Upravo sada, ovog vlažnog jutra na početku zime, koncem 2024. godine, možemo biti zadovoljni jer pada kiša , a negdje i snijeg. Svaka padalina vrijedna je i znači život. To je činjenica koja se često zanemaruje, bagatelizira i zaboravlja, a vode se uzimaju zdravo za gotovo, kao nešto čega ima u izobilju i čega nikada neće nestati. Na žalost, stvarnost je potpuno drukčija. Čak i u državama koje se smatraju relativno bogate izvorima pitke vode, a u tu se djelomično ubraja i Hrvatska, bilježe ozbiljne podatke o smanjenju vodnog fonda iz mjeseca u mjesec, godine u godinu. Padaju razine podzemnih voda, nestaju vodotokovi i jezera, suše se potoci…
Iako ovakve vijesti nisu popularne, treba na njih iznova upozoravati. Suše su već ozbiljno pogodile naše susjedne južnije države, ali i ostale u okruženju, a na Sredozemlju su već odavno upaljeni alarmi zbog suša koje su ugrozile gospodarstvo i egzistenciju tisuća ljudi, te posebice poljoprivredu, primjerice u Španjolskoj.
Opskrba hranom u svijetu je ugrožena jer je toliko toga što jedemo koncentrirano u tako malo zemalja, a mnoge od tih zemalja sve se više suočavaju s nedostatkom vode. To je zaključak triju neovisnih studija objavljenih u listopadu, kako javlja The New York Times.
-Jedna studija, koju je objavio Institut za svjetske resurse, otkrila je da se jedna četvrtina svjetskih usjeva uzgaja na mjestima gdje je opskrba vodom ugrožena i nepouzdana. Drugi, koji je objavila Globalna komisija za ekonomiju vode , sažima podatke malo drugačije, zaključujući da se polovica svjetske proizvodnje hrane događa u područjima gdje se predviđa pad dostupnosti vode. Treća studija, koju je objavila agencija Europske unije za okoliš, otkrila je da se čak i neki obično vlažni dijelovi kontinenta suočavaju s trendom sušenja – javlja NYT.
Ilustracija: poplava, voda… (foto TRIS/G. Šimac)
-Europska je voda pod značajnim pritiskom, što predstavlja ozbiljne izazove sigurnosti vode, sada i u budućnosti. Kao takva, Europa hitno mora poboljšati svoju otpornost i osigurati održivu opskrbu slatkom vodom za ljude i okoliš. – pisala je EU agencija za okoliš, a o čemu opširnije možete doznati i u tekstu na našim stranicama.
Nedostatak vode već se javlja u Europi. Pogađa 20% teritorija Europe i 30% stanovništva svake godine, brojke koje će se vjerojatno povećati u budućnosti zbog klimatskih promjena.
-Kako se klimatske promjene budu razvijale u Europi, pristupačno i održivo upravljanje rizikom od poplava postat će sve važnije. Intenzivne padaline već su se povećale u dijelovima Europe, što je dovelo do poplava i sve većeg rizika od poplava. Poplave utječu na dobrobit ljudi i ekosustave, uz potencijalni gubitak života i značajne ekonomske gubitke.- ističe se.
Inače, sve navedene studije preporučuju hitne korekcije dosadašnjeg ponašanja. To uključuje zaustavljanje gubitaka vode, smanjenje bacanja hrane, obnavljanje močvara i postavljanje korporativnih ciljeva za održivo korištenje vode.
Globalna komisija također je pozvala kreatore politike da “ispravno cijene vodu”, pišući u svom izvješću: “Voda se često uzima zdravo za gotovo kao obilan dar prirode, dok je zapravo rijetka i skupa za pružanje korisnicima.”
U Brazilu, paralizirajuća suša nije samo podigla lokalne cijene hrane, već je povećala i globalne cijene šećera i kave. Brazil je najveći svjetski proizvođač šećera i upravlja s više od trećine svjetske ponude kave.
-U središtu kineske poljoprivrede, pokrajini Henan, iznimno sušna sezona, praćena iznimno obilnim kišama, podigla je cijene svakodnevnog povrća. A u južnoj Africi, rastuće temperature i suša potaknuti vremenskim fenomenom El Niño ranije ove godine uništili su glavni usjev žitarica u regiji, kukuruz, što je dovelo do onoga što su Ujedinjeni narodi ovog tjedna nazvali najgorom krizom gladi u regiji u desetljećima. Nedostatak vode svake godine pogađa 30 posto stanovništva u 27 zemalja Europske unije, a očekuje se da će se to pogoršati kako se svijet zagrijava, objavila je u svojoj studiji agencija za okoliš. Poljoprivreda je najveći korisnik vode u Europi i među sektorima koji su najosjetljiviji na nedostatak vode. Vrućina i suša već ugrožavaju jednu od najpoželjnijih kultura na Mediteranu: masline. Osobito su pogođeni osnovni usjevi. –kažu u EU-i.
Podaci Svjetskog instituta za resurse upozoravaju na prijetnje kukuruzu, riži i pšenici. Te tri žitarice osiguravaju većinu kalorija koje danas konzumira 8 milijardi ljudi na svijetu.
Diljem svijeta, jedna trećina ovih usjeva uzgaja se u područjima gdje je opskrba vodom jako ugrožena ili gdje su obrasci padalina vrlo nestalni.
“Dok su se poljoprivrednici prilagodili određenoj razini varijabilnosti u opskrbi vodom, povećana konkurencija i klimatske promjene rastežu dostupne zalihe do krajnjih granica”, napisao je institut u analizi koja prati najnovije podatke . “Uzgoj usjeva na ovim područjima stoga dovodi sigurnost hrane u opasnost.”
Rizik je i koncentracija proizvodnje hrane na nekolicini mjesta diljem svijeta.
Deset zemalja, uključujući Sjedinjene Države i Kinu, proizvodi gotovo tri četvrtine svjetskih usjeva koji se najviše navodnjavaju, uključujući šećer, pšenicu i pamuk. Dvije trećine ovih usjeva suočava se s onim što je Institut za svjetske resurse nazvao “visokim do ekstremno visokim razinama nedostatka vode”.
I što sad?
Dok se vlasti u diljem svijeta ne opamete može se samo jedno.
Štedite vodu, i budite sretni kad pada kiša.
Ilustracija: poplava, voda… (foto TRIS/G. Šimac)
