U Hrvatskoj je svijest o nužnosti zaštite okoliša i dalje potresno niska, a najtragičnije je što nekompetentne lokalne i državne vlasti nerijetko zbog privatnih interesa podržavaju štetne projekte kojima se trajno uništavaju prirodni resursi; šume, vode, more itd. Primjera za to je bezbroj: sjetimo se samo nedavne katastrofalne devastacije vrela Une radi gradnje hidroelektrane u zaštićenom području, a za potrebe ‘poduzetnika’ pod političkom protekcijom vladajućih.
Bolji poznavatelji neprilika znaju kako su naše rijeke posebno ugrožene, a kad se ne mari za strogo zaštićena područja, onda je jasno kakvo je stanje u dijelovima koji nemaju nikakav stupanj zaštite (iako bi sve vode, rijeke, porječja, jezera, potoci… trebali biti strogo i ozbiljno zaštićeni). Tako se na rijekama radi kome što padne na pamet: najčešće za privatne potrebe. Nerijetko se vodotokovi ugrožavaju objektima koje su zapravo brane, te ugrožavaju normalan tijek vode, a ujedno i sprječavaju opstanak riječne flore i faune, jer onemogućavaju slobodno kretanje riječnih životinja i drugih organizama.
Ipak, srećom, ima još uvijek onih koji brinu o tim problemima. Među takvima su udruge Zelena akcija iz Zagreba i Eko Pan iz Karlovca i tvrtka BIOTA d.o.o. od veljače 2024. do siječnja 2025. provodile su projekt „Free Korana river“, čiji je cilj bio kartirati sve umjetne barijere na rijeci Korani te identificirati one koje predstavljaju prioritet za uklanjanje s obzirom na utjecaj na bioraznolikost.
Izvor Korane na Plitvičkim jezerima
–Uspješno je završen projekt kartiranja barijera na rijeci Korani. Na Korani zabilježene čak 74 umjetne barijere, što je približno jedna barijera na svaka dva kilometra riječnog toka. Slatkovodni ekosustavi, poput rijeka i potoka i organizmi koji u njima obitavaju, spadaju među najugroženije na planetu, a jedan od glavnih razloga takvog stanja su brojne brane i drugi tipovi barijera koje je izgradio čovjek. Riječne barijere, naime, fragmentiraju stanište, što posebno negativno utječe na migratorne organizme poput mnogih vrsta riba. U sklopu terenskih istraživanja, obavljenih u okviru projekta, posjećeno je stotinjak lokacija te su na Korani zabilježene čak 74 umjetne barijere, što predstavlja približno jednu barijeru na svakih dva kilometra riječnog toka. S obzirom na to da dijelovima toka nije bilo moguće prići zbog ograđivanja privatnih posjeda ili minski sumnjivih područja, moguće je da je ukupan broj barijera još i veći. -obavještavaju sudionici projekta.
Bajkovite rijeke uokolo Karlovca (foto TRIS/G. Šimac)
Većinu barijera čine danas neodržavane brane starih mlinica/vodenica, no prisutni su i drugi tipovi hidrotehničkih objekata, kao i brane novijeg datuma izgrađene u čisto rekreativne svrhe i često upitne legalnosti. Premda u prosjeku nisu pretjerano visoke, procijenjeno je da većina tih barijera predstavlja značajnu prepreku uzvodnoj migraciji riba i drugih organizama, s obzirom na to da većina ribljih vrsta u Korani nisu brzi plivači i/ili skakači.
Dakle, poruka bi bila: oslobodite Koranu i dopustite ribama da – plivaju.
-Uzimajući u obzir desetak parametara mjerenih za svaku barijeru, procjenu utjecaja na migracije riba, kao i stavove lokalne zajednice i ostalih dionika s kojima je tijekom projekta održano više sastanaka, identificirane su barijere koje bi trebale biti prioritet za eventualna buduća uklanjanja ili adaptaciju, tamo gdje potpuno uklanjanje nije opcija zbog novih funkcija koje su barijere s vremenom poprimile te njihovog značaja za lokalnu zajednicu. – zaključuje se.
Korana (foto TRIS/G. Šimac)
Paralelno s istraživanjem barijera na Korani, u sklopu projekta je provedena i pravna analiza administrativnih koraka i procedura potrebnih za uklanjanje riječnih barijera u RH. S obzirom na to da je uklanjanje barijera kod nas relativno nov fenomen i da praksa gotovo da i ne postoji, ustanovljeno je kako u ovom trenutku još nema jasno definiranih procedura te ih tek treba razviti u budućnosti, paralelno s praksom. Ipak, u sklopu analize je zaključeno koji bi bili nužni, tj. minimalni uvjeti koje bi određeni projekt uklanjanja barijera trebao zadovoljiti prije nego što dobije zeleno svijetlo od nadležnih institucija, a isto tako je razmatrano koja bi mogla biti cjelokupna potrebna procedura za projekte uklanjanja.
Glavni rezultati istraživanja barijera i pravne analize predstavljeni su javnosti na dobro posjećenoj završnoj konferenciji projekta održanoj 24. siječnja u Karlovcu, a oba dokumenta dostupna su na web stranicama projektnih partnera, a možete ih pronaći i ovdje:
Izvještaj: istraživanje pregrada na toku rijeke Korane i prijedlog za uklanjanje
Važno je spomenuti da je i Europska unija uklanjanje barijera prepoznala kao važnu mjeru u obnovi riječnih ekosustava, te je i u svoju Strategiju za bioraznolikost do 2030. i u Uredbu o obnovi prirode uvrstila cilj o pretvaranju najmanje 25.000 km rijeka u rijeke slobodnog toka. Budući da je i Hrvatska, kao država članica, dužna dati svoj doprinos na tom području popisivanjem barijera na svim svojim rijekama i određivanjem prioriteta za buduće uklanjanje, rezultati projekta izravno doprinose ostvarivanju tog cilja.
Inače, projekt financira European Open Rivers Programme, nizozemska zaklada posvećena obnovi rijeka, kad već to ne činimo sami.
