno zaprijetili prekidom svake suradnje s njima, pozvani smo u radnu skupinu koja radi prijedlog novog zakona koji bi prenio odredbe Anti-SLAPP Direktive u hrvatski pravni okvir- naveo je Zovko zaključujući da se može sa sigurnošću reći da u Hrvatskoj postoji kultura nasilja putem tužakanja novinara, ali da to novinare neće ušutkati.
Hrvatsko novinarsko društvo već godinama se zalaže za formiranje Javnog fonda za medije, kazao je Zovko te podsjetio da je ove godine opustila redakcija N1 televizije u Zagrebu, a planom restrukturiranja HRT-a namjerava raskinuti više od 800 ugovora o radu, novinari rade na normu, pri čemu se njihova isplativost mjeri brojem klikova koje su svojim radom namaknuli.
– Našu resornu ministricu ovakva devastacija resora u njezinoj nadležnosti nimalo ne uzbuđuje, ni to što je naš Zakon o medijima star više od 20 godina, ni to što su mediji ranjivi na reketarenje oglašivača, tajnih vlasnika, istaknutih pojedinaca, raznih obnašatelja dužnosti upravljanja javnim resursima – koji ne vole kad im se ime pojavi u medijima. Novinarstvo nema alternativu, jer novinarstvo informira građane i čuva demokraciju. Mediji su najčešće zadnja adresa kojom se građani diljem svijeta obraćaju kad sustav ne funkcionira, zadnja linija obrane. Za to se vrijedi boriti- poručio je predsjednik HND-a ocjenjujući da i ovogodišnje nagrade svjedoče da je ova profesija još žilava i da se građani imaju kome obratiti.
Dobitnica prestižne nagrade za životno djelo Otokar Keršovani ove godine je Slavenka Drakulić koja je novijim naraštajima poznatija po svom spisateljskom radu. No njeno autorsko ishodište je novinarstvo koje nikada nije napuštala, kontinuirano ispisujući tekstove još od studentskih dana. Od svojih prvih profesionalnih koraka u Startu i Danasu, preko prestižnih svjetskih medija s kojima sudjeluje, poput New York Timesa, Guardiana, Süddeutsche Zeitunga, La Stampe i Politikena, do Jutarnjeg lista čija je kolumnistica posljednjih nekoliko godina, Drakulić se uvijek bavila aktualnim temama, pionirski istražujući i one društvene pojave koje su tek bile na vidiku, kaže se u obrazloženju žirija.
Drakulić je zahvalila na nagradi te, uz ostalo, kazala:
– Ova nagrada mi je važna jer dolazi od kolega , od kojih sam svojevremeno doživjela gorka razočarenja – rekla je Drakulić konstatirajući da njezina generacija polako odlazi sa scene, a u međuvremenu uz promjene sustava, promijenila se cijela struka, ali i sama kulturna paradigma i pisanje.
-No pisati se mora– poručila je na kraju Slavenka Drakulić.
Foto: Nikola Šolić/HND
