Ah ta Njemačka. Kao da je na drugom planetu, u odnosu na Hrvatsku. Kod nas je nelagodno i teško slušati priče o njemačkim preciznim zakonskim regulativama, spremnosti tamošnjih građana da ih poštuju, kao i o marljivom provođenju zakona i sankcioniranju onih koji ih krše. U takve priče spada i ova koja slijedi. Naime, u Njemačkoj (i drugdje) se pojavila svojevrsna moda ‘uređivanja’ vrtova nasipavanjem šljunka ili ‘škalje’ što bi rekli u Dalmaciji. Na taj način je te iste vrtove i okućnice lakše održavati, ne treba ih plijeviti, njegovati, čupkati, zalijevati itd.
Dakako, takva praksa je potpuno pogrešna: osim što je po mnogima estetski promašaj, ona ozbiljno ugrožava ionako krhku i jedva postojeću bioraznolikost u urbanim sredinama gdje zelenih površina nedostaje. Naravno, neprosvijećeni živalj u nas će se na ovo s prezirom podsmjehnuti, a na nečije upozorenje kako se time ozbiljno ugrožava opće stanje jer se nedostatkom zelenila i cvijeća direktno ugrožava i opstanak pčela i drugih kukaca, a što onda ugrožava i povrtlarstvo, poljoprivredu, reći će da takvo nešto govori samo budala.
Kao i za logičnu opasku kako je šljunčarenje po vrtovima i gušenje zemljanih površina kamenčićima duboko pogrešno i zato jer dodatno povisuje temperaturu zraka i tla u gradovima u kojima promjene klime uzrokuju sve veće vrućine. Dapače, vlasti u naprednijim državama trude se užurbano ozelenjivati javne površine kako bi život ljeti bio podnošljiviji, dok istodobno netko zelene površine s tlom koje diše zatrpava mljevenim kamenom iz kamenoloma.
Istovremeno, u Hrvatskoj imamo situaciju da zelene površine u gradovima šljunkom zatrpavaju čak i mjesna poduzeća kojima je zadaća i svrhe upravo – održavanje zelenila. To rade ‘pod normalno’, time se hvale u svojim izvještajima o radu. Primjerice, u Šibeniku, gradsko poduzeće za održavanje zelenila i javnih površina je prije nekoliko godina zatrpalo većinu javnih površina uz ulice i ceste šljunkom, a kako ne bi morali saditi cvijeće i bilje niti ih ga zalijevati, pa tako smanjiti obim poslova i troškova. Na negodovanje dijela građana, poduzeli su fascinantan potez: šljunak su obojili u – zeleno.
‘Uređenje’ dječjeg igrališta šljunkom (foto TRIS)
Inače, ne treba to propustiti reći: ‘uređivanje’ šljunkom po Hrvatskoj, posebice u turističkom priobalju poprimilo je katastrofalne i razmjere. Naime, većina novosagrađenih betonskih zgradurina s desecima apartmana za prodaju koji niču svakodnevno i stihijski uglavnom jedva da ima i pedalj zelenila zbog totalne preizgrađenosti, a koju u Hrvatskoj ne kontrolira i ne kažnjava – nitko. Dozvole za samoubilačku betonizaciju priobalja izdaju pritom domaće potkupljive službe uz stimulaciju korumpiranih lokalnih i državnih vlasti, a odstupanja od ionako snishodljivih dozvola ne kažnjava nitko. Umjesto zelenilom ili eventualno kaktusima, minimalne okućnice se ‘uređuju’ šljunkom. Šljunkom se zatrpavaju i plaže i trajno uništava podmorje, šljunkom se ‘uređuju’ dječja igrališta i školska dvorišta, šljunak je u parkovima… itd.
No u Njemačkoj to ne bi prošlo. Govore to i aktualno zbivanja u raznim dijelovima te zemlje.
Naime, u Donjoj Saskoj u okrugu Emsland su vlasti naredile da 91 vlasnik kuća mora obnoviti svoje šljunčane vrtove i vratiti ih u prvobitno ‘zeleno stanje u kakvom su bili prije nego su ih ‘uredili’ odnosno zatrpali šljunkom, kako javlja televizija NDR Niedersachsen.
Provjere šljunčanih vrtova slijede uskoro biti i u okrugu Wolfenbüttel, Spelle, Lünne i Schapenu gradu Lüneburgu, Hannnoveru i drugdje.
Naime, u Njemačkoj je nepoznata osoba anonimno u rujnu prošle godine prijavila vlasnike kuće koji su ‘uredili’ okućnice šljunkom iz gore navedenih razloga, nakon čega su njemački nepotkupljivi komunalni redari obišli te lokacije i postupile po prijavi. Otkrili su da 91 od njih nije ispunilo zahtjeve Zakona o gradnji Donje Saske, kojime je propisano da površine koje nisu izgrađene moraju biti većinom zelene površine.
Otprilike polovica pogođenih vlasnika kuća već je udovoljila zahtjevu okruga da demontira svoje zgrade, rečeno je. Sada trebaju preurediti preostale vrtove, a nakon što bude gotovi, vrtovi će biti ponovno pregledani.
‘Uređenje’ dječjeg igrališta šljunkom (foto TRIS)
Osim prijavljenih šljunčanih vrtova, okrug Emsland ispitao je i druge vrtove.
U međuvremenu je i okrug Wolfenbüttel najavio kontrole. Prošle su godine grad i okrug obavijestili vlasnike kuća o propisima Donje Saske i pozvali ih da stvore zelene površine umjesto šljunčanih vrtova. Zahtjevu okruga prethodila je presuda Višeg upravnog suda Donje Saske: u siječnju 2023. sud je presudio da šljunčani vrtovi krše građevinske propise Donje Saske. Sada, prema vlastitim izjavama, županija uskoro želi provjeriti jesu li vlasnici svoje vrtove preuredili u skladu s tim. Ako se tijekom nadolazećih inspekcija ponovno otkriju šljunčani vrtovi, općina će najprije zatražiti od vlasnika da ponovno demontiraju vrtove.
Grad Lüneburg već je prošli tjedan najavio pojačane kontrole.
Ministarstvo okoliša Donje Saske ponovno je preciziralo građevinske propise i proglasilo da ta područja moraju biti pokrivena travnjakom ili travom i drvenastim biljkama. Kamenje za popločavanje ili ploče dopuštene su samo ako npr. označavaju granice cvjetnjaka, vegetacija mora prevladavati na neizgrađenim područjima posjeda, a ako građani žele koristiti kamenje za potrebe dizajna ili za lakše održavanje, to je moguće samo u ograničenoj mjeri.
Definirano je i kako su šljunčani vrtovi velike površine prekrivene šljunkom ili kamenjem koje uglavnom dolazi iz Kine ili Indije.
Ako se netko čudi, takvim istim kineskim kamenjem (kakvo se prodaje u nekim trgovačkim lancima) se vjerojatno upravo zatrpavaju i hrvatske okućnice.
U Njemačkoj će ih Nijemci-šljunčari morati ukloniti kako se ne bi suočili s golemim kaznama, ali i zbog urođene discipliniranosti.
A u Hrvatskoj?
Ovdje bi neki (i domaći i stranci) zatrpali šljunkom, betonirali i asfaltirali i vlastitu mater, kako bi se reklo.
Vrt ‘uređen’ šljunkom
