Evo sada jedne dobre, ali ujedno i žalosne vijesti. Država, to jest Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, to jest svi mi… sada ćemo sufinancirati ‘zbrinjavanje’ nebrojenih divljih smetlišta na kojima divljaci diljem Hrvatske bacaju svoje kućno i okokućno smeće, građevinski, klaonički, radionički i svakakav otpad. Kako kažu iz Fonda, gradovima i općinama te javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode osigurano je 6 milijuna eura za sufinanciranje sanacije tzv. „divljih odlagališta“.
-Jedinice lokalne samouprave koje Fondu prijave lokacije za koje su, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, izdana rješenja komunalnog redara mogu dobiti do 50% opravdanih troškova sanacije, odnosno do maksimalno 200 tisuća eura po projektu. Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima prirode Fond će sufinancirati do 80 posto troškova, ali također do maksimalnih 200 tisuća eura za sanaciju pojedine lokacije. – ističu u Fondu.
Odobrena sredstva mogu se, vele, koristiti za: istražne radove i kategorizaciju otpada, izradu plana uklanjanja otpada, geodetsku snimku lokacije, izvođenje sanacijskih radova na lokaciji, opremu za uspostavu mjera sprečavanja ponovnog odlaganja otpada na očišćenoj lokaciji, angažman stručnjaka pri izvlačenju otpada iz speleoloških objekata i teško pristupačnih lokacija, te stručni nadzor na projektu sanacije.
Primitivni živalj – divlja odlagališta
Znajući u kakvoj državi živimo, lako možemo pretpostaviti kako će, po zakonu visoke vjerojatnosti, određeni dio ovog novca otići u krive ruke, partijskim kolegama, rodjiacima i kumovima, te kako se s nekim divljim odlagalištima neće desiti – ništa. Koliko na je poznato, neke od jedinica lokalne samouprave neće se niti udostojiti javiti na ovaj natječaj…
Otpad s pogledom – (foto TRIS/G. Šimac)
Inače, prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša Fond osnovan radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša.
No bilo bi dobro da Fond i druge mjerodavne državne institucije poduzmu nešto i provjere kako se, primjerice, privilegirane tvrtke kojima je povjeren vrlo unosan posao otkupa plastične i druge ambalaže, odnose prema okolišu prilikom prihvata, obrade i daljnjeg transporta tih materijala. Prema upozorenjima građana iz Dalmacije, nehaj i nemar oko bavljenja tim poslom vidljiv je i u neredu u uneređenom okolišu uokolo pogona tih tvrtki, a kojima je zadaća upravo suprotno: pravilno zbrinuti plastiku i spriječiti onečišćenje okoliša.
No divljih je odlagališta po Hrvatskoj, pogotovo tamo gdje živi primitivniji živalj, sve više i više. Unatoč mogućnostima besplatnog odvoza određene količine otpada, divljaci bacaju smeće posvuda, u Dalmaciji primjerice u prvoj šikari nedaleko od svojih apartmana koje uređuju radi bavljenja turizmom.
Stupanj gluposti i ekološke nesvijesti je upravo dramatičan, a država i lokalne vlasti niti su sposobne, niti shvaćaju štetu, niti ih je doista briga za to što se događa u njihovom dvorištu.
Jedino rješenje bi bilo osnivanje dobro opremljene i motivirane svojevrsne policije za zločine protiv okoliša, a u koje spadaju i bacanje smeće u prirodu, kao i drastične novčane i zatvorske kazne za one koji to čine.
Fotografirajte, prijavite…
No teško je očekivati da će se u ovakvoj Hrvatskoj to desiti, posebice kada se zna da su prema nedavnim policijskim istragama i mnogi ‘uglednici’ uključeni u posao ilegalnog odlaganja čak i opasnog otpada koji se posredstvom međunarodnih mafija uvozi iz drugih država i odlaže po Hrvatskoj, najčešće u predjelima gdje bi prirodu trebalo strogo zaštititi.
Jedna od rijetkih organizacija koja se trudi učiniti nešto je i Zeleni telefon , koju čini mreža okolišnih organizacija, dakako neprofitnih građanskih udruženja.
Smeće koje zaudara, 20 m od mora…
-Ukoliko primijetite divlje odlagalište otpada u vašoj lokalnoj zajednici, evo što Vam je činiti: fotografirajte lokaciju ako je moguće, napišite kratku izjavu o događaju i što preciznije opišite kako se dolazi na lokaciju (ako ima točna adresa, neki uočljivi objekt, znak raspoznavanja, GPS koordinate i sl.), Identificirajte točne lokacije i mogućeg počinitelja i fotografirajte datu situaciju – predlažu iz Zelenog telefona.
Pa onda predlažu kako se savjesni građanin može javiti Gradu ili Općini (Služba komunalnog redarstva) za sva divlja odlagališta otpada neovisno radi li se o privatnoj ili javnoj površini, a uloliko se radi o opasnoj vrsti otpada prijavu treba poslati Inspekciji zaštite okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i/ili na servis Zelenog telefona (072 123 456).
-Ukoliko ste zatekli počinitelja na licu mjesta ili zabilježili registarske tablice počinitelja možete obavijestiti i policiju. Uvijek možete, a posebice ako je stvar velike hitnosti, i vrijeme je vikenda, praznika ili noći, nazvati službu 112 – predlažu iz Zelenog telefona.
Lijepo zvuči? Da, ali je vjerojatno primjenjivo u Švedskoj i Norveškoj, a ne u ovakvoj državi gdje se inspekcije i komunalno redarstvo zapošljava po stranačkoj pripadnosti, te koji – uz časne iznimke – postupaju sporo ili nikako, ili pak selektivno, najčešće žmireći na okolišne zločine ‘podobnih’.
Pijemo vlastito smeće
-Divlja odlagališta su vrlo ozbiljan problem hrvatske sadašnjosti koji bi mogao uzrokovati katastrofalan prirodni odgovor u budućnosti. Riječ je o problemu koji bi mogao ozbiljno ugroziti život budućih generacija i utjecati na zdravlje naših potomaka, a koji se ne rješava… Što je još strašnije, ona i dalje niču na svakom koraku. Broj divljih odlagališta u našoj državi je šokantan i alarmantan, a stručnjaci tvrde da je riječ o čak nekoliko desetaka tisuća divljih odlagališta… Svake godine se na teritoriju Hrvatske, prema podacima službenih ureda, pojavi 250 do 300 novih divljih odlagališta, ali sigurno ih je više – piše potrtal Zaštita prirode.
‘Obnovljivo’ smeće u zaleđu (foto TRIS/G. Šimac)
Upozoravaju i kako štetne tvari koje su odložene na ta smetlišta odlaze u okoliš i izravno utječu na ljude, osobito kad je riječ o teškim metalima i kemikalijama, a koje prelaze u tlo i u podzemne vode te na kraju postanu dio nečega što mi svakodnevno koristimo i trošimo. Na kraju – pijemo vlastito smeće.
-Osim toga, takav će otpad kroz tlo u sebe preuzeti biljke koje ćemo mi konzumirati i u sebe unijeti štetne toksine. Životinje su još jedna karika u lancu, a posebno su ugroženi biljojedi. Tako smeće utječe na sve vrste organizama. Smanjuje kvalitetu života, potiče razvoj bolesti i može dovesti do gubitka nekih vrsta biljaka i životinja. Štetni sastojci iz divljih odlagališta vrlo su velika opasnost pitkoj vodi jer mogu vrlo brzo zagaditi vodocrpilišta, osobito u područjima krša gdje voda vrlo brzo putuje kroz prostor pa se ne može pročišćavati. Baterije, stari akumulatori, plastika, automobilske gume – sav je ovaj otpad opasan za prirodu, a samim time i za čovjeka. – vele.
Hoće li ove činjenice doprijeti do divljaka među nama?
Ilustracija: Prigodni očajnički natpis u Tromilji kod Šibenika (foto TRIS/G. Šimac)
